Pri posjeti Sindikalnoj podružnici JP “ŠPD ZDK” d.o.o. – Šumarija Žepče i Rasadniku Žepče predstavnici SSŠPDP BiH imali su priliku da posjete i jednu stalnu postavku. Radi se o malom, ali vrijednom muzeju šumarstva kojeg uređuje Ivica Murlin, diplomirani inžinjer šumarstva koji je svoj radni vijek posvetio ovoj šumariji.
Muzej sadrži stara oruđa za rad, slike i službene listove, časopise i druge eksponate koji govore o proteklim decenijama rada u šumarstvu u žepčanskom kraju, Bosni i Hercegovini i regionu.
Tako se u ovoj zbirci mogu pronaći mjesečni časopisi iz 1937. godine, časopisi „Jugoslovenska šuma“, rijetki primjerci „Lugarske službene knjige“ iz 1941. godine, „Lovački list“ Saveza lovačkih udruženja na području Bosne i Hercegovine, izdat u Sarajevu 1939., najstarija izdanja „Šumarskog lista“ Zagreb iz 1908. kao i ona iz kasnijeg perioda, iz 1990. godine, te razni antikviteti koji svjedoče o organizaciji ovog sektora, radu u šumarstvu kroz različita razdoblja prošlog i ovog vijeka i iskustvima u čuvanju šume kao jednog od najvećih prirodnih bogatstava.
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova objavljen je u “Službenim novinama FBiH”, br.: 49/21 – 23.6.2021. godine i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja odnosno, sa sutrašnjim danom 1. julom 2021. godine. Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o mirnom rješavanju radnih sporova 30. aprila, nakon što je isti prethodno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Donošenje ovog zakona bi trebalo unaprijediti pristup pravdi kao jednom od osnovnih ljudskih prava propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Također, poznato je da sudski postupci, često traju i više godina i iziskuju velike troškove, a ovaj zakon definiše drugačiji postupak rješavanja sporova koji je mnogo kraći jer npr. rok za okončanje kompletne procedure pred mirovnim vijećem u skladu sa Zakonom iznosi 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ukoliko se eventualno i pokrene postupak pred arbitražnim vijećem, rok traje najduže dodatnih 30 dana.
Mirno rješavanje radnih sporova predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa kroz jednu vrstu socijalnog dijaloga, uz podršku miritelja i arbitara.
Zakonom je propisana i nadležnost mirovnog vijeća za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, te mirovnog vijeća za teritoriju kantona. Njim je uređen i sam postupak mirnog rješavanja radnih sporova, te propisane obaveze strana u sporu, članova mirovnog vijeća, kao i ministarstva nadležnog za rad. Ukoliko strane u sporu ne riješe spor u postupku mirenja, predviđeno je da rješavanje istog mogu sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću, čija je odluka konačna i obavezujuća. Na taj način je i u postupku koji se zasniva na dobrovoljnosti, osigurano načelo dvostepenosti.
22.6.2021. godine predstavnici SSŠPDP BIH posjetili su Sindikalnu podružnicu JP “ŠPD ZDK” d.o.o. – Šumarija Žepče u sklopu koje se nalazi i Rasadnik Žepče i tom prilikom se uvjerili da ni vremenske nepogode i visoke temperature ne mogu spriječiti radnike da vrijedno rade i obavljaju svakodnevne poslove i na više od 35 stepeni. U razgovoru sa uposlenima može se prepoznati njihova ljubav prema poslu, bez obzira vremenske uvjete.
Rasadnik Žepče jedan je od najvećih rasadnika u Bosni i Hercegovini sa površinom od 19 hektara, te sa mogućim kapacitetom od oko 1.000.000 sadnica godišnje. U ovom rasadniku je proizvodnja sadnog materijala dovedena na visok stepen i on raspolaže objektima i potrebnom opremom za proizvodnju i skladištenje šumskog i hortikulturnog sadnog materijala. U rasadniku je uposleno stručno osoblje sa višegodišnjim iskustvom na ovim poslovima, a tokom sezone se angažuje i povremena radna snaga. Kako kažu u rasadniku, isti je ranije upošljavao 5 stalnih i više od 50 sezonskih radnika. Danas sve poslove obavljaju tri stalno uposlena i pet sezonskih radnika, pri čemu se najčešće radi o radnoj snazi koja se preraspodjeljuje unutar Društva.
Iako se ulažu maksimalni napori i energija, uposleni u ovom kolektivu nažalost ističu da se veliki broj sadnica godišnje mora uništiti. U rasadniku se uzgaja jela, smrča, bijeli bor, javor i hrast. Također, za vlastite potrebe Društva, uzgaja se i kukuruz za ishranu životinjske radne snage. U cilju aktiviranja proizvodne površine, u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu, podignuti su objekti iz oblasti genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, tako da u se u Rasadniku nalazi klonska arhiva crne topole (koja je u izumiranju), arhiva hrasta lužnjaka, te arhiva javora. U razgovoru sa uposlenima u Rasadniku, kolege posebno ističu zalaganje i rad Ivice Murlina, diplomiranog inženjera šumarstva, koji svojim djelovanjem i radom nastoji očuvati duh Rasadnika, te unaprijediti njegov rad kroz različite aktivnosti i projekte koje realizira isključivo vođen ljubavlju prema struci i poslu koji obavlja. Njegovim zalaganjem u Rasadniku je sačuvana uspomena na prošla vremena, uz veliku zbriku knjiga, slika i sredstava za rad koja su se koristila u prošlosti.
U toku posjete održani su i sastanci u Šumariji Žepče. Sastanak sindikata je organizirao povjerenik sindikalne podružnice Šumarija Žepče Miroslav Murlin, a nakon toga upriličen je i sastanak sa upravnikom Šumarije Nikolom Trogrlićem.
Razgovaralo se o aktuelnim pitanjima i problemima sa kojima se susreću radnici i rukovodstvo Društva. U diskusiji je naročito istaknut problem nedostatka proizvodne radne snage, te je konstatovano da se dešava da prilikom raspisivanja konkursa u nekim šumarijama uopće nema prijavljenih kandidata za sjekače ili pomoćne radnike. Osim toga, ovakvu situaciju dodatno usložnjava i kašnjenje u realizaciji konkursne procedure zbog čega će krajem mjeseca doći do prekida radnog odnosa za više od 250 radnika ovog ŠPD-a.
Tim koji je posjetio ovu podružnicu činili su predsjednica SSŠPD BIH Lejla Ćatić, predsjednik, KO ZDK Rešid Plećan i glavni povjerenik SO JP “ŠPD ZDK” d.o.o. Džemal Sačić.
U današnjem članku na internet-potralu Dnevnog Avaza se navodi:
Val nesnosnih vrućina koji je zahvatio cijeli region ne jenjava. Vrhunac se u našoj zemlji očekuje danas i sutra, a prognozira se da će živa u termometrima prelaziti i 40. podjeljak, pogotovo u Hercegovini.
Službe hitne medicinske pomoći imaju pune ruke posla i ljekari već danima pozivaju građane na oprez, dok sindikati apeliraju na poslodavce da zbog visokih temperatura preraspodijele poslove i da zaštite radnike, pogotovo one koji rade na otvorenom.
Iz Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH pozvali su vlasti da, u slučaju da ovako visoke temperature potraju naredna dva dana, proglase stanje elementarne nepogode.
– Apeliramo na poslodavce da primjenjuju mjere zaštite na radu, kako u javnim preduzećima tako i u privatnom sektoru, da se naprave smjene i da se radnici što manje angažiraju u periodu od 10 do 16 sati -, kaže Lejla Ćatić, predsjednica Sindikata.
Iako se ovakvi apeli upućuju svaki put kada našu zemlju pogode ovakve vremenske neprilike, u praksi se to, nažalost, skoro ne primjenjuje. Ćatić nam je ispričala da se jučer na licu mjesta, u jednom rasadniku na području Zeničko-dobojskog kantona, uvjerila u kakvim uvjetima ljudi rade.
– To je rad na temperaturi do 36 stepeni i to su, jednostavno, neprihvatljivi uvjeti. Iako su se radnici organizirali da počnu raditi u pet sati ujutro, a da tokom dana prave pauzu, ipak nije jednostavno – pojašnjava ona.
Neosporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. S obzirom da u zakonodavstvu Federacije BiH nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom kada su uslovi nepovoljni (visoka temperatura), a nije propisano ni pri kojim bi nepovoljnim uslovima poslodavci trebali da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika), Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana.
U skladu sa pomenutim standardom u zavisnosti od utvrđenog toplotnog indeksa koji je mjerodavan za okolnosti rada na otvorenom, u uslovima visokih temperatura predviđeni su načini izvođenja radova i mjere zaštite za date uslove kao i preporuke za poslodavce i radnike vezano za prevenciju, koje mogu pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svede na najmanju moguću mjeru. Te mjere su:
Organizacija posla u nepovoljnim uslovima:
– preraspodjela radnog vremena-teži dio poslova obavljati u hladnijem dijelu dana, – organizovanje rada u smjenama, – uvođenje dodatne radne snage-angažovanje novih radnika kod ekstremnih uslova, – rotacija radnika prilikom obavljanja određenih poslova na visokim temperaturama, – češće pauze uz obezbjeđivanje dovoljne količine vode i bezalkoholnih napitaka, – izbjegavanje obavljanja poslova u najtoplijem dijelu dana (11-16 sati), – osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor i – priprema (aklimatizacija) radnika na uslove pri visokim temperaturama.
Osposobljavanje zaposlenih:
– obavezno davanje informacija zaposlenim o opasnostima pri radu na visokim temperaturama, – upoznavanje zaposlenih sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama, – upoznavanje zaposlenih sa opasnostima uzimanja lijekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju (prilagođavanje organizma na normalno funkcionisanje u promijenjenim uslovima radne sredine) i – obuka zaposlenih za pružanje prve pomoći.
Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu:
• pored sredstava i opreme za ličnu zaštitu pri radu na otvorenom kod visokih temperatura, zaposlenim treba obezbijediti ljetna odijela, kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koji prekriva i vrat, • obezbijediti korištenje lagane, svijetle i komforne odjeće od prirodnih materijala, • omogućiti da tokom odmora –pauze zaposleni mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu i • obezbijediti naočare za sunce radi zaštite od UV zračenja.
Prevencija zdravstvenih problema: – unositi dosta tečnosti (svakih 15-20 minuta po jednu čašu rashlađene vode), – izbjegavati tešku i obimnu hranu (preporučuje se da se u ishrani koristi svježe voće i povrće, mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masti, hljeb u manjim količinama, riba i morski plodovi), – koristiti zaštitnu kremu za sunce i – praviti česte pauze u hladovini ili u rashlađenim prostorijama.
Radnici koji rade u zatvorenim prostorijama – koristiti rashlade sisteme (klima uređaji, ventilatori…) – voditi računa da razlika spoljne i unutrašnje temperature ne bude veća od 8 °С – usmjeriti klima uređaj tako da kretanje vazduha ne bude u pravcu zaposlenih i – poboljšati cirkulaciju vazduha provjetravanjem.
Kako postupiti u slučaju pojave zdravstvenih problema vezanih za rad na visokim temperaturama?
– Dehidracija – smanjenje tjelesne količine vode – Simptomi: žeđ, suha usta, umor, nesvjestica i opšta slabost – Prva pomoć: nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, dehidriranu osobu staviti u sjedeći ili ležeći položaj dati joj da pije vodu ili rastvore za nadoknadu tečnosti i elektrolita, vršiti stalni nadzor osobe, a ako se stanje ne popravlja, pozvati hitnu pomoć ili zatražiti savjet ljekara
• Sunčanica-oblik toplotnog udara usljed izlaganja glave direktnom uticaju sunčevih zraka • Simptomi: Slabost, mučnina i povraćanje, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, crvenilo u licu, zujanje u ušima, a u težim slučajevima omamljenost, proširenje zjenica, nesvjestica uz ubrzane otkucaje srca i plitko ubrzano disanje • Prva pomoć: Prenijeti osobu u hladovinu ili rashlađenu prostoriju, osloboditi je suvišne odjeće, stavljati hladne obloge na glavu i ako je pri svijesti davati hladne napitke
– Toplotni osip-nadražaj kože izazvan prekomjernim znojenjem. Izgleda kao skup plikova ili prištića koji se najčešće javljaju na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na unutrašnjem dijelu lakta
– Simptomi: Crveni osip sa jakim svrabom – Prva pomoć: Osigurati boravak u hladovini ili rashlađenoj prostoriji i obući suvu odjeću. Nanositi hladne obloge na osip i koristiti dječije pudere za kožu
– Тoplotni grčevi-bolni grčevi u mišićima koji se javljaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod osoba koje se mnogo znoje (osobe koje se obilno znoje su osjetljivije na mogućnost pojave toplotnih grčeva jer se znojenjem gubi so, a smanjen nivo soli u mišićima izaziva bolne grčeve u rukama, nogama ili stomaku)
– Simptomi: Koža je blijeda i znojava, temperatura je normalna, a na zgrčenom mišiću može se opipati zadebljanje
– Prva pomoć: Potrebno je da osoba prestane sa svim aktivnostima, osobu skloniti sa sunca i dati joj da pije vodu ili prirodne voćne sokove. Ne nastavljati sa napornim fizičkim radom jer se može javiti iscrpljenost ili toplotni udar. Ukoliko grčevi potraju duže od sat vremena potražiti medicinsku pomoć
– Тoplotna iscrpljenost-zdravstveni problem koji se može javiti i nekoliko dana poslije izlaganja visokim temperaturama, usljed fizičkih aktivnosti, ako je unos tečnosti bio nedovoljan
– Simptomi: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, nesvjestica, mučnina i povraćanje, grčevi mišića, otežano znojenje, blijeda, hladna i vlažna koža, ubrzano i površno disanje
– Prva pomoć: Skloniti osobu sa sunca u hladniji prostor, postaviti je u ležeći položaj sa blago podignutim nogama i davati puno tečnosti (voda i bezalkoholni napici), prskati vodom i hladiti je ventilatorom. Iz toplotne iscrpljenosti može se razviti toplotni udar, te ako se navedeni znaci pogoršavaju ili traju duže od jednog sata, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Toplotni udar-najteži zdravstveni problem koji može biti izazvan visokim temperaturama usljed gubitka kontrole nad temperaturom tijela i nesposobnosti hlađenja (temperatura tijela poraste za 10-15 minuta na 40,5 ºC i više, a puls je ubrzan-preko 160 otkucaja u minuti). Ukoliko se na vrijeme ne prepozna toplotni udar može dovesti do težih oštećenja zdravlja, pa čak i do smrtnog slučaja.
Simptomi: Crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzan puls, izuzetno visoka temperatura i gubitak svijesti
Prva pomoć: Premjestiti osobu u hladovinu ili rashlađeni prostor, postaviti je u ležeći položaj na leđa ako je pri svijesti, a ako nije, postaviti je na bok, podići noge iznad nivoa glave, polivati osobu hladnom vodom, kontrolisati tjelesnu temperaturu i pokušati je spustiti ispod 38 ºC. Odmah pozvati hitnu pomoć.
SAMOSTALNI SINDIKAT ŠUMARSTVA PRERADE DRVETA I PAPIRA BIH
S obzirom na nepovoljne vremenske uvjete i visoke temperature, koje su najavljene u Bosni i Hercegovini, Samostalni sindikat šumarstva prerade drveta i papira BIH upućuje poslodavcima APEL za primjenu preventivnih mjera sigurnosti i zdravlja na radu u uvjetima visokih temperatura.
Apelujemo na poslodavce u šumsko-privrednim društvima i privatne poslodavce, čiji su radnici izloženi vanjskim uticajima, da uvedu preventivne mjere na radu u uvjetima visokih temperatura, primjene odgovarajuću organizaciju rada u društvu i adekvatne mjere sigurnosti i zaštite radnika na radu, kako bi se smanjili štetni uticaji i rizik po zdravlje i život radnika, koji obavljaju poslove na otvorenom.
Predlaže se preraspodjela radnog vremena, u smislu da se teži dio poslova obavlja u hladnijem dijelu dana, kao i organizovanje rada u smjenama, rotacija radnika prilikom obavljanja određenih poslova na visokim temperaturama, češće pauze uz obezbjeđivanje dovoljne količine tečnosti, izbjegavanje obavljanja poslova u najtoplijem dijelu dana (11-16 sati), obezbjeđivanje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor, te da se obezbijede sredstva i oprema za ličnu zaštitu pri radu na otvorenom pri visokim temperaturama, (ljetna odijela, kape, marame ili lagani šeširi širokog oboda za glavu koji prekriva i vrat, naočare za sunce radi zaštite od UV zračenja i sl.)
Također pozivamo odgovorne u vlasti, da u skladu sa svojim nadležnostima, izdaju upute poslodavcima i da, u slučaju da ovako visoke temperature potraju naredna dva dana, proglase stanje elementarne nepogode. Na taj način će se poduzeti neophodne mjere za zaštitu zdravlja stanovništva, a posebno radnika i radnica.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Udruženje za unapređenje zaštite na radu Sarajevo dali su preporuke poslodavcima u vezi preventivnih mjera zaštite radnika na otvorenom pri visokim temperaturama, koje možete pročitati na našoj web-stranici ssspdp.ba, ili FB-stranici: Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH.
