U KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevu u utorak, 06. jula 2021. godine, je na prijedlog Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH održan zajednički sastanak predstavnika uprave Društva i Sindikata.
Sastanak je održan s ciljem postupanja po ranije upućenim prijedlozima i zahtjevima Sindikata, a to je prije svega, otpočinjanje pregovora u vezi sa zaključivanjem kolektivnog ugovora za KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo, a pored toga, diskutovalo se i o drugim pitanjima u cilju unaprjeđenja prava i interesa radnika Društva.
Sindikat je upoznao novu upravu Društva sa upućenim prijedlogom kolektivnog ugovora Društva, kao i ranijim inicijativama i zahtjevima. U toku diskusije konstatovano je da je Služba Društva po prijemu prijedloga, početkom prošle godine uputila prijedlog kolektivnog ugovora ministarstvu s ciljem imenovanja pregovaračkog tima na strani poslodavca i otpočinjanja pregovora. Pitanje imenovanja pregovaračkog tima i otpočinjanja pregovora u vezi sa upućenim prijedlogom kolektivnog ugovora treba biti razmatrano na skupštini Društva planiranoj za 26.7.2021. godine.
Zaključeno je da se nakon održane skupštine Društva utvrdi plan aktivnosti za dalje postupanje. Sindikat će biti obaviješten o zaključcima skupštine.
Na strani KJP „Sarajevo šume“ d.o.o. Sarajevo prisustvovali su v.d. direktora Samir Omerović, v.d. izvršnog direktora za oblast šumarstva Rizo Tabaković i v.d. izvršnog direktora za opšte poslove Halil Sulejmanović i Haša Delić, rukovoditeljica Službe za opće, pravne i kadrovske poslove u Društvu. Na strani sindikata prisustvovala je predsjednica SSŠPDP BiH Lejla Ćatić, predsjednik KO Sindikata Ramiz Ćustović i povjerenik Sindikalne podružnice KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, Admir Sloboda.
„Da cijene rastu i da u praksi nema ograničenja marži na osnovne životne namirnice, potvrđuje i inspekcija u svojim izvještajima. Kako preživjeti u situaciji kada prosječna plata u Federaciji pokriva pola sindikalne potrošačke korpe?“ Ovo pitanje, kao i pitanje najniže plate, bilo je tema dijaloške emisije „Polis“ na programu TVSA od 28. jula u kojoj je gostovala predsjednica SSŠPDP BiH Lejla Ćatić, pri čemu je, između ostalog, navela:
„Mnoge reforme koje su donesene proteklih godina započete su, ali nisu do kraja provedene, a kod nekih njihovo provođenje uopšte nije bilo efikasno. Imamo Zakon o radu koji je mijenjan 2018. godine, upravo u pogledu utvrđivanja najniže plate, gdje do danas nemamo realizaciju te odredbe koja je tom prilikom mijenjana. Prvobitnom odredbom je bilo definisano da se najniža plata utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, a zatim su 2018. godine donesene izmjene i dopune te odredbe i donesena je odluka da Vlada FBiH treba da utvrdi najnižu platu na prijedlog Ministarstva finansija u dogovoru sa Federalnim zavodom za planiranje, a na prijedlog Ekonomsko-socijalnog vijeća. Međutim, rad Ekonomsko-socijalnog vijeća je dvije godine bio u zastoju i mi smo se u skladu s uslovima u kojima sindikat radi, potrudili da otkočimo njegov rad. Od novembra 2019., kroz rad Ekonomsko-socijalnog vijeća tražimo da se utvrdi najniža plata, ali na nivou Federacije mi i dalje nemamo utvrđenu najnižu platu. Ranijim Općim kolektivnim ugovorm za teritoriju Federacije BiH, koji je donesen u skladu sa ranijim članom 78. Zakona, utvrđena je satnica od 2,31 KM. Upravo na osnovu toga je izvedena najniža plata koja iznosi 406 KM, ali u principu mi nemamo propis koji reguliše tu minimalnu platu, za razliku od svih zemalja EU i zemalja u okruženju, gdje je ona definisana odgovarajućim zakonom.
…
Trenutno, na osnovu naših vlastitih istraživanja, imamo utvrđen podatak da potrošačka korpa iznosi 2064 KM. Sa ovim platama koje mi danas imamo, ne mogu se pokriti osnovni životni troškovi. Naročito naglašavam da radnici u realnom sektoru teško mogu preživljavati od mjeseca do mjeseca.
…
Osim niskih plata imamo i jedan drugi problem, a to je nesiguran rad u realnom sektoru gdje radnici rade mjesec za mjesec. Rade po ugovoru o radu na određeno vrijeme, na mjesec-dva, maksimalno tri, pri čemu se pogubnost takve prakse naročito pokazala za vrijeme pandemije, kada je u prvim mjesecima veliki broj radnika ostao bez posla. Samo u prvom valu pandemije 2500 radnika je otpušteno. U maju su počela nova zapošljavanja i krenulo se ka stabilizaciji stanja, ali nakon toga je ponovo bilo povremenih otpuštanja. To su samo neki od problema s kojima se nosimo. Osim ovih problema koje sam navela, a to su pitanje najniže plate i nesiguran rad, danas kao izražen problem imamo i nedostatak radnika, jer, čim su se otvorile granice, ljudi su ponovo počeli da napuštaju BiH.
…
Što se tiče problema u Savezu Samostalnih sindikata BiH, podijeljenost Saveza jeste otežavajuća okolnost, u smislu da mi iz granskih sindikata imamo više posla, pa na primjer, ja moram danas ovdje da govorim o najnižoj plati, umjesto da to radi neko iz Saveza. Uprkos tome, mi radimo i dalje, a činjenica da mi trenutno nemamo jednu osobu koja je registrovana kod nadležnog ministarstva kao predsjednik SSSBiH, ne znači da mi ne radimo, jer mi nikad nismo ni prestali sa radom. Savez sindikata je krovna organizacija koja okuplja granske sindikate koji su samostalni i posebno registrovani i koji predstavljaju pravne subjekte, tako da nijedan sindikat nijednog momenta nije prestao da radi i svaki sindikat se i dalje bori za svoje članstvo. Kolektivni ugovori su spušteni na nivo granskih sindikata i oni kolektivni ugovori koji su zaključeni u proteklom periodu, postignuti su putem pregovora koje smo vodili mi iz granskih sindikata. Mi smo ti koji intenzivno pregovaraju sa Udruženjem poslodavaca i ti pregovori se ne vode preko Saveza.
…
Mi i dalje radimo na rješavanju navedenih problema i uspjeli smo otkočiti rad Ekonomsko-socijalnog vijeća, te se od oktobra 2019. kroz njegovo djelovanje borimo za rješavanje gorućih pitanja kao što su, na primjer, inicijativa Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca koja je pokrenuta u toku prvog vala pandemije, a tiče se izmjena Zakona o radu, koje smo mi iz sindikata osporavali, jer se radi o izmjenama na štetu radnika. To je bilo na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog vijeća i na kraju smo postigli da navedene izmjene ipak ne budu usvojene.
Pri posjeti Sindikalnoj podružnici JP “ŠPD ZDK” d.o.o. – Šumarija Žepče i Rasadniku Žepče predstavnici SSŠPDP BiH imali su priliku da posjete i jednu stalnu postavku. Radi se o malom, ali vrijednom muzeju šumarstva kojeg uređuje Ivica Murlin, diplomirani inžinjer šumarstva koji je svoj radni vijek posvetio ovoj šumariji.
Muzej sadrži stara oruđa za rad, slike i službene listove, časopise i druge eksponate koji govore o proteklim decenijama rada u šumarstvu u žepčanskom kraju, Bosni i Hercegovini i regionu.
Tako se u ovoj zbirci mogu pronaći mjesečni časopisi iz 1937. godine, časopisi „Jugoslovenska šuma“, rijetki primjerci „Lugarske službene knjige“ iz 1941. godine, „Lovački list“ Saveza lovačkih udruženja na području Bosne i Hercegovine, izdat u Sarajevu 1939., najstarija izdanja „Šumarskog lista“ Zagreb iz 1908. kao i ona iz kasnijeg perioda, iz 1990. godine, te razni antikviteti koji svjedoče o organizaciji ovog sektora, radu u šumarstvu kroz različita razdoblja prošlog i ovog vijeka i iskustvima u čuvanju šume kao jednog od najvećih prirodnih bogatstava.
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova objavljen je u “Službenim novinama FBiH”, br.: 49/21 – 23.6.2021. godine i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja odnosno, sa sutrašnjim danom 1. julom 2021. godine. Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o mirnom rješavanju radnih sporova 30. aprila, nakon što je isti prethodno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Donošenje ovog zakona bi trebalo unaprijediti pristup pravdi kao jednom od osnovnih ljudskih prava propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Također, poznato je da sudski postupci, često traju i više godina i iziskuju velike troškove, a ovaj zakon definiše drugačiji postupak rješavanja sporova koji je mnogo kraći jer npr. rok za okončanje kompletne procedure pred mirovnim vijećem u skladu sa Zakonom iznosi 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ukoliko se eventualno i pokrene postupak pred arbitražnim vijećem, rok traje najduže dodatnih 30 dana.
Mirno rješavanje radnih sporova predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa kroz jednu vrstu socijalnog dijaloga, uz podršku miritelja i arbitara.
Zakonom je propisana i nadležnost mirovnog vijeća za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, te mirovnog vijeća za teritoriju kantona. Njim je uređen i sam postupak mirnog rješavanja radnih sporova, te propisane obaveze strana u sporu, članova mirovnog vijeća, kao i ministarstva nadležnog za rad. Ukoliko strane u sporu ne riješe spor u postupku mirenja, predviđeno je da rješavanje istog mogu sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću, čija je odluka konačna i obavezujuća. Na taj način je i u postupku koji se zasniva na dobrovoljnosti, osigurano načelo dvostepenosti.
22.6.2021. godine predstavnici SSŠPDP BIH posjetili su Sindikalnu podružnicu JP “ŠPD ZDK” d.o.o. – Šumarija Žepče u sklopu koje se nalazi i Rasadnik Žepče i tom prilikom se uvjerili da ni vremenske nepogode i visoke temperature ne mogu spriječiti radnike da vrijedno rade i obavljaju svakodnevne poslove i na više od 35 stepeni. U razgovoru sa uposlenima može se prepoznati njihova ljubav prema poslu, bez obzira vremenske uvjete.
Rasadnik Žepče jedan je od najvećih rasadnika u Bosni i Hercegovini sa površinom od 19 hektara, te sa mogućim kapacitetom od oko 1.000.000 sadnica godišnje. U ovom rasadniku je proizvodnja sadnog materijala dovedena na visok stepen i on raspolaže objektima i potrebnom opremom za proizvodnju i skladištenje šumskog i hortikulturnog sadnog materijala. U rasadniku je uposleno stručno osoblje sa višegodišnjim iskustvom na ovim poslovima, a tokom sezone se angažuje i povremena radna snaga. Kako kažu u rasadniku, isti je ranije upošljavao 5 stalnih i više od 50 sezonskih radnika. Danas sve poslove obavljaju tri stalno uposlena i pet sezonskih radnika, pri čemu se najčešće radi o radnoj snazi koja se preraspodjeljuje unutar Društva.
Iako se ulažu maksimalni napori i energija, uposleni u ovom kolektivu nažalost ističu da se veliki broj sadnica godišnje mora uništiti. U rasadniku se uzgaja jela, smrča, bijeli bor, javor i hrast. Također, za vlastite potrebe Društva, uzgaja se i kukuruz za ishranu životinjske radne snage. U cilju aktiviranja proizvodne površine, u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu, podignuti su objekti iz oblasti genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, tako da u se u Rasadniku nalazi klonska arhiva crne topole (koja je u izumiranju), arhiva hrasta lužnjaka, te arhiva javora. U razgovoru sa uposlenima u Rasadniku, kolege posebno ističu zalaganje i rad Ivice Murlina, diplomiranog inženjera šumarstva, koji svojim djelovanjem i radom nastoji očuvati duh Rasadnika, te unaprijediti njegov rad kroz različite aktivnosti i projekte koje realizira isključivo vođen ljubavlju prema struci i poslu koji obavlja. Njegovim zalaganjem u Rasadniku je sačuvana uspomena na prošla vremena, uz veliku zbriku knjiga, slika i sredstava za rad koja su se koristila u prošlosti.
U toku posjete održani su i sastanci u Šumariji Žepče. Sastanak sindikata je organizirao povjerenik sindikalne podružnice Šumarija Žepče Miroslav Murlin, a nakon toga upriličen je i sastanak sa upravnikom Šumarije Nikolom Trogrlićem.
Razgovaralo se o aktuelnim pitanjima i problemima sa kojima se susreću radnici i rukovodstvo Društva. U diskusiji je naročito istaknut problem nedostatka proizvodne radne snage, te je konstatovano da se dešava da prilikom raspisivanja konkursa u nekim šumarijama uopće nema prijavljenih kandidata za sjekače ili pomoćne radnike. Osim toga, ovakvu situaciju dodatno usložnjava i kašnjenje u realizaciji konkursne procedure zbog čega će krajem mjeseca doći do prekida radnog odnosa za više od 250 radnika ovog ŠPD-a.
Tim koji je posjetio ovu podružnicu činili su predsjednica SSŠPD BIH Lejla Ćatić, predsjednik, KO ZDK Rešid Plećan i glavni povjerenik SO JP “ŠPD ZDK” d.o.o. Džemal Sačić.
U današnjem članku na internet-potralu Dnevnog Avaza se navodi:
Val nesnosnih vrućina koji je zahvatio cijeli region ne jenjava. Vrhunac se u našoj zemlji očekuje danas i sutra, a prognozira se da će živa u termometrima prelaziti i 40. podjeljak, pogotovo u Hercegovini.
Službe hitne medicinske pomoći imaju pune ruke posla i ljekari već danima pozivaju građane na oprez, dok sindikati apeliraju na poslodavce da zbog visokih temperatura preraspodijele poslove i da zaštite radnike, pogotovo one koji rade na otvorenom.
Iz Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH pozvali su vlasti da, u slučaju da ovako visoke temperature potraju naredna dva dana, proglase stanje elementarne nepogode.
– Apeliramo na poslodavce da primjenjuju mjere zaštite na radu, kako u javnim preduzećima tako i u privatnom sektoru, da se naprave smjene i da se radnici što manje angažiraju u periodu od 10 do 16 sati -, kaže Lejla Ćatić, predsjednica Sindikata.
Iako se ovakvi apeli upućuju svaki put kada našu zemlju pogode ovakve vremenske neprilike, u praksi se to, nažalost, skoro ne primjenjuje. Ćatić nam je ispričala da se jučer na licu mjesta, u jednom rasadniku na području Zeničko-dobojskog kantona, uvjerila u kakvim uvjetima ljudi rade.
– To je rad na temperaturi do 36 stepeni i to su, jednostavno, neprihvatljivi uvjeti. Iako su se radnici organizirali da počnu raditi u pet sati ujutro, a da tokom dana prave pauzu, ipak nije jednostavno – pojašnjava ona.
