Hercegovačko-neretvanski kanton, jedini u Federaciji BiH koji nema usvojen Zakon o šumama na kantonalnom nivou, a na usvajanje zakona koji bi zaštitio šume, čeka se još od 2009. godine kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji zakon o šumama proglašen neustavnim. Zbog njega ovaj kanton godišnje, pretpostavlja se, gubi više od 10 miliona KM zbog nelegalne sječe šumskog bogatstva. Naime, BiH je jedina država u Evropi koja nema državni zakon o šumama, a da istodobno ima razvijenu drvno-šumarsku privredu. Zakon o šumama ne postoji ni na nivou Federacije BiH i, iako je Prijedlog Zakona o šumama Vlada FBiH usvojila još 2017. godine, on još nije razmatran u Parlamentu. Ovim pravnim vakuumom je otvoren prostor za nelegalno iskorištavanje drvnog bogatstva, a grube procjene govore da zbog bespravne sječe Federacija gubi stotine hiljada kubika šume, odnosno, milione KM vrijednog i nepovratno izgubljenog šumskog bogatstva. Vlada FBiH je nakon obaranja zakona na Ustavnom sudu kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. godine, također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama. Nesib Mutapčija, direktor Uprave za šumarstvo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je za internet-portal bljesak.info kazao kako osnovni problem zbog nedonošenja zakona leži u razlikama između vladajućih stranaka po pitanju politike korištenja šuma, organizacije čuvarske službe, načina prikupljanja namjenskih sredstava i raspodjele tih sredstava. Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK prvo je u Federaciji pokrenulo proceduru izrade kantonalnog zakona o šumama. Navodi da su u Nacrtu zakona ispoštovali sve važeće evropske standarde i legislative prilikom izrade. Nacrt je prošao proceduru Vlade te je Skupština HNK 2012. godine obavezala Vladu da donese prijedlog zakona, koji međutim do danas nije usvojen. ”Mi kao ministarstvo tada smo održali javne rasprave i zatražili očitovanja jedinica lokalne samouprave i svih zainteresiranih strana. Prilikom izrade prijedloga zakona nastojali smo da u što većoj mjeri usvojimo date primjedbe zainteresiranih strana, ali ne narušavajući koncept zakona. U stvari, one stvari koje bi kočile implementaciju ovog zakona i koje su u samom zakonu bile u koliziji, mi nismo ni usvajali. Sve smo ispoštovali, ali dogovora i dalje nema”, govori Mutapčija.
Zbog toga u ovih 11 godina, kako nema zakona o šumama, vlada svojevrsna anarhija. Osim što je stvoren prostor za nasilnu i bespravnu sječu, zbog nepostojanja zakona veliki problem su i sanacije požarišta, u što je potrebno uložiti znatna sredstva. Ona se sada finansiraju jednim dijelom iz namjenskih sredstava, a drugim djelom iz samih sredstava korisnika šuma, što nije dovoljno. Prilika za rješenje problema oko požara leži u fondovima koje nudi Evropska unija, ali zbog nepostojanja kantonalnog zakona o šumama teško su dostupni. No, postoje i pozitivni primjeri. Tako je Šumsko-gospodarsko društvo „Hercegbosanske šume Kupres“ iskoristilo 651 hiljadu eura, od čega su 82,6 % sredstva EU. „Hercegbosanske šume“ su iz projekta dobile 334.400 eura. Kroz ovaj projekt na području Kantona 10 izgrađeno je 9,5 km protivpožarnih puteva, dvije protivpožarne osmatračnice, te su rekonstruirana dva bunara u planinama koji će se koristiti kao rezervoar vode u slučaju požara. Projekti poput onih koji su ostvareni u drugim kantonima nisu mogući u HNK, jer zakona nema. ”Ako vi nemate zakona o šumama, vi nemate zakonske osnove da se bilo šta radi, ni da se prave planovi, ni da se definišu mjere zaštite i borbe protiv požara, kao ni bilo kojeg drugog projekta, bez obzira koliko on dobar bio za zajednicu”, objašnjava Mutapčija.
Zbog toga dolazi i do problema s izdavanjima certifikata za drvne proizvode kojima se potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. ”Za nas je certifikat, nažalost „špansko selo“. Ako želite ovaj certifikat, prvo morate znati ko je korisnik šuma, a mi to ne znamo, jer zakonom to nije utvrđeno. Tek ako znate ko je korisnik, vi njega Zakonom možete „prisiliti“ da šumom upravlja na zakonski u potpunosti prihvatljiv, ekološki način. Tek tada možete dobiti certifikat, a mi nemamo ništa od toga.”, objašnjava Mutapčija dodajući kako je smisao bilo kojeg oblika certificiranja u osiguravanju potvrde da je nešto urađeno na propisani, zakonski način. Bez zakona o šumama, HNK na proces certificiranja šuma i uvođenja standarda oko certifikacije ne može ni pomišljati.
”Evropa ne želi kupovati drvnu masu ako se tim šumama ne upravlja, ne gospodari, na način na koji je to ona propisala. Da bi vi dobili to vi morate dobiti certifikat koji daje EU. S tim certifikatom imaš dokaz da gospodariš šumama na ekološki prihvatljiv način i u skladu sa svim standardima EU. A mi to ne možemo ostvariti bez Zakona o šumama”, objašnjava Mutapčija. Prijedlog zakona je nekoliko puta tokom svih ovih godina dolazio pred Vladu i vraćao se. Nikad nije imao potrebnu većinu da se uputi u daljnju proceduru. O prijedlogu zakona o šumama zadnji put se raspravljalo na sjednici u martu ove godine, a Zaključkom Vlade HNK prijedlog Zakona je ponovno vraćen na dodatno usaglašavanje.
”Uprava za šumarstva, te komisija koja je radila na izgradnji ovog zakona izvršila je i nastoji ponovo ispoštovati zaključke vlade. Nekoliko ministara dalo je primjedbe, predstavnici lokalne samouprave Jablanice i Konjica dali su primjedbe i one su sada opet unesene u Prijedlog zakona. Očekujem da će se možda tokom ovoga mjeseca prijedlog zakona doći na raspravu pred ministre u vladu”, govori Mutapčija. Objašnjava da će, ukoliko se donese Zakon o šumama na nivou Hercegovačko-neretvanskog kantona mjesec dana biti dovoljno da se sve ustroji i prilagodi tom zakonu. ”Iste sekunde mi možemo pokretati postupke i ostalo sve kad zakon stupi na snagu. A za ostale stvari organizacijskog karaktera će trebati duže vremena. Prilagođavanje sistematizacije novim zakonskim rješenjima i slični postupci će ići na vladu, pa će to trajati malo duže, ali u roku od godinu dana sve bismo mogli prilagoditi zakonu i početi raditi kako treba”, kazao je Mutapčija.
Izvor: Bljesak.info
