Hercegovačko-neretvanski kanton, jedini u Federaciji BiH koji nema usvojen Zakon o šumama na kantonalnom nivou, a na usvajanje zakona koji bi zaštitio šume, čeka se još od 2009. godine kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji zakon o šumama proglašen neustavnim. Zbog njega ovaj kanton godišnje, pretpostavlja se, gubi više od 10 miliona KM zbog nelegalne sječe šumskog bogatstva. Naime, BiH je jedina država u Evropi koja nema državni zakon o šumama, a da istodobno ima razvijenu drvno-šumarsku privredu. Zakon o šumama ne postoji ni na nivou Federacije BiH i, iako je Prijedlog Zakona o šumama Vlada FBiH usvojila još 2017. godine, on još nije razmatran u Parlamentu. Ovim pravnim vakuumom je otvoren prostor za nelegalno iskorištavanje drvnog bogatstva, a grube procjene govore da zbog bespravne sječe Federacija gubi stotine hiljada kubika šume, odnosno, milione KM vrijednog i nepovratno izgubljenog šumskog bogatstva. Vlada FBiH je nakon obaranja zakona na Ustavnom sudu kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. godine, također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama. Nesib Mutapčija, direktor Uprave za šumarstvo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je za internet-portal bljesak.info kazao kako osnovni problem zbog nedonošenja zakona leži u razlikama između vladajućih stranaka po pitanju politike korištenja šuma, organizacije čuvarske službe, načina prikupljanja namjenskih sredstava i raspodjele tih sredstava. Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK prvo je u Federaciji pokrenulo proceduru izrade kantonalnog zakona o šumama. Navodi da su u Nacrtu zakona ispoštovali sve važeće evropske standarde i legislative prilikom izrade. Nacrt je prošao proceduru Vlade te je Skupština HNK 2012. godine obavezala Vladu da donese prijedlog zakona, koji međutim do danas nije usvojen. ”Mi kao ministarstvo tada smo održali javne rasprave i zatražili očitovanja jedinica lokalne samouprave i svih zainteresiranih strana. Prilikom izrade prijedloga zakona nastojali smo da u što većoj mjeri usvojimo date primjedbe zainteresiranih strana, ali ne narušavajući koncept zakona. U stvari, one stvari koje bi kočile implementaciju ovog zakona i koje su u samom zakonu bile u koliziji, mi nismo ni usvajali. Sve smo ispoštovali, ali dogovora i dalje nema”, govori Mutapčija.
Zbog toga u ovih 11 godina, kako nema zakona o šumama, vlada svojevrsna anarhija. Osim što je stvoren prostor za nasilnu i bespravnu sječu, zbog nepostojanja zakona veliki problem su i sanacije požarišta, u što je potrebno uložiti znatna sredstva. Ona se sada finansiraju jednim dijelom iz namjenskih sredstava, a drugim djelom iz samih sredstava korisnika šuma, što nije dovoljno. Prilika za rješenje problema oko požara leži u fondovima koje nudi Evropska unija, ali zbog nepostojanja kantonalnog zakona o šumama teško su dostupni. No, postoje i pozitivni primjeri. Tako je Šumsko-gospodarsko društvo „Hercegbosanske šume Kupres“ iskoristilo 651 hiljadu eura, od čega su 82,6 % sredstva EU. „Hercegbosanske šume“ su iz projekta dobile 334.400 eura. Kroz ovaj projekt na području Kantona 10 izgrađeno je 9,5 km protivpožarnih puteva, dvije protivpožarne osmatračnice, te su rekonstruirana dva bunara u planinama koji će se koristiti kao rezervoar vode u slučaju požara. Projekti poput onih koji su ostvareni u drugim kantonima nisu mogući u HNK, jer zakona nema. ”Ako vi nemate zakona o šumama, vi nemate zakonske osnove da se bilo šta radi, ni da se prave planovi, ni da se definišu mjere zaštite i borbe protiv požara, kao ni bilo kojeg drugog projekta, bez obzira koliko on dobar bio za zajednicu”, objašnjava Mutapčija.
Zbog toga dolazi i do problema s izdavanjima certifikata za drvne proizvode kojima se potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. ”Za nas je certifikat, nažalost „špansko selo“. Ako želite ovaj certifikat, prvo morate znati ko je korisnik šuma, a mi to ne znamo, jer zakonom to nije utvrđeno. Tek ako znate ko je korisnik, vi njega Zakonom možete „prisiliti“ da šumom upravlja na zakonski u potpunosti prihvatljiv, ekološki način. Tek tada možete dobiti certifikat, a mi nemamo ništa od toga.”, objašnjava Mutapčija dodajući kako je smisao bilo kojeg oblika certificiranja u osiguravanju potvrde da je nešto urađeno na propisani, zakonski način. Bez zakona o šumama, HNK na proces certificiranja šuma i uvođenja standarda oko certifikacije ne može ni pomišljati.
”Evropa ne želi kupovati drvnu masu ako se tim šumama ne upravlja, ne gospodari, na način na koji je to ona propisala. Da bi vi dobili to vi morate dobiti certifikat koji daje EU. S tim certifikatom imaš dokaz da gospodariš šumama na ekološki prihvatljiv način i u skladu sa svim standardima EU. A mi to ne možemo ostvariti bez Zakona o šumama”, objašnjava Mutapčija. Prijedlog zakona je nekoliko puta tokom svih ovih godina dolazio pred Vladu i vraćao se. Nikad nije imao potrebnu većinu da se uputi u daljnju proceduru. O prijedlogu zakona o šumama zadnji put se raspravljalo na sjednici u martu ove godine, a Zaključkom Vlade HNK prijedlog Zakona je ponovno vraćen na dodatno usaglašavanje.
”Uprava za šumarstva, te komisija koja je radila na izgradnji ovog zakona izvršila je i nastoji ponovo ispoštovati zaključke vlade. Nekoliko ministara dalo je primjedbe, predstavnici lokalne samouprave Jablanice i Konjica dali su primjedbe i one su sada opet unesene u Prijedlog zakona. Očekujem da će se možda tokom ovoga mjeseca prijedlog zakona doći na raspravu pred ministre u vladu”, govori Mutapčija. Objašnjava da će, ukoliko se donese Zakon o šumama na nivou Hercegovačko-neretvanskog kantona mjesec dana biti dovoljno da se sve ustroji i prilagodi tom zakonu. ”Iste sekunde mi možemo pokretati postupke i ostalo sve kad zakon stupi na snagu. A za ostale stvari organizacijskog karaktera će trebati duže vremena. Prilagođavanje sistematizacije novim zakonskim rješenjima i slični postupci će ići na vladu, pa će to trajati malo duže, ali u roku od godinu dana sve bismo mogli prilagoditi zakonu i početi raditi kako treba”, kazao je Mutapčija.
Povodom štrajka radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo, SSŠPDPBiH je uputio pismo podrške sa sljedećim tekstom:
Poštovane kolege i kolegice,
Ovim putem u ime rukovodstva i članova Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine u saradnji sa Kantonalnim odborom ovog Sindikata za Kanton Sarajevo kojeg predstavlja predsjednik Ramiz Ćustović, izražavamo punu podršku članstvu i rukovodstvu Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo povodom današnjeg nastavka štrajka kojim upozoravate na dugogodišnju borbu i istrajnost u ostvarivanju upućenih zahtjeva Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu zdravstva KS za usaglašavanje i potpisivanje kolektivnog ugovora kojim će se osigurati prava radnika u zdravstvu.
Pravo na kolektivno pregovaranje zagarantovano je međunarodnim konvencijama i domaćim zakonodavstvom. Žalosti nas činjenica da vlasti u Kantonu Sarajevo već duži niz godina ne prepoznaju potrebu i ne uvažavaju rad zdravstvenih radnika. Nažalost, ni u vrijeme kada zdravstveni radnici daju svoj maksimum u jeku najveće krize izazvane pandemijom COVID-a 19 izostaje razumijevanje i volja nadležnih, da ozbiljno razmotre vaše zahtjeve i konačno pristupe zaključivanju kolektivnog ugovora.
Nadamo se da će ovakvi pritisci još više pojačati članstvo i položaj sindikata te dovesti do konačnog zaključivanja kolektivnog ugovora.
Zahvaljujući maksimalnom sindikalnom angažmanu i istrajnosti Sindikata JP “ŠPD Zeničko-dobojskog kantona” d.o.o. Zavidovići, radnici tog preduzeća, koji su u ovom kantonalnom šumsko-privrednom preduzeću, nakon njegovog formiranja uposleni iz bivšeg DC “Šumarstvo”, koje je pripadalo IP “Krivaja” Zavidovići, konačno mogu odahnuti, jer mogu računati da će, kada steknu zakonske uvjete, moći otići u zasluženu penziju, bez čekanja na uplatu neuvezanog staža.
Problemi uvezivanja staža za radnike nekadašnjih privrednih giganata koji su poslije rata neuspješno privatizirani, otišli u stečaj ili pripojeni drugim privrednim subjektima, opšte su poznati i u velikom broju slučajeva, traju svih ovih dvadeset pet poslijeratnih godina. O problemu neuvezanog staža s kojim se godinama bori generacija radnika, koja je iznijela najveći teret u ratnom i poslijeratnom bosanskohercegovačkom društvu, javnost je upoznata putem medija i izvjestan period to je bila aktuelna tema, a slike radnika koji traže svoja prava na ulicama širom zemlje mijenjale su samo grad i firmu, ali je problem bio isti. Sada, nakon više od dvadeset godina, ova tema više nije aktuelna, a u medijima se rijetko o njoj govori, te skoro da se može i pomisliti da su problemi riješeni, a radnici dobili svoja prava.
Putem godišnjih programa, Vlada Federacije BiH, preko Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije izdvajaju određena sredstva putem kojih se zbrinjavaju radnici propalih preduzeća. Međutim, ta sredstva nisu dovoljna kako bi se potpuno zatvorila dugovanja preduzeća po osnovu neuplaćenih doprinosa.
Isti slučaj desio se i sa radnicima bivšeg DC “Šumarstva“ koji je poslovao u sastavu IP “Krivaja“ i koji je 01.05.2005. godine pripojen novoformiranom preduzeću JP “Šumsko – privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići.
U tom trenutku 316 preuzetih radnika nije imalo regulisan penzijski staž za period od 01.01.2004. do 30.04.2005. godine i nisu im bile isplaćene plate za period od 01.10.2004. do 30.04.2005. godine.
Diobenim bilansom, između IP “Krivaja“ i JP “Šumsko – privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona“d.o.o. Zavidovići, novoformirano preduzeće JP “ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići, preuzelo je obavezu isplate bruto-plata za 316 preuzetih radnika za period od 01.10.2004. do 30.04.2005. godine, dok je regulisanje staža za period od 01.01.2004. godine do 30.09.2004. godine ostala obaveza IP “Krivaja“.
Preuzetu obavezu, JP “ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići je izvršilo tako što je neto-plata isplaćivana radnicima u više mjesečnih rata i prilikom svake isplate vršio je i uplatu PIO doprinosa, te je po tom osnovu uplaćeno ukupno 246.668,90 KM. Međutim, kako su navedeni radnici u periodu od 01.10.2004. godine do 30.04.2005. godine bili u radnom odnosu sa IP “Krivaja“ koja je izradila jedinstveni M-4 obrazac za 2004. godinu, uplaćena sredstva su akumulirana na ID broju IP “Krivaja“ i nisu mogla biti rasknjižena na radnike na koje se odnosi, što je rezultiralo time da staž za navedene radnike godinama ostane neregulisan.
Navedena sredstava su godinama bila uplaćena, ali neraspoređena i PIO FBiH nije sporio postojanje istih, kao ni IP “Krivaja“ koja nije sporila da su to sredstva JP “ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići i da se ista trebaju rasporediti za regulisanje staža preuzetih radnika.
Pitanje uvezivanja staža radnika DC Šumarstvo je jedno od prioritetnih i redovnih aktivnosti na kojima je radio Sindikat JP “ŠPD ZDK”. Sindikat je od svake imenovane Uprave tražio da se pitanje uvezivanja staža radnika DC Šumarstvo riješi urgentno, kako bi radnici po sticanju zakonskih uvjeta mogi ostvariti pravo na penziju.
Upućeno je na desetine dopisa nadležnim kantonalnim institucijama, Poreznoj upravi, te su održavani sastanci sa predstavnicima resornog ministarstva i Porezne uprave, ali nije bilo sluha da se to pitanje riješi.
Problem je rješavan pojedinačnim uplatama za radnike koji steknu pravo odlaska u penziju tako što je ŠPD uplaćivao neuvezani staž koji je bio obaveza IP “Krivaja“, jer je odlaskom u
stečaj IP “Krivaja“ prestala plaćati neregulisani staž, a radnici bi na takav način penzionisanje čekali još 16 mjeseci.
Da stvar bude gora, razne pomoći nadležnih institucija kojima su finansirane obaveze IP “Krivaja“, nikada nisu uključivale rješavanje doprinosa za 316 radnika koji su pripojeni ŠPD-u, a koji su bili uposlenici IP “Krivaja“.
Rješenje ovog pitanja počelo se nazirati potpisivanjem Sporazuma o načinu rasporeda neiskorištenih novčanih sredstava na evidenciji PIO/MIO iz 2019. godine kojeg je Uprava Društva zaključila sa Poreznom upravom. Sindikat je pratio aktivnosti na realizaci potpisanog Sporazuma,
Nakon godina borbe i sindikalne upornosti, u ovoj godini konačno je riješen problem uvezivanja staža radnika DC Šumarstvo. Svakako, ova aktivnost ne bi mogla biti realizovana da nije bilo dobre saradnje i koordiniranog rada Uprave i Sindikata. Određene promjene u strukturi Uprave za posljedicu su imale ovakve rezultate, jer su odgovorna lica prepoznala potreba rješavanja ovog dugogodišnjeg problema, koji je predstavljao problem, ne samo za radnike već i za Društvo. Za razliku od mnogih drugih, ova priča ima sretan kraj zahvaljujući uloženim naporima u cilju rješavanja problema, a tek sada, nakon plaćenih poreznih obaveza iz perioda 2008.-2011. dali (za koji je Društvo podiglo dugoročni kredit od cca 6 miliona kojim se zatvorio dug za navedeni period) i uvezivanja staža za radnike IP “Krivaja“, možemo reći da preduzeće može realizovati nove projekte bez okova prošlosti.
U povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, kolektiv KJP “Sarajevo šume” d.o.o. Sarajevo je u subotu, 5. juna organizirao edukativnu manifestaciju u okviru koje je upriličena posjeta lokalitetu Ravna Vala, jedinoj prašumi u Kantonu Sarajevo, koja se nalazi na području između planina Igman i Bjelašnica. Edukativnom programu su prisustvovali radnici KJP „Sarajevo šume“, predstavnici SSŠPDP BIH kao i ministar privrede KS Adnan Delić, te drugi politički predstavnici Kantona Sarajevo.
Ravna Vala je smještena na sjeveroistočnim padinama Bjelašnice. Drvna masa te prašume znatno je veća od okolnih šuma, a visina pojedinih stabala je 40 metara. Rasprostranjena je u visinskom intervalu između 1.280 i 1.440 metara nadmorske visine s dominantnom istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. U prašumi Ravna Vala, osim drugih divljih životinja, živi i mrki medvjed koji je je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini.
Ravna Vala pripada području koje obuhvata iznimne ili reprezentativne ekološke sisteme, geološke ili fiziološke značajke ili vrste i koje je prvenstveno namijenjeno naučnom istraživanju ili praćenju stanja okoliša. Ovo područje se smatra strogim prirodnim rezervatom, što podrazumijeva zaštićeno područje kojim se upravlja pretežno u naučne svrhe.
Uvodne informacije za učesnike o ljepotama i značaju prašume Ravna Vala, organizator je pripremio u brošuri “Kompleks prašume Ravna Vala – Igman”, čiju izradu je podržalo Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo.
O značaju prašume kao objekta naučnog istraživanja, karakteristikama prašume, te značaju prašume sa aspekta šumarske politike i zakonodavstva, sa akcentom na neophodnost njene formalne zaštite, govorili su dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. Ahmet Lojo i prof. dr. Mersudin Avdibegović.
Na značaj posebnih prirodnih bogatstava u Kantonu Sarajevo, ukazao je i vršilac dužnosti direktora Društva Samir Omerović.
U petak, 4. juna predstavnici SSŠPDP BiH posjetili su lokalitet Mehorić GJ GTB (PJ Šumarija Kakanj).
Radnici ove kao i drugih šumarija, svako jutro u šest sati, okupljaju se ispred upravne zgrade šumarije i prevaljuju put od 19 km, a neki i do 30 km do radilišta u šumi na lokalitetu Mehorić. Na radilištu je u dvije brigade angažovano 30 radnika, sjekača, traktorista, kopčaša, otpremača, klasera i drugih.
U organizaciji Sindikalne podružnice Šumarije Kakanj u poslijepodnevnim satima održan je prošireni sastanak na radilištu Mehorić i to na prostoru nekadašnje upravne zgrade ranijeg šumarstva, gdje se sada nalazi montažni poluotvoreni objekat koji je izgradilo Lovačko društvo „Srndać-Kakanj“.
Ostaci nekadašnje upravne zgrade šumarstva u okviru koje se nalazila menza kao i devastirani objekat u borovini, gdje su bile spavaone za radnike koji su bili angažovani na radilištu i boravili tu tokom radne sedmice, svjedoče o organizaciji šumarstva i uređenom sistemu rada, te većoj brizi za radnike koja je bila praksa prije 1992. godine. Stariji radnici sa sjetom pričaju o ranijim vremenima i organizaciji rada, sjećaju se i kada se radilo u vrlo otežanim okolnostima, kada su temperature bile daleko ispod nule, a sniježni pokrivač preko dva metra i kada se većina posla radila ručno (čišćenje snijega i slično). Uprkos tome, radnici kažu da su to bila bolja vremena, kada se njihov rad cijenio, a radniku pridavalo više pažnje.
Sastanku su prisustvovali radnici koji su angažovani na navedenom lokalitetu radilišta (dvije brigade), upravnik šumarije Emir Ibrahimspahić, predsjednica SSŠPDBiH Lejla Ćatić, glavni povjerenik Sindikalnog odbora JP ŠPD ZDK d.o.o. Zavidovići Džemal Saćić, povjerenik Mufid Delić i članica nadzornog odbora SSŠPDP iz ŠP „Šumarija Kakanj“ Amila Spahić. Na sastanku je razmatrana aktuelna situacija u šumskom preduzeću te se diskutovalo o pravima radnika, zaštiti na radu, potrebi većeg angažmana na obezbjeđenju zaštitnih sredstava te unaprjeđenju prava radnika.
Zahtjevi industrijskih sindikata koji su bili istaknuti na prvomajskim protestima ove godine, a koji su upućeni Vladi Federacije BiH, resornim ministarstvima i drugim institucijama, te Udruženju poslodavaca FBiH, bili su povod zajedničkog sastanka industrijskih sindikata i Udruženja poslodavaca FBiH, održanog 1.6.2021. godine.
Na sastanku sa predstavnicima UPFBIH učestvovali su predsjednici Sindikata metalaca FBiH, Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH, Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala u FBiH te Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH.
Na sastanku su ponovljeni zahtjevi industrijskih sindikata sa posebnim fokusom na hitnom donošenju propisa kojima će se utvrditi najniža plaća u Federaciji BiH, zaključivanju granskih kolektivnih ugovora sa UPFBiH, te vakcinaciji radnika realnog sektora. U kontekstu navedenog, Udruženje poslodavaca FBiH ponudilo je platformu za vođenje socijalnog dijaloga.
Socijalni partneri su saglasni da je neophodno raditi na izgradnji međusobnog povjerenja i unaprjeđenju saradnje. Sindikati insistiraju da prava radnika realnog sektora moraju biti prioritet te da u svojim aktivnostima na rješavanju aktuelne problematike očekuju podršku Udruženja poslodavaca FBiH.
Platforma će se potpisati najkasnije do 10. juna, nakon čega će se pristupiti kolektivnom pregovaranju i koordinaciji aktivnosti u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH, te otpočeti pregovori o najnižoj plaći i dogovoriti zajednički nastup prema institucijama vlasti.
Navedena platforma je osnova za uspostavljanje stalne koordinacije aktivnosti između Udruženja poslodavaca FBiH i granskih sindikata realnog sektora, i otvorena je da joj mogu pristupiti i drugi granski sindikati.
Predstavnici industrijskih sindikata su se složili da će nastaviti sa aktivnostima u cilju potpunog ispunjenja zahtjeva istaknutih na prvomajskim protestima.
