22,85 miliona povreda i skoro 19.000 smrtnih slučajeva svake godine! Radnici moraju imati pravo da zaustave rad, dobiju zaštitu i pravednu naknadu zbog ekstremnih vrućina!
NAŠI GRADOVI KLJUČAJU, NAŠI RADNICI UMIRU!
2,4 milijarde radnika trpi ekstremne vrućine, što ugrožava našu egzistenciju, naše porodice i ekonomiju. Do 2030. godine gubici produktivnosti povezani sa toplotom mogli bi dostići 80 miliona radnih mjesta. Vlade i poslodavci moraju djelovati sada kako bi zaštitili živote, poslove i zajednice!
TOPLOTA UBIJA. NEČINJENJE ODNOSI ŽIVOTE.
Do 2050. godine toplotni stres će uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje, ako ne preduzmemo akciju sada.
Zaštita radnika od ekstremnih vrućina znači prilagođavanje radnih mjesta, ali i smanjenje emisija i prelazak na čistije, sigurnije metode gradnje. Ne možemo dozvoliti da pohlepa korporacija i neaktivnost društva gurnu svijet u budućnost koja nosi smrt. Klimatska akcija znači ulaganje u stvarnu zaštitu radnika, okončanje eksploatacije, investiranje u održivu gradnju i osiguravanje pravedne tranzicije!
Svim svojim članovima, radnicama i radnicima, građankama i građanima islamske vjeroispovijesti Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita kurban bajram sa željom da ga provedu u zdravlju i ljubavi sa svojim najbližima. Neka nas i ovaj praznik podsjeti na solidarnost među svim ljudima i na žrtvu koju svi trebamo podnijeti u izgradnji našeg boljeg sutra, snažne zajednice i jedine nam domovine.
Povodom Međunarodnog praznika rada, Međunarodna konfederacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI), Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH kao i ostale sindikalne organizacije koje su članice BWI, objavljuju sljedeći Poziv:
Danas, na Prvi maj, okupljamo se da slavimo. Ali što je još vaẓ̌nije i hitnije, okupljamo se da pružimo otpor.
Da podsjetimo svijet i sebe da je radnička klasa oduvijek bila srce napretka, pravde i glas otpora.
Stojimo zajedno u vremenu duboke globalne krize. Neoliberalizam nam je rekao: “Društvo u pravom smislu riječi, ne postoji.” Lišio je stanovništvo javnih usluga, obezvrijedio solidarnost i naše živote tretira kao puku robu. Tehnološki milijarderi sada pretvaraju ljudske zajednice u tržišta, a radnike u statističke podatke. Autoritarne i krajnje desničarske vlade se uzdižu i, ne samo da se hrane nejednakošću i strahom, već i pokreću direktne napade na naša prava na organiziranje, slobodu govora i štrajk.
Boje nas se, jer znaju: kada se kao radnici organiziramo, mi pobjeđujemo.
Od Filipina do Perua, od Bjelorusije do Zimbabvea, sindikalisti se ušutkuju, kriminalizuju i izlažu represiji. A u Mjanmaru, vojna hunta je objavila rat sindikatima: zabranjuje ih, zatvara njihove vođe i podvrgava njihove članove nasilju i teroru. Pa ipak, naši drugovi tamo nastavljaju pružati otpor, kako u ilegali, tako i u javnosti, održavajući plamen slobode i pravde živim.
Njihova borba je naša borba. Njihov otpor je naš poziv na akciju.
Moramo se boriti protiv represije nad sindikatima, gdje god se ona dešava. Jer napad na jednog je napad na sve.
Niko to ne zna bolje od radnika. Mi u građevinarstvu gradimo gradove, mostove i budućnost svojim rukama i znojem. Ogroman broj nas su migrantski radnici, koji rade neformalno, u sjeni. Rizikujemo svoje živote na skelama, zbog žurbe za profitom koji dolazi prije sigurnosti. Kada padnemo, svijet ide dalje. Ali mi ne. Mi se dižemo. Mi se organizujemo. Mi zahtijevamo promjene.
A iz šuma crpimo snagu i nadu. Radnici u šumarstvu i autohtoni branitelji Zemlje stoje između naše planete i klimatskog kolapsa. Oni se bore, ne samo za radna mjesta i ekosisteme, već i za pravo cijelog čovječanstva na život u ugodnijoj budućnosti. U njihovoj borbi živi naslijeđe Chica Mendesa: podsjetnik da odbrana šume znači odbranu života, pravde i generacija koje dolaze.
Zajedno smo povezani borbom za isti cilj: pretvoriti nesiguran rad u dostojanstven rad i transformirati preživljavanje u otpor.
Naša historija nije napisana u udobnosti. Pisana je u štrajkovima, ustancima i odbijanju da budemo ušutkani. Od prvih mučenika Prvog maja do današnjeg otpora u Mjanmaru i šire, naše naslijeđe je izgrađeno na kolektivnom otporu i na nepokolebljivom uvjerenju da drugačiji svijet nije samo neophodan, već i moguć.
Prvi maj nije nostalgija. To je poziv na akciju: na organiziranje, odbranu i uzvraćanje udarca. Nijedno pravo koje imamo nije nam dato. Ono je osvojeno. I danas se borimo: za plaće, za sigurnost, za pravdu, za dostojanstvo, za slobodu i za mir.
U ovoj borbi, svako od nas je važan. Nikada nismo sami. Mi smo pokret. I zajedno možemo ostvariti našu kolektivnu snagu.
Međunarodni dan drveta je jedna od najvećih manifestacija posvećenih zaštiti svjetskih šumskih bogatstava i obogaćivanju ljudske okoline sadnjom drveća.
Ideja o obilježavanju ovog dana nastala je 1872. godine. Američki novinar i aktivista Julius Sterling Morton objavio je 1872. godine Rezoluciju o Danu drveta, pozivajući državu Nebrasku da ovaj dan obilježava svake godine.
Godine 1951. Ujedinjene nacije odlučile su proglasiti Međunarodni dan drveća. Prve akcije sadnje drveća tim povodom sprovedene su u Njemačkoj 25. aprila 1952. godine. Danas mnoge zemlje širom svijeta obilježavaju Dan drveta, obično u proljeće, iako datum varira ovisno o klimi i početku sezone sadnje drveća.
Cilj događaja na ovaj dan je podizanje svijesti među stanovništvom, posebno mladima, o ogromnom značaju drveća za globalnu klimu, našu planetu i za svakog pojedinca.
Naši članovi, šumarski radnici i zainteresovani građani su u sklopu borbe za zaštitu šumskih bogatstava i ove sezone organizovali brojne akcije pošumljavanja širom BiH.
Radnici KJKP “Sarajevo Šume”, studenti i profesori Šumarskog Fakulteta u akciji pošumljavanja na Igmanu, (ŠGP “Trnovsko”), mart 2025.
Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila i podsjeća nas na važnost očuvanja naše planete te na neophodnost održivog odnosa prema prirodnim resursima. Obilježavanjem ovog dana odaje se počast postignućima ekološkog pokreta i podiže svijest o potrebi zaštite prirodnih resursa Zemlje za buduće generacije.
Prvi Dan planete Zemlje održan je u SAD, u Philadelphiji, 22. aprila 1970. na inicijativu senatora Edmunda Muskieja. Glavni pokretač obilježavanja Dana planete Zemlje je globalna nevladina organizacija Earthday.org. Ovogodišnji moto glasi „Naša snaga, naša planeta„ i predstavlja poziv svim akterima da intenziviraju svoje napore i do 2030. godine utrostruče proizvodnju i upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora.
Članovi Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH u sklopu svojih sektora, kao svoj aktivni doprinos spašavanju naše planete, izrazitu pažnju poklanjaju borbi protiv deforestacije i prekomjernog iskorištavanja šumskih resursa. I ove godine u martu i aprilu su na području više šumarstava organizovane akcije pošumljavanja u cilju obnove ovog neprocjenjivog prirodnog bogatstva.
Sa ovogodišnje akcije pošumljavanja u općini Konjic, lokalitet Galjevo, iznad sela Homolje, 22.3.2025.
Svim radnicima i radnicama, građanima i građankama koji slave, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH od srca čestita Vaskrs i Uskrs u želji da ove praznike provedu u dobrom zdravlju, ljubavi i slozi sa svojim bližnjima.
Neka nas ovakvi trenuci radosti međusobno povezuju i jačaju našu međusobnu solidarnost, zajedništvo i borbu za dobro svih nas koji u ovom društvu zajednički živimo.
