Svakog Prvog maja se radništvo svijeta prisjeća sudbonosnih događaja koji su se odigrali na ovaj dan u Čikagu 1886. godine kada su radnici počeli da se bore protiv izrabljivanja i za bolje uslove rada sa, sada već historijskom parolom, „Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora“.
U decenijama nakon ovog događaja radnička prava su jačala i uslovi rada i plata, materijalni i pravni status su, bar u nekim dijelovima svijeta postajali bolji, radnička udruženja, sindikati i pokreti su rasli, a radnici su se izborili da se njihov glas čuje i počinje uvažavati.
“Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora” je pravo koje je davno izvojevano. Danas su ugrožena čak i ta, davno ostvarena osnovna prava. Opet smo prisiljeni da se borimo za ono što se nekad podrazumijevalo.
Međutim, danas smo svjedoci da vrijeme ide unazad i da su neka osnovna prava koja su se dugo vremena podrazumijevala, sada ukinuta i ugrožena i da umjesto daljnjeg napretka i poboljšanja aktuelnog stanja, imamo situaciju u kojoj se već postojeća, temeljna prava urušavaju, a radnici pretvaraju u robove podložne sve većem i većem izrabljivanju.
U Bosni i Hercegovini, radnici ove godine svoj praznik dočekuju u još težem položaju. Osim teških posljedica koje je pandemija COVID-a 19 ostavila na ekonomiju i radna mjesta, ove godine je uslijedilo i enormno povećanje cijena troškova života koje nije pratilo adekvatno povećanje plata, što je dodatno ugrozilo standard i onemogućilo pokrivanje minimalnih troškova života.
Sa današnjih radničkih prvomajskih protesta u Sarajevu
U Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek nemamo usvojen zakon o minimalnoj plati. U cijeloj državi su uvjeti rada i dalje loši, plate su mizerne, poskupljenja su izmakla kontroli, a u radnim sredinama su i dalje prisutni česti slučajevi mobinga, izrabljivanje uz neplaćene prekovremene sate, rad vikendom, nesigurni ugovori o radu na određeno, otežavanje postupka kolektivnog pregovaranja i nezaključenje kolektivnih ugovora, neadekvatna oprema, prečeste povrede i smrtni slučajevi na radu.
Vlast ne čini ništa ili neizmjerno malo da sanira posljedice inflacije. Iako smo svjedoci neviđenog egzodusa radnika iz BiH, nadležne institucije se ovim problemom uopšte ne bave i ignorišu ga dovodeći nas u opasnost da ostanemo bez kvalifikovane radne snage i bez osnovnog temelja privrede. Iako je donesen novi Zakon o zaštiti na radu, isti se ne primjenjuje u potpunosti i radnici, posebno u sektorima našeg Sindikata i dalje rade u iznimno teškim uslovima, izloženi povredama i nesretnim slučajevima u kojima neki od njih gube i svoje živote.
Na današnji dan koristimo priliku da ponovo izrazimo svoje nezadovoljstvo položajem radnika naše zemlje i da naglasimo urgentnu potrebu za promjenama koje će spriječiti sunovrat radništva u ropstvo i siromaštvo.
RAD I TRUD SE MORA POČETI POŠTOVATI, UVAŽAVATI I ŠTITITI.
TRAŽIMO ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA I SAMO ONO ŠTO SMO MUKOTRPNIM RADOM ZARADILI.
RAST CIJENA MORA PRATITI I RAST PLATA.
TRAŽIMO PODRŠKU ZA SNAŽNIJE KOLEKTIVNO PREGOVARANJE.
ZAŠTITA RADNIKA NA RADU MORA BITI PRIORITET, A NE UVEĆANJE KAPITALA.
Ovog dana moramo još jednom naglasiti da mi radnici moramo učiniti sve da postignemo potpuno jedinstvo u našoj borbi za naš zasluženi status u društvu. U toj borbi ne smijemo zaboraviti solidarnost između radnika, jer zajedno se suočavamo sa istim iskušenjima i nedaćama i samo zajedno ih možemo prevladati.
28. april je Međunarodni dan akcije i sjećanja na smrtno stradale radnike, kao i na invalide i ozlijeđene na radu.
Sindikati širom svijeta povodom ovog dana poduzimaju akcije te organizuju skupove i protestne marševe sa ciljem da pravo na zdrava i bezbjedna radna mjesta bude priznato kao osnovno pravo radnika. Pomenute aktivnosti se održavaju u toku cijele sedmice u kojoj se obilježava ovaj dan.
U današnjem vremenu znamo sve o rizicima na radu kao i svim mjerama i zakonima koji imaju za cilj prevenciju smrtnih slučajeva, povreda i oboljenja u vezi sa radnim mjestom. Uprkos tome, više od sto hiljada radnika godišnje u građevinarstvu, šumarstvu i preradi drveta gube živote u „nezgodama“ koje se u potpunosti mogu spriječiti.
Sindikati svijeta, uključujući i članove BWI su odlučni da nešto poduzmu po tom pitanju. Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH će se također pridružiti ovoj kampanji.
Adekvatni rezultati će biti postignuti kada sindikati i uprave budu sarađivali na zajedničkim pitanjima u oblasti zdravlja i bezbjednosti na radu sa ciljem da imamo radna mjesta bez smrtnih slučajeva i područja rada gdje su rizici od profesionalnih bolesti i nezgoda predmet intezivnih mjera upozoravanja i prevencije.
U sjećanje na naše članove i druge radnike koji su preminuli, mi smo se posvetili našem cilju, a to je da Međunarodna organizacija rada (MOR) prizna pravo na zdrava i bezbjedna radna mjesta kao osnovno pravo radnika. Globalni koncenzus za takvu promjenu će ohrabriti nadležne da primjene odgovarajuće standarde u oblasti zdravlja i bezbjednosti na radu i obeshrabriti one države i kompanije koje žele postići konkurentnost na tržištu baziranu na lošim uslovima i praksama.
To ćemo postići kolektivnim akcijama i drugim inicijativama na ovaj dan, kao i u toku sedmice u kojoj se obilježava Svjetski dan zaštite na radu.
Šta možemo učiniti?
1. Prikupljati potpise za Deklaraciju o zdravim i bezbjednim radnim mjestima. Potpisi se prikupljaju kod poslodavaca, organizacija poslodavaca i vladinih institucija. 2. Održati zajedničke aktivnosti na radnom mjestu na kojem je poslodavac već potpisao Deklaraciju. 3. Distribuirati BWI-jeve postere i pamflete o bezbjednosti i zdravlju na radu (BZR) kao osnovnom pravu radnika. 4. Održavati obuke o korištenju bezbjednosne opreme, te realizovati odgovarajuće treninge i seminare na radnim mjestima. 5. Posjećivati radna mjesta i vršiti inspekcije po pitanju bezbjednosti i zdravlja na radu. 6. Koordinirati masovne skupove i demonstracije ispred kompanija u cilju protesta protiv opasnih uslova na radu i loše statistike bezbjednosti. 7. Održavati komemorativne skupove za one koji su izgubili živote ili su povrijeđeni na radu.
U toku ove sedmice aktivizma aktivnosti će biti dokumentovane fotografijama, videima, saopćenjima za štampu i objavama na socijalnim mrežama uz korištenje hashtag-oznake: #IWMD2022
Foto-galerija: Kampanji su se, između ostalih, pridružili i radnici JP “Bosansko-podrinjske šume” d.o.o. Goražde i Jadrina d.o.o. Gračanica
Dan planete Zemlje je godišnja proslava koja se održava 22. aprila. Više od 193 zemlje organizuje događaje za Dan planete Zemlje, a koordinira ih mreža Dana planete Zemlje. Ciljevi događanja uključuju senzibiliziranje svjetske populacije o pitanjima okoliša i demonstriranje podrške za zaštitu okoliša.
Svake godine 22. aprila svijet prati Dan planete Zemlje. Obilježavanje ovog dana kao Dana planete Zemlje je tradicija od 1970. godine.
Planeta Zemlja je brojnim neprimjerenim aktivnostima čovjeka, kritično ugrožena i treba hitnu pomoć kao i radikalnu promjenu ponašanja svakoga od nas. Kada su u pitanju takva pitanja kao što su ekološki problemi globalnih razmjera, čovjek često pomisli kako on sam tu ne može učiniti ništa. No, nije tako! Moramo postati svjesni činjenice da svako od nas može učiniti jako mnogo po ovom pitanju, i to mnogo više nego mislimo. To ćemo postići prije svega tako što ćemo najprije djelovati samostalno, a zatim postati primjer ponašanja drugima koje ćemo na taj način također potaknuti na djelovanje.
I ove godine, u periodu koji se poklapa sa Danom planete Zemlje, članovi našeg Sindikata uposleni u šumskoprivrednim društvima koja se bave gospodarenjem šumama, glavni fokus svojih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša usmjeravaju ka pošumljavanju, odnosno obnovi šumskog fonda u područjima gdje se vrši eksploatacija drveta za potrebe drvne industrije. U tu svrhu se redovno organizuju intenzivne akcije pošumljavanja, a pri navedenim preduzećima djeluje više rasadnika gdje se uzgaja veliki broj mladih sadnica koje se koriste za obnovu, jačanje i podmlađivanje šumskog fonda.
Svim svojim članovima, radnicima i građanima katoličke vjeroispovijesti Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita Uskrs, veliki praznik jačanja ljudskih i porodičnih vrijednosti kao i vrijednosti zajednice, sa željom da ga provedu u ozračju ljubavi, zajedno sa najbližima te da u njemu pronađu snagu za borbu za svoj napredak i boljitak kao i boljitak cijelog društva.
Upravno tijelo Međunarodne Organizacije rada (MOR) je u martu izabralo novog generalnog direktora Gilberta F. Houngboa iz Toga. Njegov mandat će zvanično početi 1. oktobra ove godine. Međunarodna federacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji BWI, čiji je član i naš sindikat, izrazila je zadovoljstvo izborom novog generalnog direktora kao i nadu da će sa gospodinom Houngbom usko sarađivati na vitalnim radničkim pitanjima i problemima, posebno na aktivnostima u cilju univerzalne ratifikacije konvencije MOR-a br. 190 sa svrhom eliminacije spolno zasnovanog nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu kao i na aktivnostima u vezi globalnog apela upućenog MOR-u za priznavanje zdravlja i bezbjednosti na radu kao osnovnog prava svakog radnika.
Osim navedenog, BWI očekuje da će se postići aktivna saradnja sa gospodinom Houngbom u oblasti globalnih napora za oporavak od pandemije COVID-a 19 putem obezbjeđenja radničkih prava na rad i platu dostojnu čovjeka, ravnopravnosti spolova te tranzicije u ekološki prihvatljivu ekonomiju, jačanja zaštite radnika, njihovih života i ličnih sloboda u modernim autoritarnim društvima.
Međunarodna organizacija rada, skraćeno MOR, (International Labour Organization, odn. ILO), je specijalizovana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizovana agencija UN-a 1946. godine.
MOR formuliše međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava: slobodu udruživanja, pravo na organizovanje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednake šanse i jednaki tretman, te druge standarde kojima se regulišu uvjeti u cijelom rasponu pitanja vezanih za rad. Također, MOR pruža tehničku pomoć u sljedećim područjima: stručno obrazovanje i stručna rehabilitacija; politika zapošljavanja; administracija rada; radno pravo i industrijski odnosi; razvijanje menadžmenta; zadruge; socijalna sigurnost; statistika vezana uz rad, te sigurnost i zaštita na radu.
Bosna i Hercegovina je ratifikovala veliki broj konvencija Međunarodne organizacije rada koje možete preuzeti na ovoj web-stranici, na sljedećem linku: https://ssspdp.ba/?page_id=51
Danas se navršava godinu dana od tragične smrti radnika preduzeća Natron-Hayat, Alija Musaefendića koji je 9. aprila 2021. godine preminuo od povreda zadobivenih na radu u tvornici ove firme u Maglaju.
Ovaj mladi izgubljeni život ne smije pasti u zaborav i mora biti opomena svima nama da učinimo sve što je u našoj moći da u budućnosti spriječimo ovakve tragedije i da nam dobrobit radnika, njegovo zdravlje i bezbjednost na radu uvijek budu na prvom mjestu.
