23. jula 2020. godine putem Zoom aplikacije održan je online radni sastanak, organizovan od strane Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, na kojem je učestvovala i predsjednica SSŠPDPBiH, Lejla Ćatić. Glavna tema sastanka bila je rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH. Razmatrano je otvoreno pismo SSŠPDPBiH kao i prijedlozi koje su Vladi FBiH proslijedili Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine i Gender centar Federacije BiH, s posebnim osvrtom na trenutni prijedlog zakona koji je dostavila Vlada i njegove posljedice na ionako težak položaj radnika, posebno u realnom sektoru.
Učesnici su istakli da su Vlada FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH sastavili prijedlog izmjena i dopuna ovog Zakona u vezi sa sljedećim pitanjima:
– način rada u vanrednim uslovima
– skraćivanje i preraspodjela radnog vremena
– smanjenje plaća, način ostvarivanja prava na godišnji odmor
– plaćeno i neplaćeno odsustvo,
– uvođenje prakse upućivanja radnika na takozvano „čekanje“.
Osim navedenog, u izmjenama se nalaže i usklađivanje postojećih pravilnika o radu, kolektivnih ugovora, i ostalih akata s ovim zakonom čime se još više obezvrjeđuje značaj ovih dokumenata. Predložene izmjene bile su predmet žestokih reakcija sindikata ali i kantonalnih vlada, pri čemu je Savez samostalnih sindikata BiH predmetne izmjene nazvao skandaloznim, te apelovao na poslanike Parlamenta FBiH da ih ne usvoje.
Lejla Ćatić, predsjednica SSŠPDP BiH, prezentirala je stav Sindikata u vezi s predloženim izmjenama i ukazala na to kakve štetne posljedice može imati Zakon ako se usvoji u predloženom obliku. U svom izlaganju je istakla: „Predložene odredbe zakona su izuzetno štetne i poražavajuće za radnike, a procedura usvajanja je takva da se na iste ne mogu čak uputiti i amandmani.“
Fikret Plivčić iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine je podvukao činjenicu da se u dosadašnjoj praksi svakim izmjenama Zakona o radu smanjivala prava radnika. Osim toga je rekao da Sindikat trgovine ne podržava predložene izmjene i rješenja i da neće dozvoliti poslodavcima da rade šta žele.
Amer Zuljević, zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH, kao jedan od učesnika sastanka, je naveo da do sada nijedan Zakon o radu nije bio u redovnoj proceduri, a svi su donošeni bez šireg uključivanja zainteresovanih strana u pregovore i po hitnom postupku, a isključivo na štetu radnika.
Lejla Gačanica, moderatorica sastanka i autorica istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH je iznijela svoj stav da ovakve izmjene i dopune vode legalizaciji praksi koju su neki poslodavci razvili tokom prethodno proglašenog stanja nesreće u FBiH i pritom je istakla sljedeće: „Ove prakse su pokazale, prema podacima pružatelja pravne pomoći, brojne zloupotrebe postojećeg zakonodavstva i nerijetko uključuju ucjene, potpisivanja sporazumnih raskida radnih odnosa, „slanje na biro“ a obavezan dolazak na posao dok se primaju naknade za nezaposlenost“.
Panelistkinja Lejla Hodović iz Gender centra Federacije BiH prezentirala je statističke podatke o evidenciji nezaposlenih s aspekta položaja žena na tržištu rada i navela da su žene te koje “će osjetiti posljedice krize, jer, češće nego muškarci, imaju privremene, povremene i nesigurne poslove, gdje su i plate, obično, dosta niže”.
Na sastanku je istaknuta potreba da se postojeći zakoni o radu, na entitetskom kao i na nivou Brčko distrikta, usaglase s odredbama Zakona o zabrani diskriminacije i da se u predmetne zakone moraju uključiti sve zabrane iz navedenog zakona, te da se pojam diskriminacije mora proširiti i da se odredbama Zakona o radu moraju obuhvatiti sve vrste štetnih postupaka i njihovih posljedica, da bi se domaća zakonska regulativa uskladila s direktivama Evropske Unije o jednakom postupanju.
Istaknuta je potreba da se insistira na preciziranju svih izmjena Zakona i da je nužno naznačiti da se radi o članovima primjenjivim isključivo za vrijeme zvanično proglašenih stanja prirodne ili druge nesreće u BIH, te da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne smije izgubiti iz vida da je jedan od ciljeva kojem Bosna i Hercegovina mora težiti, između ostalih, i polna ravnopravnost na radnim mjestima.
Svi učesnici sastanka su se složili da su predložene izmjene i dopune Zakona neprihvatljive i da iste omogućavaju poslodavcima da uvedu praksu u kojoj će sve rizike poslovanja za vrijeme vanrednog ili stanja nesreće snositi sami radnici.
