STOP NESIGURNOM RADU!

STOP NESIGURNOM RADU!

Prekarni rad ili nesigurni rad je izraz koji se koristi za atipični posao koji je slabo plaćen, nesiguran, na kojem su radnici nezaštićeni i s kojim se ne može uzdržavati domaćinstvo. Prekarijat kao stanje radnih odnosa je novi način dominacije koji je rezultat restrukturirane ekonomije koja je prisilila radnike na potčinjenost, dok ih je globalizacija i fragmentacija tržišta rada dovela do permanentnog stanja nesigurnosti.

Osnovno obilježje nesigurnog ili prekarnog rada je neizvjesnost, posebno finansijska, koju prati nestabilnost pozicije odnosno radnog mjesta prekarnog radnika i to bez obzira koje su radnici struke, koliko su stari i koji im je nivo obrazovanja.

Prekarnim radnikom, u isto vrijeme, mogu se smatrati radnici najrazličitijih obrazovnih i stručnih profila. Svima njima zajednička je neizvjesnost koja proizlazi iz radnog mjesta kojeg obavljaju, loših uvjeta rada ili velikog broja radnih mjesta koja moraju promijeniti tijekom svoga životnog vijeka.

Ljudi koji se nalaze unutar sloja prekarnih radnika su u velikoj mjeri socijalno izolirani. Zbog nestabilnosti i neizvjesnosti radnog mjesta gube radnički identitet te su lišeni osjećaja da svojim djelovanjem napreduju i doprinose društvu.

Negativni efekti prekarnog rada posebno pogađaju mlađu populaciju. Stabilnost im je potrebna da bi dugoročno mogli donositi bitne životne odluke – vjenčati se, imati djecu ili kupiti stan.

U sektorima šumarstva, prerade drveta i papira u Bosni i Hercegovini problem nesigurnog ili prekarnog rada je veoma izražen. Osim slabe plaćenosti i loših uvjeta rada, radnici se suočavaju sa pogubnom praksom zapošljavanja na određeno, putem ugovora od 3 do 6 mjeseci, čime se oni i njihove porodice drže u neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja budućnosti i obezbjeđenja osnovnih elemenata dostojanstvenog života.

Jedan od glavnih ciljeva SSŠPDP BiH je borba protiv nesigurnog rada. Borimo se zajedno i ostanimo uporni u nastojanjima da svi radnici dobiju ugovore na neodređeno kao i bolje uslove zapošljavanja, a time i šansu da ostvare egzistenciju dostojnu njihovog truda i rada!

Izvori: http://www.ssspdp.ba
https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/28431

ČESTITKA SSŠPDP BIH POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

ČESTITKA SSŠPDP BIH POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

Svim našim dragim članovima i članicama, radnicima i građanima, partnerima i prijateljima islamske vjeroispovijesti i njihovim porodicama Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita nastupajući Ramazanski bajram sa željom da ovaj praznik proslave u zdravlju i porodičnoj harmoniji u nadi i vjeri u bolje sutra za sve nas.

25. APRIL, MEĐUNARODNI DAN DRVETA

25. APRIL, MEĐUNARODNI DAN DRVETA

Jedna od najvećih manifestacija u cilju očuvanja svjetskih šumskih bogatstava i obogaćivanja čovjekove okoline sadnjom drveća je Međunarodni dan drveta. Na ovaj dan svake godine brojni gradovi, lokalne zajednice, šumarstva, preduzeća i mnoge asocijacije zajednički učestvuju u sađenju drveća u parkovima, alejama i na zelenim površinama uz saobraćajnice.

Ideja za obilježavanje ovog dana nastala je 1872. godine. Američki novinar Julius Sterling Morton 1872. godine objavio je Rezoluciju o Danu drveta u kojoj je od savezne države Nebraske zahtijevao obilježavanje ovog dana svake godine. 10. aprila iste godine u toj saveznoj državi, koja je inače veoma oskudna šumama, zasađeno je više od milion stabala. U idućih dvadeset godina praksa obilježavanja ovog dana proširila se cijelim Sjedinjenim Američkim Državama.

U Njemačkoj i nekim drugim evropskim državama ovaj dan se počeo obilježavati tek skoro stotinu godina kasnije. 1951. godine Ujedinjene Nacije su donijele odluku o ustanovljenju Međunarodnog dana drveta. U skladu s tim, 25. aprila 1952. godine u Njemačkoj su organizovane prve simbolične akcije sađenja drveća. Danas mnoge zemlje širom svijeta obilježavaju Dan drveta, obično u proljeće, iako sam datum varira, u zavisnosti od klime i početka sezone sadnje drveća.

Cilj manifestacija koje se održavaju na ovaj dan je podizanje svijesti stanovništva, a posebno mladih ljudi o enormnom značaju drveća za svjetsku klimu, našu planetu i za svakog pojedinačnog čovjeka.

IN MEMORIAM: Jin Sook Lee, 7. maj 1966. – 7. april 2020.

IN MEMORIAM: Jin Sook Lee, 7. maj 1966. – 7. april 2020.

Na današnji dan prošle godine prerano nas je napustila sindikalna aktivistica naše partnerske organizacije Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) Jin Sook Lee.

Jin Sook je bila direktorica BWI-ovog Odbora za globalne kampanje od 2010. god. Pod njenim čvrstim i neumornim vodstvom, BWI je uspio da organizuje uspješne globalne kampanje fokusirane na prava migrantskih radnika, ravnopravnost spolova i sindikalna prava.

Njenom zaslugom osmišljena je i realizovana globalna kampanja za prava radnika na poslovima u sklopu velikih sportskih manifestacija na svjetskom nivou, kao što su svjetska prvenstva i olimpijske igre.

Njen pregovarački angažman i vještine kao i aktivnosti lobiranja za radnička prava usmjerene prema korporacijama i državnim vladama, omogućile su bolje uslove života za hiljade radnika. Jin Sook je bila iznimno vješta u izgradnji koalicija između različitih organizacija i grupa i koordinirala je veliki dio aktivnosti koje je BWI sprovodio u saradnji sa njegovim partnerima po različitim pitanjima i u brojnim kampanjama.

Jin Sook Lee bit će upamćena kao istinska šampionka borbe za radničku klasu širom svijeta.

Borba za ljudska, ženska i radnička prava: PROTESTI U CENTRU ISTANBULA ZBOG POVLAČENJA TURSKE IZ KONVENCIJE O ŽENSKIM PRAVIMA

Borba za ljudska, ženska i radnička prava: PROTESTI U CENTRU ISTANBULA ZBOG POVLAČENJA TURSKE IZ KONVENCIJE O ŽENSKIM PRAVIMA

Nakon što je Turska donijela odluku o izlasku iz sporazuma iz 2011. godine, kojim se potpisnice pozivaju da zaštite žene od nasilja, hiljade demonstranata protestovalo je u Istanbulu nakon pomenute kontroverzne odluke o povlačenju iz Istanbulske konvencije o ženskim pravima.Hiljade ljudi su demonstrirale u subotu protiv povlačenja Turske iz međunarodnog sporazuma protiv nasilja nad ženama. U Istanbulu su demonstranti zahtijevali da predsjednik Erdogan revidira odluku i ponovo pristupi Sporazumu. Demonstranti su nosili plakate sa portretima ubijenih žena. Jedna od demonstrantkinja u Istanbulu je izjavila: „Istanbulska konvencija je sredstvo za zaštitu nas žena. A sada je vlada otvorila put za još više nasilja nad ženama. I to je razlog zašto smo tu”. Mediji su javili da je manjih demonstracija bilo takođe u Ankari i Izmiru.Odluku Turske oštro je kritikovala i tamošnja opoziciona partija CHP. Zamjenica predsjednika, Gokdže Gokdžen je u vezi sa povlačenjem iz sporazuma u saopštenju između ostalog istakla da će žene u Turskoj „i dalje da budu građanke drugog reda”. Tako će biti dopušteno „njihovo ubijanje”.Zvaničnici vlade u Ankari su tim povodom dali više izjava kojima uvjeravaju da će Turska nastaviti da se bori protiv nasilja nad ženama, pri čemu, prema riječima potpredsjednika Fuata Oktaja, Turska „ne mora da imitira druge“ i da je rješenje za zaštitu prava žena u „našim običajima i tradiciji”. Nasilje nad ženama u Turskoj je veoma raširen fenomen. Prema Organizaciji „Zaustavićemo ubistva žena”, samo u prošloj godini muškarci su ubili 300 žena.Izvor: Deutsche Welle

U ESTONIJI RAZVIJEN SISTEM KORIŠTENJA ŠUMSKIH BOGATSTAVA BEZ SJEČE STABALA

U ESTONIJI RAZVIJEN SISTEM KORIŠTENJA ŠUMSKIH BOGATSTAVA BEZ SJEČE STABALA

Šume su jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava od presudnog značaja za životnu sredinu, zdravlje čovjeka kao i značajan privredni resurs. Pri sječi kao jednom od načina iskorištavanja šuma od izuzetne je važnosti obezbijediti plansku sječu koju prate odgovarajuće aktivnosti na obnovi šumskog fonda, kako se ovo bogatstvo ne bi ugrozilo i konačnici bilo uništeno.

Međutim, da postoje i drugi načini pomoću kojih možemo iskorištavati šumska bogatstva pokazuje primjer iz Estonije u kojoj djeluje kompanija koja zarađuje na šumama, a da pritom ne vrši njihovu sječu.

Izvor: Klix.ba: “Estonska kompanija Single Earth zarađuje na šumskom bogatstvu, a da pritome ne vrši sječu stabala. Djeluje na tržištu kredita za ugljik, a čija je svrha smanjenje emisije ovog štetnog gasa. Kompanija posreduje između vlasnika šuma i drugih firmi. Da bi kompenzovale za emisiju ugljika i očuvale biodiverzitet firme plaćaju vlasnicima šumskih područja i močvara za zaštitu ovih prirodnih sredina. Na taj način Single Earth doprinosi iskorištavanju blagodati šuma, a to su apsorpcija ugljen dioksida i povećanje biodiverziteta. Time podstiče i vlasnike da štite svoja šumska područja. Estonija je među državama koje su vrlo bogate šumama. Više od polovine zemlje je prekriveno šumom. Međutim, u cijeloj Evropi dešava se velika sječa šume. U Single Earthu se nadaju da će proširiti poslovanje na cijeli svijet, a riječ je o tržištu koje bi do 2050. moglo vrijediti 500 milijardi dolara. Očekuje se da će to za posljedicu imati smanjenje deforestacije na prostoru od 10 miliona hektara svake godine, naveli su u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF)”