UDRUŽIVANJE NAM NIKO NE SMIJE ZABRANITI

UDRUŽIVANJE NAM NIKO NE SMIJE ZABRANITI

Iako smo svjedoci da su radnici u mnogim, posebno privatnim preduzećima, izloženi zastrašivanju sa ciljem da im se onemogući sindikalno organizovanje i borba za njihova prava, činjenica je da je udruživanje radnika u sindikat jedno od osnovnih zakonom zagarantovanih prava.

Moramo biti svjesni da je svako sprječavanje sindikalnog organizovanja ozbiljno kršenje zakona i oduprijeti se atmosferi straha koja radnika želi ubijediti da je udruživanje vid drskosti upućen protiv poslodavca koji se mora kazniti otpuštanjem.

U članovima 14, 15 i 18 Zakona o radu FBiH se navodi:

Član 14
(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
(3) Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Član 15
(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.
(2) Radnik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca.

Član 18
(1) Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće uvjete za djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.

STOP NESIGURNOM RADU!

STOP NESIGURNOM RADU!

Prekarni rad ili nesigurni rad je izraz koji se koristi za atipični posao koji je slabo plaćen, nesiguran, na kojem su radnici nezaštićeni i s kojim se ne može uzdržavati domaćinstvo. Prekarijat kao stanje radnih odnosa je novi način dominacije koji je rezultat restrukturirane ekonomije koja je prisilila radnike na potčinjenost, dok ih je globalizacija i fragmentacija tržišta rada dovela do permanentnog stanja nesigurnosti.

Osnovno obilježje nesigurnog ili prekarnog rada je neizvjesnost, posebno finansijska, koju prati nestabilnost pozicije odnosno radnog mjesta prekarnog radnika i to bez obzira koje su radnici struke, koliko su stari i koji im je nivo obrazovanja.

Prekarnim radnikom, u isto vrijeme, mogu se smatrati radnici najrazličitijih obrazovnih i stručnih profila. Svima njima zajednička je neizvjesnost koja proizlazi iz radnog mjesta kojeg obavljaju, loših uvjeta rada ili velikog broja radnih mjesta koja moraju promijeniti tijekom svoga životnog vijeka.

Ljudi koji se nalaze unutar sloja prekarnih radnika su u velikoj mjeri socijalno izolirani. Zbog nestabilnosti i neizvjesnosti radnog mjesta gube radnički identitet te su lišeni osjećaja da svojim djelovanjem napreduju i doprinose društvu.

Negativni efekti prekarnog rada posebno pogađaju mlađu populaciju. Stabilnost im je potrebna da bi dugoročno mogli donositi bitne životne odluke – vjenčati se, imati djecu ili kupiti stan.

U sektorima šumarstva, prerade drveta i papira u Bosni i Hercegovini problem nesigurnog ili prekarnog rada je veoma izražen. Osim slabe plaćenosti i loših uvjeta rada, radnici se suočavaju sa pogubnom praksom zapošljavanja na određeno, putem ugovora od 3 do 6 mjeseci, čime se oni i njihove porodice drže u neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja budućnosti i obezbjeđenja osnovnih elemenata dostojanstvenog života.

Jedan od glavnih ciljeva SSŠPDP BiH je borba protiv nesigurnog rada. Borimo se zajedno i ostanimo uporni u nastojanjima da svi radnici dobiju ugovore na neodređeno kao i bolje uslove zapošljavanja, a time i šansu da ostvare egzistenciju dostojnu njihovog truda i rada!

Izvori: http://www.ssspdp.ba
https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/28431

ČESTITKA SSŠPDP BIH POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

ČESTITKA SSŠPDP BIH POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA

Svim našim dragim članovima i članicama, radnicima i građanima, partnerima i prijateljima islamske vjeroispovijesti i njihovim porodicama Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita nastupajući Ramazanski bajram sa željom da ovaj praznik proslave u zdravlju i porodičnoj harmoniji u nadi i vjeri u bolje sutra za sve nas.

25. APRIL, MEĐUNARODNI DAN DRVETA

25. APRIL, MEĐUNARODNI DAN DRVETA

Jedna od najvećih manifestacija u cilju očuvanja svjetskih šumskih bogatstava i obogaćivanja čovjekove okoline sadnjom drveća je Međunarodni dan drveta. Na ovaj dan svake godine brojni gradovi, lokalne zajednice, šumarstva, preduzeća i mnoge asocijacije zajednički učestvuju u sađenju drveća u parkovima, alejama i na zelenim površinama uz saobraćajnice.

Ideja za obilježavanje ovog dana nastala je 1872. godine. Američki novinar Julius Sterling Morton 1872. godine objavio je Rezoluciju o Danu drveta u kojoj je od savezne države Nebraske zahtijevao obilježavanje ovog dana svake godine. 10. aprila iste godine u toj saveznoj državi, koja je inače veoma oskudna šumama, zasađeno je više od milion stabala. U idućih dvadeset godina praksa obilježavanja ovog dana proširila se cijelim Sjedinjenim Američkim Državama.

U Njemačkoj i nekim drugim evropskim državama ovaj dan se počeo obilježavati tek skoro stotinu godina kasnije. 1951. godine Ujedinjene Nacije su donijele odluku o ustanovljenju Međunarodnog dana drveta. U skladu s tim, 25. aprila 1952. godine u Njemačkoj su organizovane prve simbolične akcije sađenja drveća. Danas mnoge zemlje širom svijeta obilježavaju Dan drveta, obično u proljeće, iako sam datum varira, u zavisnosti od klime i početka sezone sadnje drveća.

Cilj manifestacija koje se održavaju na ovaj dan je podizanje svijesti stanovništva, a posebno mladih ljudi o enormnom značaju drveća za svjetsku klimu, našu planetu i za svakog pojedinačnog čovjeka.

IN MEMORIAM: Jin Sook Lee, 7. maj 1966. – 7. april 2020.

IN MEMORIAM: Jin Sook Lee, 7. maj 1966. – 7. april 2020.

Na današnji dan prošle godine prerano nas je napustila sindikalna aktivistica naše partnerske organizacije Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) Jin Sook Lee.

Jin Sook je bila direktorica BWI-ovog Odbora za globalne kampanje od 2010. god. Pod njenim čvrstim i neumornim vodstvom, BWI je uspio da organizuje uspješne globalne kampanje fokusirane na prava migrantskih radnika, ravnopravnost spolova i sindikalna prava.

Njenom zaslugom osmišljena je i realizovana globalna kampanja za prava radnika na poslovima u sklopu velikih sportskih manifestacija na svjetskom nivou, kao što su svjetska prvenstva i olimpijske igre.

Njen pregovarački angažman i vještine kao i aktivnosti lobiranja za radnička prava usmjerene prema korporacijama i državnim vladama, omogućile su bolje uslove života za hiljade radnika. Jin Sook je bila iznimno vješta u izgradnji koalicija između različitih organizacija i grupa i koordinirala je veliki dio aktivnosti koje je BWI sprovodio u saradnji sa njegovim partnerima po različitim pitanjima i u brojnim kampanjama.

Jin Sook Lee bit će upamćena kao istinska šampionka borbe za radničku klasu širom svijeta.