Kako prenosi portal radiosarajevo.ba, na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u utorak, 12. decembra 2023. godine, upriličena je Stručna diskusija “Stanje u sektoru šumarstva Bosne i Hercegovine: Izazovi i prepreke”.
Ovaj događaj, u organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i uz podršku ostalih članica Saveza za šume Bosne i Hercegovine, okupio je 60-ak predstavnika akademske zajednice, resornih ministarstava, inspekcijskih organa, preduzeća šumarstva i aktivističke zajednice.
Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u regionu i cijeloj Evropi, s obzirom na činjenicu da šume i šumska zemljišta obuhvataju više od 50 posto teritorije naše države. To nas obavezuje da se prema ovom uslovno obnovljivom resursu koji nam, pored privredne, nudi i niz opštekorisnih funkcija značajnih za ljude, odnosimo s posebnom pažnjom, vodeći računa o optimalnom zadovoljenju potreba sadašnjih i budućih generacija.
“Borba za spas bosanskohercegovačkih rijeka pokazala je i pokazuje snagu i moć ujedinjenih građana i građanki. Zaista, bez voda i šuma nema života i, svjesni ove činjenice, već decenijama vodimo borbe za zaštitu naših zajedničkih dobara. Naše šume su, baš kao i rijeke, ozbiljno ugrožene i zajednički moramo kreirati rješenja koja će pomoći u njihovoj zaštiti, odnosno trasirati put prema održivom gospodarenju ovim resursom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prvi korak je što urgentnije usvajanje valjanog Zakona o šumama u FBiH!”, istakla je Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
Kroz sveobuhvatnu diskusiju prisutnih identifikovani su ključni problemi koji prate šumarski sektor u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine i cijeloj državi, od nepostojanja entitetskog zakonskog rješenja, izostanka zvaničnog publikovanja provedene Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini, pa do političkih pritisaka kojima su izložena preduzeća šumarstva te dati prijedlozi rješenja kako je dalje obrazloženo. Prijedlozi će, u formi zaključaka s ove stručne diskusije, biti upućeni na adrese svih donosioca odluka u oblasti šumarstva.
Iako s drugačijim pogledima po pitanju mnogih segmenata funkcionisanja šumarskog sektora, među prisutnim je definitivno postojao konsenzus po pitanju nužnosti usvajanja Zakona o šumama FBiH. Naime, u ovom entitetu temeljni propis za oblast šumarstva ne postoji još od 2009. godine, što velikim dijelom onemogućava unaprjeđenje i razvoj ovog značajnog sektora domaće privrede. Istaknuto je i da Zakon mora dobiti zeleno svjetlo šumarske nauke i struke, odnosno da mora biti moderan i usklađen s međunarodnim strategijama iz oblasti šumarstva.
Po pitanju prijedloga iz zakonodavnog okvira, razgovarano je i o potrebi da se sektor šumarstva uredi i na državnom nivou, što bi dalo osnovne smjernice za gospodarenje šumama koje bi onda bile “razrađene” kroz entitetske i kantonalne zakone. Naglašeno je da se u konkretnom slučaju radi isključivo o stručnom i naučnom pitanju, a nikako političkom.
Prof. dr. Ahmet Lojo, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno bio i uvodničar na ovoj stručnoj diskusiji, ukazao je i na nužnost zvanične objave rezultata Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini koja je završena još 2009. godine, ali rezultati nikada nisu izbačeni. Ovo je značajno zato što jedino sveobuhvatna i pravovremena inventura šuma rezultira prikupljanjem podataka koji služe za praćenje stanja šuma i šumskih zemljišta, odnosno izradu strategije razvoja šumarstva.
“Mi ne znamo kakvo je tačno stanje šuma, jer to možemo znati samo kada izvršimo premjer i utvrdimo stanje. To smo proveli između 2006. i 2009. godine, kada smo uradili inventuru šuma na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Nažalost, rezultati te inventure još uvijek nisu i pitanje je hoće li ikada biti objavljeni”, poručio je Lojo.
Kao jedan od gorućih problema koji onemogućava razvoj šumarskih preduzeća istaknut je nedopustiv pritisak politike na kadrovsku i politiku zapošljavanja, gdje se ova javna preduzeća nerijetko posmatraju kao socijalne ustanove.
Iz Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH, krovnog strukovnog udruženja za oblast šumarstva u ovom entitetu, ukazali su i izostanak konkretnih aktivnosti vlasti u borbi protiv šumskih požara. Napomenuto je da su određene strategije iz ove oblasti usvojene još prije 10-ak godina, ali izostaje implementacija istih.
Upravo zbog činjenice da su institucije zakazale i na ovom planu danas kao posljedicu imamo situaciju da nismo ništa spremniji za suočavanje s razornim šumskim požarima koji su harali 2012. godine, kada su ostavili pustoš na desetinama hiljada hektara šuma i šumskih zemljišta.
“Moramo izraditi jasnu i preciznu nacionalnu strategiju kako bismo znali šta poduzeti u slučaju elementarnih nepogoda, ekstremnih temperatura i klimatskih promjena koje su neminovnost. Na to nas obavezuju i različiti međunarodni dokumenti čiji smo potpisnici”, zaključio je Azer Jamaković, sekretar Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH.
Pozvali su sva pravna i fizička lica da se pridruže Savezu za šume Bosne i Hercegovine i zajednički djeluju pravcu sređivanja u šumarskom sektoru u našoj državi.
Izvor: radiosarajevo.ba
