Predsjednik Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu Zuhdija Mahmutović gostovao je na TV Hayat gdje je govorio o novom i starom Zakonu o zaštiti na radu, te novim izazovima u vezi sa ovom problematikom u svjetlu pandemije izazvane širenjem virusa COVID 19.
U intervjuu je, između ostalog rekao:
Tadašnji zakon o zaštiti na radu je za ono vrijeme bio vrlo napredan, ali govorimo o 1990. godini. Tim zakonom je bilo propisano dosta obaveza za koje se tada nije ni naslućivalo da će biti propisane i u Evropskoj Uniji, kao što je, recimo, akt o procjeni rizika. Tada smo imali na snazi i radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Tako da je i stari zakon tretirao posebne uslove rada, znači ista ona mjesta za koje je utvrđeno da imaju povećane opasnosti i štetnosti. Stari zakon je također obavezivao i na periodične preglede i ispitivanja, kako mašina i uređaja tako i uslova radne sredine. Nije predviđao povjerenika za zaštitu na radu, ali je tada postojala pozicija referent zaštite na radu. Nekad se to zvalo „hatezejac“, lice koje je u organizaciji vodilo brigu o zaštiti na radu.
Ali uslovi su se promijenili. Trideset godina je donijelo niz promjena. U međuvremenu je i taj zakon iz 1990. god. bio na snazi, te je i on primjenjivan, kako-tako. Po starom zakonu su se ispitivale mašine, uređaji, sredstva rada i mikroklimatski uslovi te fizičko-hemijske štetnosti. Međutim, on je sada prevaziđen.
Došla su nova vremena i došlo je do potrebe za donošenjem novog zakona. Procedura donošenja ovog zakona je trajala čak petnaest godina. 2005. godine je izašla prva verzija. Ali evo, konačno smo ga dobili i drago nam je da je došlo do toga. Već dva dana se održava regionalna rasprava o novom zakonu o zaštiti na radu u FBiH. Na njoj učestvuju sve zemlje regije i povodom ovog zakona se svi pohvalno izjašnjavaju.
Očekivati je da primjena ovog zakona zaista doprinese adekvatnijoj zaštiti radnika, pogotovo zato što je u zakon preuzeta Direktiva 391 EU, koja je postala sastavni dio našeg zakonodavstva i zato što je zakon usaglašen sa Konvencijom 155 Međunarodne organizacije rada. To su normativi koji su preneseni u naše zakonodavstvo i koji su jasni i decidni. Primjenom tih normativa u EU došlo je do znatnog smanjenja broja povreda i smrtnih slučaja. Recimo, prema podacima EUROSTAT-a, u EU je broj povreda na radu i oboljenja sa smrtnim ishodom 2,3 na 100.000 zaposlenih, a u FBiH, prema onim podacima kojima se raspolaže, taj broj iznosi 6,7 na 100.000 zaposlenih. Znači tri puta više. A preuzimanjem direktiva, standarda i propisa EU i njihovom implementacijom, realno je očekivati da se taj broj svede na prosjek EU.
U vezi sa primjenom Zakona o zaštiti na radu u svjetlu pandemije COVID-a 19, Mahmutović je naglasio sljedeće:
COVID 19 je proglašen biološkom štetnosti i ušao je u grupu 2, od ukupno četiri grupe bioloških štetnosti. Akt o procjeni rizika sad mora uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost, a dosad to nije bio slučaj. Mnoge zemlje u regiji koje imaju akt o procjeni rizika, sad vrše njegovu reviziju i uvode COVID 19 kao biološku štetnost. U trenutku kad zakon stupi na snagu kod nas, krenut će se sa izradom akta o procjeni rizika, nakon što ministar donese pravila po kojima će se raditi. To je jedna pretpostavka za izradu akta, a druga pretpostavka je da ministar donese odluku o uslovima, opremi i kadrovima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije kako bi mogle vršiti procjenu rizika. Tada će se vršiti procjena kod svakog poslodavca i u sklopu procjene rizika će se uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost. Svi će morati imati akt o procjeni rizika i u njega uvrstiti i COVID 19, te uzeti u obzir na kojim prostorima i na kojim mjestima prijeti opasnost od ovog virusa kao biološke štetnosti.
