ŠPD ZDK D.O.O. „ZAVIDOVIĆI“: 118 RADNIKA PRIMLJENO NA NEODREĐENO

ŠPD ZDK D.O.O. „ZAVIDOVIĆI“: 118 RADNIKA PRIMLJENO NA NEODREĐENO

13. maja 2022. je u Javnom preduzeću „Šumsko – privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići izvršeno potpisivanje ugovora za radnike koji su zasnovali stalni radni odnos.

Prije potpisivanja ugovora provedena je konkursna procedura koju je prošlo 118 radnika različitih profila i oni će ovim ugovorom dobiti stalno zaposlenje. Osim toga, radni odnos na određeno vrijeme će zasnovati još 85 radnika.

Čestitamo svim radnicima koji su potpisali ugovore na neodređeno te izražavamo nadu i očekujemo da će se na isti način u dogledno vrijeme riješiti status svih radnika koji su u Društvu uposleni na određeno vrijeme.

Također podsjećamo da je podružnica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, JP ŠPD ZDK d.o.o. Zavidovići, u februaru prošle godine pokrenula kampanju pod nazivom „Zajedno u borbi za siguran rad i bolju produktivnost“ sa ciljem ukidanja ugovora na određeno kao redovne prakse u zapošljavanju u ovom šumsko-privrednom preduzeću.

U toku 2021. godine Uprava preduzeća je pokrenula postupak prijema radnika u stalni radni odnos, te riješila radni status za 74 radnika, a ove godine je odlučeno da se taj broj poveća, što će za rezultat imati zapošljavanje skoro 200 radnika u vremenskom periodu od jedne godine.

Kvalifikovani radnici su neophodni za nesmetan rad preduzeća koje je od velikog značaja za razvoj Zeničko – dobojskog kantona, te su u radni odnos primljeni kadrovi različitih profila, od šumarskih inženjera, sjekača, vozača, do administrativnog osoblja.

Svecanom činu potpisivanja održanom u prostorijama uprave prisustvovao je i glavni povjerenik Sindikalnog odbora JP “ŠPD ZDK” Mufid Delić.

DONESEN ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

DONESEN ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA KANTONA SARAJEVO

Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici od 9.5.2022. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama zakona o šumama Kantona Sarajevo.

U obrazloženju novog zakona se navodi da su Ministarstvo i Vlada Kantona Sarajevo krenuli u izmjenu ovog zakona kako bi osim ukidanja nameta privrednicima, između ostalog, zaustavili i bjesomučno iskorištavanje šuma i gradnju puteva u predizborne svrhe, omogućili efikasniju zaštite šuma i šumskog zemjišta i realizaciju projekata koji će unaprijediti razvoj šumskog biodiverziteta, ali i osavremenjivanje i razvoj poslovanja preduzeća „Sarajevo-šume te utjecali na poboljšanje poslovnog ambijenta u Kantonu Sarajevo.

Jedna od novina ovog zakona je i prelazak čuvara šuma iz Uprave za šumarstvo u Kantonalno javno preduzeće „Sarajevo-šume” što je, kako je istakao ministar, između ostalog neophodno i zbog činjenice da je praksa pokazala da neposredno čuvanje šume koje je do sad bilo u nadležnosti Ministarstva privrede, odnosno Uprave za šumarstvo mora biti u nadležnosti KJP ‘Sarajevo-šuma’ d.o.o. kao korisnika šuma.

Istaknuto je i da je u federalnom prijedlogu Zakona o šumama ponuđeno isto rješenje, odnosno da čuvanje šuma bude u nadležnosti korisnika šuma, te da je ovo rješenje nedvosmislen stav šumarske nauke, struke i prakse.

„Smatramo da će se prenošenjem nadležnosti čuvanja šuma na korisnika šuma obezbjediti adekvatnije čuvanje šuma putem organizovane čuvarske službe, a ne da čuvanje šuma obezbjeđuje Ministarstvo privrede putem Uprave za šumarstvo, a da pri tom preduzeće šumskim resursom gospodari bez ikakve odgovornosti u pogledu čuvanja šume od bespravnih sječa i drugih bespravnih radnji“, pojasnio je ministar Delić.

U osnovi, novim zakonom se unapređuje zaštita šuma i šumskog zemljišta kroz praktičniju organizaciju zaštite šuma i rigorozniju kaznenu politiku za prekršioce zakona.

Više o novom zakonu pročitajte na: Skupština KS donijela Zakon o šumama Kantona Sarajevo, privrednicima ukinut parafiskalni namet za općekorisne funkcije šuma

VELIKA AKCIJA POŠUMLJAVANJA U KANTONU SARAJEVO: CILJ JE 500.000 SADNICA DO KRAJA GODINE

VELIKA AKCIJA POŠUMLJAVANJA U KANTONU SARAJEVO: CILJ JE 500.000 SADNICA DO KRAJA GODINE

KJP „Sarajevo-šume“, zajedno s Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo u ponedjeljak 09.05.2022. godine, organizuje akciju pošumljavanja u okviru masovne akcije ZASADI ZA ŽIVOT, DOMOVINI NA DAR, a koja se provodi od oktobra 2021. godine.

Akcija se organizuje povodom Dana Evrope i povodom Dana pobjede nad fašizmom koji se obilježavaju 9. maja, a nastavit će se tokom mjeseca maja, u zavisnosti od vremenskih uvjeta.

Okupljanje učesnika je na Velikom Polju na Igmanu, 09.05.2022. godIne u 09:00 sati, odakle će do lokacije pošumljavanja prevoziti vozila KJP „Sarajevo-šume“.

Svi zainteresovani građani su pozvani da se pridruže, poklone nove sadnice i time učine nešto za svoju domovinu.Organizatori poručuju: “Pozovite porodicu, prijatelje i izađite svi na Igman. Očekujemo vas!”

Ova akcija je još jedan u nizu napora naših šumskoprivrednih društava i kantonalnih institucija u cilju obnavljanja šumskog fonda i zaštite šuma kao jednog od najvažnijih prirodnih bogatstava naše zemlje.

Izvor: FB: Vlada Kantona Sarajevo

ODRŽAN XV SVJETSKI KONGRES ŠUMARSTVA

ODRŽAN XV SVJETSKI KONGRES ŠUMARSTVA

Šume štite život na Zemlji i imaju ključnu ulogu u održivom razvoju. Prednosti i koristi od šuma prožimaju brojne ciljeve i smjernice Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. godine koji sadrži čitav dijapazon aktivnosti, od borbe protiv siromaštva do ublažavanja klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Međutim, ovi dragocjeni ekosistemi su izloženi rastućoj opasnosti od deforestacije (nestanka šuma), degradacije šume, neodrživih praksi gospodarenja šumama i efekata klimatskih promjena.

XV Svjetski kongres šumarstva koji je danas okončan u Seulu, pružio je značajnu priliku za globalnu šumarsku zajednicu da omogući da šume postanu sastavni dio diskusija i odluka u sklopu Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. godine, kao i globalnih aktivnosti oporavka od posljedica pandemije COVID-a 19.

Na pomenutom kongresu su učestvovali i predstavnici naše krovne organizacije, Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI).

Kratka istorija Svjetskog kongresa šumarstva

Od kada je održan prvi Svjetski kongres šumarstva, u Rimu 1926. godine, ova manifestacija se realizuje svakih ca. šest godina i u sklopu iste se održavaju forumi za inkluzivnu diskusiju o ključnim izazovima i perspektivama za sektor šumarstva. 1954. godine je priprema i održavanje kongresa povjerena Organizaciji Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) u uskoj saradnji sa zemljom-domaćinom, što je praksa i danas.

Aktivnosti u sklopu Kongresa

Domaćin petnaestog kongresa je Vlada Republike Koreje, a kongres je trajao od 2. do 6. maja 2022. godine. Republika Koreja je zemlja koja visoko cijeni vlastita šumska bogatstva zbog njihovog ključnog utjecaja na ekosisteme, te pozitivne uloge u oblasti zdravlja i rekreacije i spremna je da mnoga stečena znanja podijeli sa globalnom zajednicom.

Pod sloganom „Izgradimo ekološki prihvatljivu, zdravu i postojanu budućnost sa šumama“, Kongres je potcrtao esencijalnu ulogu šuma u globalnom programu za održivi razvoj, obuhvativši između ostalog, Program UN-a za održivi razvoj do 2030. godine (te u sklopu njega i Smjernice za održivi razvoj), Globalne ciljeve u oblasti šumarstva, Pariški sporazum o klimatskim promjenama, UN-ovu deceniju obnove ekosistema i Globalni okvir za bioraznolikost poslije 2020. godine. Učesnici ove manifestacije su utvrdili ključne mjere i preporuke za jačanje uloge šuma. Također je naglašen i napredak u implementaciji preporuka sačinjenih u toku rada XIV. Svjetskog kongresa šumarstva 2015. godine.

Organizatori Kongresa su omogućili šire učešće u ovom globalnom događaju sa ciljem okupljanja hiljada ljudi iz svih dijelova svijeta i različitih sektora, uključujući i javni i privatni sektor, nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, naučna tijela i šumarska društva. Objedinjavanjem tako raznolike grupe ljudi koji dijele zajedničku brigu za šume, Kongres je ohrabrio učesnike na vođenje inkluzivnih diskusija, stvaranje novih partnerstava i uvrštavanje problematike kojom se bavi šumarstvo u globalne programe održivog razvoja i aktivnosti oporavka od posljedica pandemije COVID-a 19.

Učešće predstavnika BWI

Predstavnici BWI-a su u svojim aktivnostima u toku Kongresa naglašavali pitanja socijalnog dijaloga kao osnove za postizanje dostojanstvenih uslova rada. Kako su naglasili predstavnici naše krovne ogranizacije, „socijalni dijalog je važno sredstvo za uspostavljanje osnovnih radničkih prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje“.

„Socijalni dijalog je mehanizam koji treba da poluči rezultatima kao što su kolektivno pregovaranje, pravno obavezujući granski sporazumi, pristup povjerenicima za zdravlje i zaštitu na radu radnim mjestima i funkcionalni odbori za bezbjednost i zaštitu na radu. Posvećenost socijalnih partnera socijalnom dijalogu za rezultat mora imati konkretne akcije na radnim mjestima. U suprotnom, sve je samo prazna priča“, istakao je predstavnik BWI, Apolinar Z. Tolentino.

Izvori: https://eustafor.eu/event/xv-world-forestry-congress/
BWI attends World Forestry Congress, pushes for more social dialogue

ČESTITKA SSŠPDPBiH POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

ČESTITKA SSŠPDPBiH POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

Svim članovima našeg Sindikata islamske vjeroispovijesti, radnicima i građanima koji slave ovaj dan, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita Ramazanski bajram sa željom da ga provedu u ljepotama porodične bliskosti, ljubavi, međusobnog potpomaganja i solidarnosti. Neka ovaj praznik koji zbližava ljude i popravlja međuljudske odnose, jača porodicu i društvo bude okrijepljenje dobrih ljudi u njihovoj borbi za svoj boljitak, boljitak svoje porodice, zajednice i naše domovine.

PRVI MAJ 2022: OVE GODINE RADNICI SVOJ PRAZNIK DOČEKUJU U JOŠ TEŽEM POLOŽAJU

PRVI MAJ 2022: OVE GODINE RADNICI SVOJ PRAZNIK DOČEKUJU U JOŠ TEŽEM POLOŽAJU

Svakog Prvog maja se radništvo svijeta prisjeća sudbonosnih događaja koji su se odigrali na ovaj dan u Čikagu 1886. godine kada su radnici počeli da se bore protiv izrabljivanja i za bolje uslove rada sa, sada već historijskom parolom, „Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora“.

U decenijama nakon ovog događaja radnička prava su jačala i uslovi rada i plata, materijalni i pravni status su, bar u nekim dijelovima svijeta postajali bolji, radnička udruženja, sindikati i pokreti su rasli, a radnici su se izborili da se njihov glas čuje i počinje uvažavati.

“Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora” je pravo koje je davno izvojevano. Danas su ugrožena čak i ta, davno ostvarena osnovna prava. Opet smo prisiljeni da se borimo za ono što se nekad podrazumijevalo.

Međutim, danas smo svjedoci da vrijeme ide unazad i da su neka osnovna prava koja su se dugo vremena podrazumijevala, sada ukinuta i ugrožena i da umjesto daljnjeg napretka i poboljšanja aktuelnog stanja, imamo situaciju u kojoj se već postojeća, temeljna prava urušavaju, a radnici pretvaraju u robove podložne sve većem i većem izrabljivanju.

U Bosni i Hercegovini, radnici ove godine svoj praznik dočekuju u još težem položaju. Osim teških posljedica koje je pandemija COVID-a 19 ostavila na ekonomiju i radna mjesta, ove godine je uslijedilo i enormno povećanje cijena troškova života koje nije pratilo adekvatno povećanje plata, što je dodatno ugrozilo standard i onemogućilo pokrivanje minimalnih troškova života.

Sa današnjih radničkih prvomajskih protesta u Sarajevu

U Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek nemamo usvojen zakon o minimalnoj plati. U cijeloj državi su uvjeti rada i dalje loši, plate su mizerne, poskupljenja su izmakla kontroli, a u radnim sredinama su i dalje prisutni česti slučajevi mobinga, izrabljivanje uz neplaćene prekovremene sate, rad vikendom, nesigurni ugovori o radu na određeno, otežavanje postupka kolektivnog pregovaranja i nezaključenje kolektivnih ugovora, neadekvatna oprema, prečeste povrede i smrtni slučajevi na radu.

Vlast ne čini ništa ili neizmjerno malo da sanira posljedice inflacije. Iako smo svjedoci neviđenog egzodusa radnika iz BiH, nadležne institucije se ovim problemom uopšte ne bave i ignorišu ga dovodeći nas u opasnost da ostanemo bez kvalifikovane radne snage i bez osnovnog temelja privrede. Iako je donesen novi Zakon o zaštiti na radu, isti se ne primjenjuje u potpunosti i radnici, posebno u sektorima našeg Sindikata i dalje rade u iznimno teškim uslovima, izloženi povredama i nesretnim slučajevima u kojima neki od njih gube i svoje živote.

Na današnji dan koristimo priliku da ponovo izrazimo svoje nezadovoljstvo položajem radnika naše zemlje i da naglasimo urgentnu potrebu za promjenama koje će spriječiti sunovrat radništva u ropstvo i siromaštvo.

RAD I TRUD SE MORA POČETI POŠTOVATI, UVAŽAVATI I ŠTITITI.

TRAŽIMO ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA I SAMO ONO ŠTO SMO MUKOTRPNIM RADOM ZARADILI.

RAST CIJENA MORA PRATITI I RAST PLATA.

TRAŽIMO PODRŠKU ZA SNAŽNIJE KOLEKTIVNO PREGOVARANJE.

ZAŠTITA RADNIKA NA RADU MORA BITI PRIORITET, A NE UVEĆANJE KAPITALA.

Ovog dana moramo još jednom naglasiti da mi radnici moramo učiniti sve da postignemo potpuno jedinstvo u našoj borbi za naš zasluženi status u društvu. U toj borbi ne smijemo zaboraviti solidarnost između radnika, jer zajedno se suočavamo sa istim iskušenjima i nedaćama i samo zajedno ih možemo prevladati.

SOLIDARNOST ZAUVIJEK!

Paljenje prvomajske vatre na Ilidži 2022.