U sedmici u kojoj se obilježava Svjetski dan šuma, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH posebno intenzivira pripreme za aktivnosti koje se na različite načine provode cijele godine sa ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma, ne samo kao privrednog resursa, već i kao izvora zdravlja i dara prirode kojeg moramo sačuvati za buduće generacije.
21. marta obilježava se Međunarodni dan šuma kako bi se skrenula pažnja na njihovu važnost za opstanak života i načine kako je možemo zaštititi. Šume nam osiguravaju kiseonik, lijekove, hranu, vodu i još mnogo toga što nam je potrebno za egzistenciju. Osim što su staništa brojnim biljnim i životinjskim vrstama, također pružaju zaštitu slivova, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju klimatske promjene. Ipak, uprkos našoj ovisnosti o šumama, i dalje dopuštamo njihovu devastaciju.
Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude.
Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosistema na kopnu u kojima živi više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. One pokrivaju 30% Zemljine površine i izvori su čistog zraka i vode te, naravno, ključne u borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje UN-a pokazuje kako šume mogu izvući milijardu ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 miliona zelenih radnih mjesta. Prekomjerna i neplanska kao i ilegalna sječa šuma te odsustvo akcija pošumljavanja nije samo rizik za biološku raznolikost – to je i klimatski rizik, koji predstavlja izravnu prijetnju ljudskim pravima lokalnih zajednica kojima šume predstavljaju izvor preživljavanja. Početkom prošle godine, UN-ova agencija za klimatske promjene objavila je izvještaj u kojem otkriva smrtonosne posljedice klimatskih promjena za ljude u svim dijelovima svijeta u nadolazećim desetljećima. “Posljedice klimatskih promjena gore su nego ikad, naglašavajući važnost globalnog jedinstva”, piše u saopštenju UN-a.
Prepoznajući hitnost akcija, peti Globalni pregled bioraznolikosti naznačio je da je potrebna duboka transformacija kopnene i šumske povezanosti kako bi se ispunilo obećanje Vizije o biološkoj raznolikosti za 2050. godinu.
Globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. godine, koji će biti usvojen u toku ove godine koji predstavlja novi ambiciozni plan za očuvanje bioraznolikosti planete Zemlje, podupire potrebu da osigura održivo upravljanje područjima koje pokrivaju šume kroz svoje ciljeve i viziju.
Godine 2015. sve države članice Ujedinjenih naroda usvojile su razvojnu politiku o održivosti koja se usredotočuje na 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Tih 17 ciljeva predstavlja globalni plan za mir i prosperitet ljudi i planeta, a trebalo bi ih postići do 2030. godine. Cilj 15 odnosi se na održivo korištenje kopnenih ekosistema, održivo upravljanje šumama i borbu protiv pretvaranja tla u krš i pustinju usljed uništenja vegetacije ljudskim faktorom.
Postizanje globalnih ciljeva zahtjeva našu posvećenost prema održivom korištenju šuma i dobrobiti koje nam one pružaju. Neka ova sedmica u kojoj obilježavamo Svjetski dan šuma, bude podsjetnik da moramo raditi i razvijati naš odnos prema šumskim resursima o kojima ovise dobrobiti našeg opstanka na planeti Zemlji.
Izvor za dijelove članka: https://www.fmoit.gov.ba
