28.05.2022. | Aktuelne teme, Vijesti
Glavni dio rada sindikata se obavlja u sindikalnoj podružnici. Članovi sindikalne podružnice vrše izbor sindikalnog povjerenika na čijoj aktivnosti se zasniva djelatnost sindikata u datom preduzeću. Sindikalni povjerenici su predstavnici granskog sindikata u svojoj podružnici i njihove dužnosti se sastoje u rukovođenju tima članova sindikata koji dobrovoljno, u zavisnosti od svog potencijala i realnih mogućnosti daju svoj doprinos ostvarenju interesa radnika.
Kompletna sindikalna organizacija zavisi od rada svojih sindikalnih povjerenika jer glavni zadatak komunikacije između poslodavca, radnika, centrale sindikata počiva na mreži sindikalnih povjerenika.
Adekvatan sindikalni povjerenik mora posjedovati povjerenje radnika i važiti kao ugledan član radnog kolektiva, posjedovati dovoljna znanja o načinu rada sindikata, njegovoj strukturi i ulozi i imati određeno iskustvo u sindikalnom djelovanju. U svom radu također mora imati jasnu viziju i sposobnosti lidera/predvodnika radnika, ali u isto vrijeme i uvažavati mišljenje svih članova podružnice i poštovati njihov rad i zalaganje.
Sindikalni povjerenik mora imati proaktivni pristup u odnosu prema kolektivu, konstantno tražiti i imati uvid u sve informacije o uslovima na radu, materijalnim i nematerijalnim pravima uposlenih u svojoj firmi i znati ih na prilagođen i konstruktivan način prezentirati u cilju njihovog poboljšanja i uklanjanja problema i teškoća. Stoga članovi određene sindikalne podružnice posebnu pažnju moraju posvetiti izboru prave osobe za ulogu sindikalnog povjerenika kao pozicije koja ne bi trebala predstavljati privilegovani status, nego veći teret odgovornosti i angažiranosti u borbi za bolji položaj članova svog sindikata kao i svih radnika preduzeća.
16.03.2022. | Aktuelne teme
Iako smo svjedoci da su radnici u mnogim, posebno privatnim preduzećima, izloženi zastrašivanju sa ciljem da im se onemogući sindikalno organizovanje i borba za njihova prava, činjenica je da je udruživanje radnika u sindikat jedno od osnovnih zakonom zagarantovanih prava.
Moramo biti svjesni da je svako sprječavanje sindikalnog organizovanja ozbiljno kršenje zakona i oduprijeti se atmosferi straha koja radnika želi ubijediti da je udruživanje vid drskosti upućen protiv poslodavca koji se mora kazniti otpuštanjem.
U članovima 14, 15 i 18 Zakona o radu FBiH se navodi:
Član 14
(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
(3) Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.
Član 15
(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.
(2) Radnik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca.
Član 18
(1) Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće uvjete za djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.
24.01.2022. | Aktuelne teme
02.08.2021. | Aktuelne teme
Prekarni rad ili nesigurni rad je izraz koji se koristi za atipični posao koji je slabo plaćen, nesiguran, na kojem su radnici nezaštićeni i s kojim se ne može uzdržavati domaćinstvo. Prekarijat kao stanje radnih odnosa je novi način dominacije koji je rezultat restrukturirane ekonomije koja je prisilila radnike na potčinjenost, dok ih je globalizacija i fragmentacija tržišta rada dovela do permanentnog stanja nesigurnosti.
Osnovno obilježje nesigurnog ili prekarnog rada je neizvjesnost, posebno finansijska, koju prati nestabilnost pozicije odnosno radnog mjesta prekarnog radnika i to bez obzira koje su radnici struke, koliko su stari i koji im je nivo obrazovanja.
Prekarnim radnikom, u isto vrijeme, mogu se smatrati radnici najrazličitijih obrazovnih i stručnih profila. Svima njima zajednička je neizvjesnost koja proizlazi iz radnog mjesta kojeg obavljaju, loših uvjeta rada ili velikog broja radnih mjesta koja moraju promijeniti tijekom svoga životnog vijeka.
Ljudi koji se nalaze unutar sloja prekarnih radnika su u velikoj mjeri socijalno izolirani. Zbog nestabilnosti i neizvjesnosti radnog mjesta gube radnički identitet te su lišeni osjećaja da svojim djelovanjem napreduju i doprinose društvu.
Negativni efekti prekarnog rada posebno pogađaju mlađu populaciju. Stabilnost im je potrebna da bi dugoročno mogli donositi bitne životne odluke – vjenčati se, imati djecu ili kupiti stan.
U sektorima šumarstva, prerade drveta i papira u Bosni i Hercegovini problem nesigurnog ili prekarnog rada je veoma izražen. Osim slabe plaćenosti i loših uvjeta rada, radnici se suočavaju sa pogubnom praksom zapošljavanja na određeno, putem ugovora od 3 do 6 mjeseci, čime se oni i njihove porodice drže u neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja budućnosti i obezbjeđenja osnovnih elemenata dostojanstvenog života.
Jedan od glavnih ciljeva SSŠPDP BiH je borba protiv nesigurnog rada. Borimo se zajedno i ostanimo uporni u nastojanjima da svi radnici dobiju ugovore na neodređeno kao i bolje uslove zapošljavanja, a time i šansu da ostvare egzistenciju dostojnu njihovog truda i rada!
Izvori: http://www.ssspdp.ba
https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/28431
12.05.2021. | Aktuelne teme
Svim našim dragim članovima i članicama, radnicima i građanima, partnerima i prijateljima islamske vjeroispovijesti i njihovim porodicama Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita nastupajući Ramazanski bajram sa željom da ovaj praznik proslave u zdravlju i porodičnoj harmoniji u nadi i vjeri u bolje sutra za sve nas.
25.04.2021. | Aktuelne teme
Jedna od najvećih manifestacija u cilju očuvanja svjetskih šumskih bogatstava i obogaćivanja čovjekove okoline sadnjom drveća je Međunarodni dan drveta. Na ovaj dan svake godine brojni gradovi, lokalne zajednice, šumarstva, preduzeća i mnoge asocijacije zajednički učestvuju u sađenju drveća u parkovima, alejama i na zelenim površinama uz saobraćajnice.
Ideja za obilježavanje ovog dana nastala je 1872. godine. Američki novinar Julius Sterling Morton 1872. godine objavio je Rezoluciju o Danu drveta u kojoj je od savezne države Nebraske zahtijevao obilježavanje ovog dana svake godine. 10. aprila iste godine u toj saveznoj državi, koja je inače veoma oskudna šumama, zasađeno je više od milion stabala. U idućih dvadeset godina praksa obilježavanja ovog dana proširila se cijelim Sjedinjenim Američkim Državama.
U Njemačkoj i nekim drugim evropskim državama ovaj dan se počeo obilježavati tek skoro stotinu godina kasnije. 1951. godine Ujedinjene Nacije su donijele odluku o ustanovljenju Međunarodnog dana drveta. U skladu s tim, 25. aprila 1952. godine u Njemačkoj su organizovane prve simbolične akcije sađenja drveća. Danas mnoge zemlje širom svijeta obilježavaju Dan drveta, obično u proljeće, iako sam datum varira, u zavisnosti od klime i početka sezone sadnje drveća.
Cilj manifestacija koje se održavaju na ovaj dan je podizanje svijesti stanovništva, a posebno mladih ljudi o enormnom značaju drveća za svjetsku klimu, našu planetu i za svakog pojedinačnog čovjeka.
