Povodom Me\u0111unarodnog praznika rada, predsjednica SS\u0160PDPBiH, Lejla \u0106ati\u0107 gostovala je u studiju TV Hayat, gdje se osvrnula na kompletnu problematiku radni\u0161tva u BiH, sa fokusom na situaciju u sektorima \u0161umarstva prerade drveta i papira. U svom obra\u0107anju je istakla sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrvi Maj kao i 28. april su dani kada se trebamo vi\u0161e pobrinuti za radni\u010dka prava i isticati probleme s kojima se radnici susre\u0107u. Onim koji smatraju da su dosegli dovoljan nivo svojih prava \u010destitam Praznik rada, ali ja li\u010dno smatram da trebamo jo\u0161 puno raditi na tome da bismo postigli uslove kako bi istinski mogli slaviti ovaj dan. Radnici te\u0161ko \u017eive i ni za jedan sektor ne mo\u017eemo re\u0107i da ima radnike koji imaju \u017eivot dostojan \u010dovjeka. Jedina statisti\u010dka mjera koja se sada uzima kao mjerilo postoje\u0107ih prava, je najni\u017ea plata koja je uvedena u FBiH krajem 2021. godine i iznosi 596 KM. To je sasvim nedovoljno za dostojan \u017eivot jednog \u010dovjeka, a da ne govorimo o \u010detvoro\u010dlanoj porodici, kojoj je mjese\u010dno za \u017eivot potrebno 2800 KM. Prema posljednjim podacima, prosje\u010dna plata u FBiH za februar ove godine iznosi 1139 KM i ona je nedovoljna da bi jedna \u010detvoro\u010dlana porodica pre\u017eivjela, jer prosje\u010dna plata, statisti\u010dki gledano, pokriva svega 42 posto ukupnih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n
Postoje kontinuirani zahtjevi odre\u0111enih skupina da se usvoji zakon o minimalnoj plati u FBiH, prema kojem bi ista iznosila oko 1000 KM. Me\u0111utim, ja bih rekla da ni tih hiljadu maraka danas nije dovoljno da bi \u010dovjek imao \u017eivot dostojan \u010dovjeka i pokrio sve tro\u0161kove. U 2022. godini je SS\u0160PDPBiH koristio neke druge kapacitete za utvr\u0111ivanje \u010dinjeni\u010dnog stanja, tako da smo sara\u0111ivali sa ekonomskim analiti\u010darima i izra\u0111ivali periodi\u010dne analize, te smo na osnovu toga kao i na osnovu zvani\u010dnih podataka u BiH i FBiH, kreirali svoje aktivnosti i nastupanja prema Udru\u017eenju poslodavaca i poslodavcima pojedina\u010dno, u cilju pove\u0107anja, odnosno uskla\u0111ivanja plata. Na bazi toga smo uspjeli da ispregovaramo kolektivne ugovore za sektor prerade drveta i papira gdje imamo privatne firme, te za sektor \u0161umarstva u kojem su u pitanju javna preduze\u0107a, na nivou kantona. Sa javnim preduze\u0107ima smo uspjeli da ispregovaramo kolektivne ugovore na kantonalnom nivou, a sa poslodavcima iz sektora prerade drveta i papira na lokalnom nivou i uspjeli smo da obezbijedimo pove\u0107anje plata.<\/p>\n\n\n\n
To jeste djelovalo pozitivno, ali nominalno pove\u0107anje plata je izgubljeno, jer na sceni imamo galopiraju\u0107u inflaciju. Prema podacima iz oktobra pro\u0161le godine, inflacija je u tom mjesecu dosegla 19 posto. Ve\u0107 u februaru imamo utvr\u0111eno stanje prema kojem inflacija na godi\u0161njem nivou iznosi 10 posto, \u0161to zna\u010di da se sve \u0161to postignemo kroz kolektivno pregovaranje sa poslodavcima, \u010demu smo zaista bili posve\u0107eni posljednjih godina, izgubi zbog te galopiraju\u0107e inflacije, po\u0161to nemamo adekvatnih mjera nadle\u017enih vlasti kako bi se ona suzbila. Ogromni su tro\u0161kovi za energiju, za \u017eivotne namirnice i imamo situaciju gdje se \u010dak svaki dan cijena neke osnovne \u017eivotne namirnice mijenja i to vi\u0161e nije mogu\u0107e upratiti. Izostale su mjere nadle\u017enih organa u suzbijanju posljedica enormnog porasta cijena. Trebalo se na vrijeme reagovati.<\/p>\n\n\n\n
Uop\u0161teno govore\u0107i, jako se malo misli o statusu radnika i radnica i zbog toga imamo situaciju da sve \u010de\u0161\u0107e mladi ljudi, ali i stariji ostavljaju svoja radna mjesta, ostavljaju svoje domove u BiH i odlaze u neke tre\u0107e zemlje gdje tra\u017ee bolje uvjete \u017eivota i rada. To je pojava s kojom \u0107emo se morati suo\u010diti u narednom periodu, jer ve\u0107 sad imamo ogroman deficit radne snage u svim sektorima. To se zna\u010dajno osjeti u sektoru \u0161umarstva. Imamo situaciju da javno \u0161umarsko preduze\u0107e raspi\u0161e konkurs za dva-tri radna mjesta za sjeka\u010de, traktoriste i sli\u010dno, a da se na taj konkurs ne javi niko. To se prije par godina nije moglo desiti, ali se sada de\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n
Osim tog problema, ja bih istakla i \u010dinjenicu da obrazovni sistem ne prati potrebe na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH i FBiH. Mladi se ne poti\u010du i ne daje im se prilika da se adekvatno obrazuju, eventualno nau\u010de neke zanate i da se bave poslovima iz proizvodnih sektora. Mislim da bi institucije trebale da porade na tome da se osmisle programi kojima \u0107e se mladima dati podstrijek da se bave takvim djelatnostima, a sve u cilju da ih zadr\u017eimo u zemlji. S jedne strane imamo stopu nezaposlenosti od 31,1 posto, a s druge strane imamo izjave poslodavaca da nedostaje radne snage, pri \u010demu smo i mi iz sindikata potpunosti svjesni da imamo taj odljev radnika. Posljednjih godina su poslodavci zaista mnogo radili na kvalifikaciji i prekvalifikaciji radne snage u skladu sa svojim potrebama. Postoje brojni programi, me\u0111utim, sve to nije dovoljno. Vrlo \u010desto se de\u0161ava da radnici koji pro\u0111u navedene obuke i koji su na taj na\u010din osposobljeni, odlaze iz zemlje na rad u inostranstvo, jer i njihove plate koje ovdje dobijaju nakon dokvalifikacije nisu dovoljne da bi oni ostali u BiH. Tako da ovdje zaista imamo krizu kojoj treba ozbiljno pristupiti i ja se nadam da \u0107e nas kona\u010dno neko \u010duti te da \u0107e se pozabaviti ovim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n
Poslodavci sve vi\u0161e govore o potrebi za uvozom radne snage iz drugih zemalja. Ali ja mislim da prije svega trebamo da obezbijedimo poslove za na\u0161e radnike, za na\u0161e gra\u0111ane, a tek onda da govorimo o eventualnom uvozu radne snage. Ve\u0107 smo po\u010deli uvoziti tzv. \u201ejeftinu\u201c radnu snagu, a da se uop\u0161te nismo pozabavili ovim \u0161to sam prethodno pomenula. To je zaista jedan ogroman sistemski problem, s kojim se treba suo\u010diti. Prije svega treba odgovaraju\u0107im zakonskim propisima dati primat na\u0161im gra\u0111anima i gra\u0111ankama da se zaposle i omogu\u0107iti im da ostvare osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na rad i na pravi\u010dnu zaradu. Tek nakon toga trebamo omogu\u0107iti i stranim dr\u017eavljanima da imaju posao, jer, naravno, ne smijemo biti uski, ve\u0107 moramo pru\u017eiti mogu\u0107nost i drugima, bilo da su to migranti ili neka druga lica iz stranih zemalja koji borave u BiH, da tako\u0111er imaju pravo na rad.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de kr\u0161enja radnih prava na\u0161ih radnika, naj\u010de\u0161\u0107e imamo pojavu prekovremenog rada koji nije adekvatno pla\u0107en, a rad na crno je jo\u0161 uvijek prisutan. Sama cifra broja nezaposlenih nam ukazuje da imamo jo\u0161 uvijek dosta slu\u010dajeva rada na crno. U realnom sektoru imamo slu\u010dajeve da se plate ispla\u0107uju samo djelomi\u010dno, pri \u010demu se najni\u017ea plata isplati na ra\u010dun radnika, a ostatak plate se ispla\u0107uje dodatno, u koverti. Imamo i dosta slu\u010dajeva mobinga i diskriminacije koji su prisutni kako u javnim preduze\u0107ima, tako i u privatnom sektoru. Taj sveop\u0107i stres stvara jedan jako nepovoljan ambijent. Jako puno je oboljelih radnika jer u svemu tome \u0161to sam nabrojala postoji uzro\u010dno-posljedi\u010dna povezanost. Povrh toga, uvjeti rada su jako lo\u0161i, a za\u0161titna oprema je nekvalitetna i neadekvatna, zbog \u010dega radnici stradaju i obolijevaju, na \u0161ta se ne obra\u0107a dovoljna pa\u017enja. \u010cesto nam radnici javljaju da u svojoj firmi ne mogu dobiti ni potvrdu o povredi na radu. Regulisanje problematike u ovoj oblasti je ne\u0161to \u0161to mora biti primarno. Da bismo ne\u0161to uspijeli promijeniti, potrebna je intervencija nadle\u017enih inspekcija. Me\u0111utim, nemamo dovoljan broj inspektora, kako inspektora za\u0161tite na radu, tako i inspektora rada. Moramo uspostaviti pro\u0161ireni dijalog u koji moramo uklju\u010diti inspekcije rada i ta pitanja vi\u0161e aktuelizirati.<\/p>\n\n\n\n
Postoji novi zakon o za\u0161titi na radu koji se po\u010deo implementirati. Ovaj zakon ima akcenat na prevenciji. Pravilnici se jo\u0161 uvijek donose od strane nadle\u017enog ministarstva, ali ima i dalje veliki broj nerije\u0161enih problema. Prije svega, moramo promijeniti svijest. Radnik mora biti svjestan da je i on du\u017ean ispo\u0161tovati odre\u0111ene propise koji se ti\u010du njegove za\u0161tite na radu. On tako\u0111er mora znati da ima pravo da odbije da radi ako smatra da odre\u0111eni posao prijeti njegovom zdravlju i njegovoj sigurnosti, te da isto prijavi nadle\u017enoj inspekciji, odnosno da uputi \u017ealbu poslodavcu. A poslodavci moraju biti svjesni da je bolje ulo\u017eiti u za\u0161titu na radu, nego trpiti posljedice koje mogu da se dese zbog neadekvatnog ulaganja u navedenu za\u0161titu. \u010cak i dok hodamo gradom mo\u017eemo, u nekoliko stotina metara, uo\u010diti bar dva-tri primjera neadekvatne za\u0161tite. Imamo primjere gradili\u0161ta i radili\u0161ta bez ikakvog obezbje\u0111enja za radnike. Vidimo ljude koji rade na velikim visinama, a da za to nemaju opremu. Iako se sve to de\u0161ava u samom centru grada, nemamo reakciju nadle\u017enih.<\/p>\n\n\n\n
Zbog svega toga nagla\u0161avam da o pitanjima prava i \u017eivota radnika ne trebamo govoriti samo za Prvi maj. Puno \u010de\u0161\u0107e trebamo tematizirati ovu problematiku kako bi ista do\u0161la do onih koji trebaju da sistemski rade na promjenama i stvaranju uvjeta za rad radnika i radnica u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Jako malo radnika je danas sindikalno organizovano. Veliki broj radnika je izvan sindikalnih organizacija i prepu\u0161teni su sami sebi. Jedina garancija prava koju oni imaju je minimalna plata utvr\u0111ena odlukom vlade. Ali ne postoji nijedan drugi propis koji garantuje bilo kakvo drugo materijalno pravo, ukoliko u odre\u0111enom sektoru nemate kolektivnog ugovora. Mi op\u0107i kolektivni ugovor na nivou FBiH nemamo od kraja 2016. godine. To zna\u010di da, ako imate kolektivni ugovor za odre\u0111eni sektor, tada imate i mogu\u0107nost da za\u0161titite radnika, odnosno da se radnik za\u0161titi bar kad su u pitanju njegova materijalna prava, jer je kolektivnim ugovorom propisan najmanji procenat dodataka na no\u0107ni rad, prekovremeni rad, rad na dane praznika, a imate i mogu\u0107nost isplate minulog rada, nekih drugih naknada, pravo na regres, pravo na topli obrok itd. Mi, pet granskih sindikata, smo postigli pro\u0161irenje kolektivnog ugovora sa Udru\u017eenjem poslodavaca i mislim da smo postigli dobar rezultat, ali moramo raditi i dalje.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 uvijek imamo zakone koji diktiraju visoku stopu poreza i doprinosa i to je jedan od razloga za\u0161to ne mo\u017ee do\u0107i do pove\u0107anja neto-plata radnicima. Radnici u realnom sektoru su ti koji stvaraju dodatne vrijednosti, ali to su i radnici javnih preduze\u0107a, bar kada govorimo o sektoru \u0161umarstva. Me\u0111utim, politi\u010dari nisu svjesni da, ako nema tih radnika i ako nema tih dodatnih vrijednosti, ne\u0107e biti ni visokih bud\u017eeta niti mogu\u0107nosti isplate plata u javnom sektoru, odnosno njegovog zbrinjavanja. Treba raditi na odre\u0111enim sistemskim promjenama i ovdje nam zaista trebaju konkretni i korektni planovi za pobolj\u0161anje uvjeta rada, kako bi ti mladi ljudi ostali u BiH da stvaraju nove vrijednosti. Opet podcrtavam, ti koji stvaraju nove vrijednosti, a to su radnici u realnom sektoru, imaju jako niska primanja, nisu dovoljno za\u0161ti\u0107eni i svakim danom rade pod sve ve\u0107im stresom. Njihovo osmo\u010dasovno radno vrijeme im ne mo\u017ee obezbijediti platu koju oni trebaju da bi pokrili tro\u0161kove za egzistencijalne potrebe svojih porodica, te moraju raditi i dodatne poslove kako bi osigurali sredstva za \u017eivot. Zamislite kakav je to stres za jednog \u010dovjeka koji od sedam dana u sedmici, radi svih sedam dana, a dnevno do 12, pa mo\u017eda i 15 sati.<\/p>\n\n\n\n
Uo\u010davamo i \u010destu pojavu radnika invalida uzrokovanu lo\u0161im uslovima u kojima rade, ali i stresom o kojem sam prethodno govorila. Imamo veliki broj invalida druge kategorije koje nije mogu\u0107e adekvatno zbrinuti u svim preduze\u0107ima. Ne postoje adekvatne socijalne mjere kako bi se ti radnici za\u0161titili, a obi\u010dno se radi o radnicima, upravo u sektoru \u0161umarstva, prerade drveta i papira koji imaju smanjenu radnu sposobnost i koje nije mogu\u0107e prekvalifikovati i dokvalifikovati, niti im obezbijediti neko drugo radno mjesto kod istog poslodavca. A tim ljudima zaista treba pomo\u0107i, jer su njihove invalidnosti nastale upravo dugotrajnim radom na odre\u0111enim poslovima pod te\u0161kim uslovima rada. Poznato je da sektor \u0161umarstva ima visok stepen povreda na radu.<\/p>\n\n\n\n
Velik problem predstavlja i neuvezani radni sta\u017e, mada se posljednjih godina dosta radilo na tome. Uprkos tome, pro\u0161le godine smo imali 50.000 radnika sa neuvezanim radnim sta\u017eom. Moja poruka radnicima je da bih ja bi bila presretna kad bih im mogla \u010destitati dana\u0161nji dan, ali na\u017ealost smo daleko od toga. Ono \u0161to bih im poru\u010dila da na Prvi maj, ali i na svaki idu\u0107i dan malo vi\u0161e razmisle o svojim pravima, da se solidari\u0161u jedni s drugima, da se uve\u017eu i da se sindikalno organizuju. Mislim da svi granski sindikati, bez obzira o kojem sektoru govorimo zaista rade punim kapacitetom i stalno smo na raspolaganju radnicima da im pomognemo, u granicama na\u0161ih mogu\u0107nosti. Me\u0111utim, da bismo postigli bolje rezultate moramo biti ja\u010di, moramo se solidarisati, udru\u017eiti i moramo zaista ozbiljno \u017eeljeti i htjeti da promijenimo stanje u kojem se nalazimo.\u201c<\/p>\n<\/span>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povodom Me\u0111unarodnog praznika rada, predsjednica SS\u0160PDPBiH, Lejla \u0106ati\u0107 gostovala je u studiju TV Hayat, gdje se osvrnula na kompletnu problematiku radni\u0161tva u BiH, sa fokusom na situaciju u sektorima \u0161umarstva prerade drveta i papira. U svom obra\u0107anju je istakla sljede\u0107e: \u201ePrvi Maj kao i 28. april su dani kada se trebamo vi\u0161e pobrinuti za radni\u010dka […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2403,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[32,42],"tags":[],"class_list":["post-2402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-vijesti"],"yoast_head":"\n