U organizaciji Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine i Međunarodne konfederacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji BWI, 17. marta je održan skup pod nazivom “FSC-COC sistem gospodarenja šumama i prava radnika”.
Na sastanku su učestvovali predstavnici Privredne komore, Šumarskog fakulteta, poslodavci iz šumsko-privrednih društava i predstavnici firmi iz drvne industrije, Grupacije za drvo i šumarstvo, Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i predstavnici Sindikata.
Gost skupa bio je Coen Van der Veer, evropski regionalni predstavnik BWI i direktor BWI-jevog programa za drvnu industriju i šumarstvo. U svom obraćanju on se osvrnuo na nove zakonske propise u EU, pri čemu je fokus bila diskusija i zaključci sjednice Generalne skupštine FSC-a (Vijeća za nadzor šuma) od oktobra 2022. godine. Naveo je da je usvojen zahtjev sindikata za obezbjeđenje slobodnog pristupa njihovim predstavnicima da mogu obaviti posjetu radilištima i pogonima i obaviti neophodne razgovore sa radnicima angažovanim kod poslodavaca u ovim branšama. Podcrtao je da je od samog osnutka FSC-a sloboda radnika i njihovo pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje činilo osnovu socijalnog programa FSC-a, pri čemu je neophodno da radnici ali i poslodavci budu informisani o aktivnostima sindikata, interesima i pravima radnika. Osim navedenog, Van der Veer je istakao da se jedan od najvažnijih zahtjeva sindikata odnosi na sigurnost na radu i zaštitu zdravlja radnika i u njemu se traži da se radnicima omogući da sami biraju svoje predstavnike, povjerenike zaštite na radu, a što je već sadržano u propisima novog Zakona o zaštiti na radu u FBiH.
Predsjednica SSŠPDP BIH Lejla Ćatić podcrtala je veliki problem radnika koji duži period rade na određeno vrijeme i koji pri povredama na radu ostaju invalidi i ne ostvaruju odgovarajuću zaštitu za invalidna lica i imaju velike teškoće da pronađu posao sa umanjenom radnom sposobnosti. Osim toga u toku izlaganja je naveden i problem upošljavanja radnika kod određenih izvođača radova gdje je upitno da li su ti radnici angažovani u skladu sa normama FSC-a, pri čemu nije definisano kako se to može provjeriti i kako obezbijediti da radnici koji su angažovani kod ugovornog izvođača, radove obavljaju pod istim uslovima, kao i radnici javnog preduzeća koje je naručilo dotični posao. To se prije svega odnosi na uplatu osiguranja i ostvarivanje istih prava.
Na terenu je i dalje prisutan problem prekarnog rada, i u javnim i u privatnim preduzećima. Poslovi u ovim branšama sa sobom nose visoki rizik pri čemu se kontinuirano radi sa radnicima na terenu. U 2020. godini je na federalnom nivou stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu, a još uvijek je u toku donošenje podzakonskih akata. Pravilnici kojima je regulisan rad u šumarstvu i drvnoj industriji su zastarjeli i mnogi od njih još od 70-tih godina nisu mijenjani.
Učestalost rada na crno u ovim branšama uzrokovana je manjkom odgovarajućih zakonskih rješenja ili činjenicom da zakonski propisi nisu usklađeni kao i da nadležni nisu omogućili odgovarajući nadzor. Nasuprot tome, posljednjih godina je evidentan nedostatak radne snage, a posebno radnika u proizvodnji kao što su sjekači, traktoristi i drugi radnici iz neposredne proizvodnje.
Prisutni na sastanku složili su se da je potrebno sistemsko rješavanje ovih pitanja kao i stalna komunikacija između menadžmenta i radnika. Motivacija radne snage preko njihove zaštite, obezbjeđenje zdrave radne sredine i prevencija rizika i povreda na radu te unaprijeđenje radničkih prava, posebno materijalnih, ključni su faktori kako bi radnici ostali u BiH i bili akteri u ukupnim procesima u sklopu šumarstva i drvne industrije.
