Hercegova\u010dko-neretvanski kanton, jedini u Federaciji BiH koji nema usvojen Zakon o \u0161umama na kantonalnom nivou, a na usvajanje zakona koji bi za\u0161titio \u0161ume, \u010deka se jo\u0161 od 2009. godine kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tada\u0161nji zakon o \u0161umama progla\u0161en neustavnim. Zbog njega ovaj kanton godi\u0161nje, pretpostavlja se, gubi vi\u0161e od 10 miliona KM zbog nelegalne sje\u010de \u0161umskog bogatstva. Naime, BiH je jedina dr\u017eava u Evropi koja nema dr\u017eavni zakon o \u0161umama, a da istodobno ima razvijenu drvno-\u0161umarsku privredu. Zakon o \u0161umama ne postoji ni na nivou Federacije BiH i, iako je Prijedlog Zakona o \u0161umama Vlada FBiH usvojila jo\u0161 2017. godine, on jo\u0161 nije razmatran u Parlamentu. Ovim pravnim vakuumom je otvoren prostor za nelegalno iskori\u0161tavanje drvnog bogatstva, a grube procjene govore da zbog bespravne sje\u010de Federacija gubi stotine hiljada kubika \u0161ume, odnosno, milione KM vrijednog i nepovratno izgubljenog \u0161umskog bogatstva. Vlada FBiH je nakon obaranja zakona na Ustavnom sudu kao rje\u0161enje donijela Uredbu o \u0161umama, koja je u decembru 2011. godine, tako\u0111er presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U me\u0111uvremenu su svi kantoni, osim Hercegova\u010dko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o \u0161umama. Nesib Mutap\u010dija, direktor Uprave za \u0161umarstvo u Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu je za internet-portal bljesak.info kazao kako osnovni problem zbog nedono\u0161enja zakona le\u017ei u razlikama izme\u0111u vladaju\u0107ih stranaka po pitanju politike kori\u0161tenja \u0161uma, organizacije \u010duvarske slu\u017ebe, na\u010dina prikupljanja namjenskih sredstava i raspodjele tih sredstava. Prema njegovim rije\u010dima, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva HNK prvo je u Federaciji pokrenulo proceduru izrade kantonalnog zakona o \u0161umama. Navodi da su u Nacrtu zakona ispo\u0161tovali sve va\u017ee\u0107e evropske standarde i legislative prilikom izrade. Nacrt je pro\u0161ao proceduru Vlade te je Skup\u0161tina HNK 2012. godine obavezala Vladu da donese prijedlog zakona, koji me\u0111utim do danas nije usvojen. ”Mi kao ministarstvo tada smo odr\u017eali javne rasprave i zatra\u017eili o\u010ditovanja jedinica lokalne samouprave i svih zainteresiranih strana. Prilikom izrade prijedloga zakona nastojali smo da u \u0161to ve\u0107oj mjeri usvojimo date primjedbe zainteresiranih strana, ali ne naru\u0161avaju\u0107i koncept zakona. U stvari, one stvari koje bi ko\u010dile implementaciju ovog zakona i koje su u samom zakonu bile u koliziji, mi nismo ni usvajali. Sve smo ispo\u0161tovali, ali dogovora i dalje nema”, govori Mutap\u010dija. <\/p>\n\n\n\n
Zbog toga u ovih 11 godina, kako nema zakona o \u0161umama, vlada svojevrsna anarhija. Osim \u0161to je stvoren prostor za nasilnu i bespravnu sje\u010du, zbog nepostojanja zakona veliki problem su i sanacije po\u017eari\u0161ta, u \u0161to je potrebno ulo\u017eiti znatna sredstva. Ona se sada finansiraju jednim dijelom iz namjenskih sredstava, a drugim djelom iz samih sredstava korisnika \u0161uma, \u0161to nije dovoljno. Prilika za rje\u0161enje problema oko po\u017eara le\u017ei u fondovima koje nudi Evropska unija, ali zbog nepostojanja kantonalnog zakona o \u0161umama te\u0161ko su dostupni. No, postoje i pozitivni primjeri. Tako je \u0160umsko-gospodarsko dru\u0161tvo \u201eHercegbosanske \u0161ume Kupres\u201c iskoristilo 651 hiljadu eura, od \u010dega su 82,6 % sredstva EU. \u201eHercegbosanske \u0161ume\u201c su iz projekta dobile 334.400 eura. Kroz ovaj projekt na podru\u010dju Kantona 10 izgra\u0111eno je 9,5 km protivpo\u017earnih puteva, dvije protivpo\u017earne osmatra\u010dnice, te su rekonstruirana dva bunara u planinama koji \u0107e se koristiti kao rezervoar vode u slu\u010daju po\u017eara. Projekti poput onih koji su ostvareni u drugim kantonima nisu mogu\u0107i u HNK, jer zakona nema. ”Ako vi nemate zakona o \u0161umama, vi nemate zakonske osnove da se bilo \u0161ta radi, ni da se prave planovi, ni da se defini\u0161u mjere za\u0161tite i borbe protiv po\u017eara, kao ni bilo kojeg drugog projekta, bez obzira koliko on dobar bio za zajednicu”, obja\u0161njava Mutap\u010dija.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga dolazi i do problema s izdavanjima certifikata za drvne proizvode kojima se potvr\u0111uje da se \u0161umom gospodari prema strogim ekolo\u0161kim, socijalnim i ekonomskim standardima. ”Za nas je certifikat, na\u017ealost \u201e\u0161pansko selo\u201c. Ako \u017eelite ovaj certifikat, prvo morate znati ko je korisnik \u0161uma, a mi to ne znamo, jer zakonom to nije utvr\u0111eno. Tek ako znate ko je korisnik, vi njega Zakonom mo\u017eete \u201eprisiliti\u201c da \u0161umom upravlja na zakonski u potpunosti prihvatljiv, ekolo\u0161ki na\u010din. Tek tada mo\u017eete dobiti certifikat, a mi nemamo ni\u0161ta od toga.”, obja\u0161njava Mutap\u010dija dodaju\u0107i kako je smisao bilo kojeg oblika certificiranja u osiguravanju potvrde da je ne\u0161to ura\u0111eno na propisani, zakonski na\u010din. Bez zakona o \u0161umama, HNK na proces certificiranja \u0161uma i uvo\u0111enja standarda oko certifikacije ne mo\u017ee ni pomi\u0161ljati.<\/p>\n\n\n\n
”Evropa ne \u017eeli kupovati drvnu masu ako se tim \u0161umama ne upravlja, ne gospodari, na na\u010din na koji je to ona propisala. Da bi vi dobili to vi morate dobiti certifikat koji daje EU. S tim certifikatom ima\u0161 dokaz da gospodari\u0161 \u0161umama na ekolo\u0161ki prihvatljiv na\u010din i u skladu sa svim standardima EU. A mi to ne mo\u017eemo ostvariti bez Zakona o \u0161umama”, obja\u0161njava Mutap\u010dija. Prijedlog zakona je nekoliko puta tokom svih ovih godina dolazio pred Vladu i vra\u0107ao se. Nikad nije imao potrebnu ve\u0107inu da se uputi u daljnju proceduru. O prijedlogu zakona o \u0161umama zadnji put se raspravljalo na sjednici u martu ove godine, a Zaklju\u010dkom Vlade HNK prijedlog Zakona je ponovno vra\u0107en na dodatno usagla\u0161avanje.<\/p>\n\n\n\n
”Uprava za \u0161umarstva, te komisija koja je radila na izgradnji ovog zakona izvr\u0161ila je i nastoji ponovo ispo\u0161tovati zaklju\u010dke vlade. Nekoliko ministara dalo je primjedbe, predstavnici lokalne samouprave Jablanice i Konjica dali su primjedbe i one su sada opet unesene u Prijedlog zakona. O\u010dekujem da \u0107e se mo\u017eda tokom ovoga mjeseca prijedlog zakona do\u0107i na raspravu pred ministre u vladu”, govori Mutap\u010dija. Obja\u0161njava da \u0107e, ukoliko se donese Zakon o \u0161umama na nivou Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona mjesec dana biti dovoljno da se sve ustroji i prilagodi tom zakonu. ”Iste sekunde mi mo\u017eemo pokretati postupke i ostalo sve kad zakon stupi na snagu. A za ostale stvari organizacijskog karaktera \u0107e trebati du\u017ee vremena. Prilago\u0111avanje sistematizacije novim zakonskim rje\u0161enjima i sli\u010dni postupci \u0107e i\u0107i na vladu, pa \u0107e to trajati malo du\u017ee, ali u roku od godinu dana sve bismo mogli prilagoditi zakonu i po\u010deti raditi kako treba”, kazao je Mutap\u010dija.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Bljesak.info<\/p>\n<\/span>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hercegova\u010dko-neretvanski kanton, jedini u Federaciji BiH koji nema usvojen Zakon o \u0161umama na kantonalnom nivou, a na usvajanje zakona koji bi za\u0161titio \u0161ume, \u010deka se jo\u0161 od 2009. godine kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tada\u0161nji zakon o \u0161umama progla\u0161en neustavnim. Zbog njega ovaj kanton godi\u0161nje, pretpostavlja se, gubi vi\u0161e od 10 miliona KM zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":["post-1420","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"yoast_head":"\n