„Da cijene rastu i da u praksi nema ograničenja marži na osnovne životne namirnice, potvrđuje i inspekcija u svojim izvještajima. Kako preživjeti u situaciji kada prosječna plata u Federaciji pokriva pola sindikalne potrošačke korpe?“ Ovo pitanje, kao i pitanje najniže plate, bilo je tema dijaloške emisije „Polis“ na programu TVSA od 28. jula u kojoj je gostovala predsjednica SSŠPDP BiH Lejla Ćatić, pri čemu je, između ostalog, navela:
„Mnoge reforme koje su donesene proteklih godina započete su, ali nisu do kraja provedene, a kod nekih njihovo provođenje uopšte nije bilo efikasno. Imamo Zakon o radu koji je mijenjan 2018. godine, upravo u pogledu utvrđivanja najniže plate, gdje do danas nemamo realizaciju te odredbe koja je tom prilikom mijenjana. Prvobitnom odredbom je bilo definisano da se najniža plata utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, a zatim su 2018. godine donesene izmjene i dopune te odredbe i donesena je odluka da Vlada FBiH treba da utvrdi najnižu platu na prijedlog Ministarstva finansija u dogovoru sa Federalnim zavodom za planiranje, a na prijedlog Ekonomsko-socijalnog vijeća. Međutim, rad Ekonomsko-socijalnog vijeća je dvije godine bio u zastoju i mi smo se u skladu s uslovima u kojima sindikat radi, potrudili da otkočimo njegov rad. Od novembra 2019., kroz rad Ekonomsko-socijalnog vijeća tražimo da se utvrdi najniža plata, ali na nivou Federacije mi i dalje nemamo utvrđenu najnižu platu. Ranijim Općim kolektivnim ugovorm za teritoriju Federacije BiH, koji je donesen u skladu sa ranijim članom 78. Zakona, utvrđena je satnica od 2,31 KM. Upravo na osnovu toga je izvedena najniža plata koja iznosi 406 KM, ali u principu mi nemamo propis koji reguliše tu minimalnu platu, za razliku od svih zemalja EU i zemalja u okruženju, gdje je ona definisana odgovarajućim zakonom.
…
Trenutno, na osnovu naših vlastitih istraživanja, imamo utvrđen podatak da potrošačka korpa iznosi 2064 KM. Sa ovim platama koje mi danas imamo, ne mogu se pokriti osnovni životni troškovi. Naročito naglašavam da radnici u realnom sektoru teško mogu preživljavati od mjeseca do mjeseca.
…
Osim niskih plata imamo i jedan drugi problem, a to je nesiguran rad u realnom sektoru gdje radnici rade mjesec za mjesec. Rade po ugovoru o radu na određeno vrijeme, na mjesec-dva, maksimalno tri, pri čemu se pogubnost takve prakse naročito pokazala za vrijeme pandemije, kada je u prvim mjesecima veliki broj radnika ostao bez posla. Samo u prvom valu pandemije 2500 radnika je otpušteno. U maju su počela nova zapošljavanja i krenulo se ka stabilizaciji stanja, ali nakon toga je ponovo bilo povremenih otpuštanja. To su samo neki od problema s kojima se nosimo. Osim ovih problema koje sam navela, a to su pitanje najniže plate i nesiguran rad, danas kao izražen problem imamo i nedostatak radnika, jer, čim su se otvorile granice, ljudi su ponovo počeli da napuštaju BiH.
…
Što se tiče problema u Savezu Samostalnih sindikata BiH, podijeljenost Saveza jeste otežavajuća okolnost, u smislu da mi iz granskih sindikata imamo više posla, pa na primjer, ja moram danas ovdje da govorim o najnižoj plati, umjesto da to radi neko iz Saveza. Uprkos tome, mi radimo i dalje, a činjenica da mi trenutno nemamo jednu osobu koja je registrovana kod nadležnog ministarstva kao predsjednik SSSBiH, ne znači da mi ne radimo, jer mi nikad nismo ni prestali sa radom. Savez sindikata je krovna organizacija koja okuplja granske sindikate koji su samostalni i posebno registrovani i koji predstavljaju pravne subjekte, tako da nijedan sindikat nijednog momenta nije prestao da radi i svaki sindikat se i dalje bori za svoje članstvo. Kolektivni ugovori su spušteni na nivo granskih sindikata i oni kolektivni ugovori koji su zaključeni u proteklom periodu, postignuti su putem pregovora koje smo vodili mi iz granskih sindikata. Mi smo ti koji intenzivno pregovaraju sa Udruženjem poslodavaca i ti pregovori se ne vode preko Saveza.
…
Mi i dalje radimo na rješavanju navedenih problema i uspjeli smo otkočiti rad Ekonomsko-socijalnog vijeća, te se od oktobra 2019. kroz njegovo djelovanje borimo za rješavanje gorućih pitanja kao što su, na primjer, inicijativa Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca koja je pokrenuta u toku prvog vala pandemije, a tiče se izmjena Zakona o radu, koje smo mi iz sindikata osporavali, jer se radi o izmjenama na štetu radnika. To je bilo na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog vijeća i na kraju smo postigli da navedene izmjene ipak ne budu usvojene.
Cijelu emisiju možete pogledati na: https://www.youtube.com/watch?v=IO1SmG6YeRk&t=2615s
