Dana 31.01.2024. godine nastavljena je posjeta članstvu ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa. Pritom su držani sastanci u Šumariji Bihać, Rasadniku Cazin te u Šumariji Cazin. Osim sa članstvom, predstavnici Sindikata razgovarali su i sa upravnicima Rasadnika i Šumarije Cazin. Razgovaralo se aktuelnim pitanjima vezano za primjenu zakona, Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu. U toku sastanaka su predstavljene aktivnosti u preduzeću i plan rada u predstojećoj godini.
Predstavnici Sindikata upoznali su prisutne sa aktivnostima u 2023. i planom rada za 2024. godinu. U sklopu razmatranja plana članstvo je iskazalo interes za lokalne edukacije. Isti dan, održan je sastanak predstavnika vlasti Unsko-sanskog Kantona sa direktorom ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa, radnicima i predstavnicima Sindikata, na temu rješavanja statusa radnika “osmatrača šuma” i ranije pokrenute inicijative za izmjenu Zakona o šumama USK. Dogovoreni su i prvi incijalni sastanci Uprave i Sindikata u pogledu utvrđivanja konkretnih aktivnosti po zaključku sa održanog sastanka.
Posjeta Direkciji i Šumariji BihaćPosjeta Šumariji Cazin
U okviru plana rada za 2024. godinu krajem januara počelo se sa realizacijom redovnih posjeta članstvu u sindikalnim podružnicama SSŠPDPBIH.
Predsjednica SSŠPDPBIH zajedno sa saradnicom predsjednice, te predsjednicima kantonalnih odbora i članovima Glavnog odbora sa određenih područja posjetila je članstvo našeg Sindikata u podružnicama.
30.01.2024. godine predstavnici SSŠPDPBIH posjetili su sljedeće sindikalne podružnice: Šumarija Travnik – Direkcija JP ŠPD “Srednjobosanske šume” d.o.o. Donji Vakuf, Šumarija Jajce, Šumarija Ključ, Šumarija Bosanski Petrovac kao i „Lembus“ d.o.o. Bosanski Petrovac. Prilikom posjeta predstavnici Centrale Sindikata razgovarali su sa rukovodstvom i sindikalnim predstavnicima o aktuelnim pitanjima, problemima radnika i izazovima u radu te dogovorili potrebne aktivnosti za naredni period.
Na temelju predstavljene problematike, informacija i razmjene mišljenja utvrđen je dalji rad sindikata, ali i zajednički rad predstavnika poslodavaca i Sindikata.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH svim građanima i građankama pravoslavne vjeroispovijesti, radnicima i radnicama te svojim članovima koji slave današnji praznik upućuje iskrene čestitke povodom pravoslavnog Božića sa željom da ga provedu u miru i ljubavi sa svojim bližnjima. Neka ovaj Božić bude dan mira i nade u bolju budućnost našeg društva kojeg izgrađujemo zajedno.
U svojoj Informaciji od 4. januara 2024. god. Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH saopštava sljedeće:
INFORMACIJA
(Sindikati iz medija saznali da je Vlada FBiH donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2024. godinu)
Dana 04.01.2024. godine u medijima je objavljena informacija da je Vlada Federacije BiH, na svojoj sjednici 29.12.2023. godine donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2024. godinu te da je Odluka objavljena u „Službenim novinama FBIH”, br. 101/23 od 29.12.2023. godine.
Uvidom u „Službene novine FBIH” zaista se može konstatovati da je Odluka objavljena na dan 29.12. prošle godine, a iz iste zaključiti, da je Vlada Federacije istu donijela na dan objave, na svojoj 46. hitnoj sjednici”. Imajući u vidu dosadašnju praksu, najbrža objava propisa u službenom glasilu bila je narednog dana, od dana donošenja.
Prema Odluci, najniža plaća u Federaciji BIH za 2024. godinu iznosi svega 619,00 KM.
Način i okolnosti donošenja predmetne Odluke upitni su i misterija. Sve do danas, na zvaničnoj web-stranici Vlade FBIH nema objave vezano za donošenje predmetne Odluke. Praksa je da se na stranici Vlade Federacije BIH redovno, isti dan po održanoj sjednici, objavi informacija sa redovne ili hitne sjednice. Na dan 04.01.2024. godine na web-stranici Vlade Federacije BIH posljednje su objavljene informacije sa 44. hitne i 45. hitne sjednice Vlade FBIH koje su održane 28 12.2023. te informacija sa 24. redovne sjednice Vlade FBIH koja je održana na dan 29.12.2023. godine, https://fbihvlada.gov.ba/bs/24-sjednica-vlade-fbih-16052. Dakle, još uvijek nema informacije o održanoj „46. hitnoj sjednici” Vlade Federacije BIH iako se na istoj raspravljalo o izuzetno značajnoj temi, najnižoj plaći radnika u Federaciji BIH u 2024. god.
U samoj Odluci utvrđeno je da se ista donosi „nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem“ što je sigurno daleko od istine. Reprezentativni sindikati sa svojim legalnim i legitimnim predstavnicima upoznati su o donošenju odluke isključivo iz medija. Interesantno je da ni sam predsjednik ESV-a nije bio upućen u donošenje Odluke, odnosno „konsultaciju”, kako je to Vlada FBIH Odlukom utvrdila. Od konstituisanja nove Vlade u Federaciji BiH nije održana niti jedna sjednica ESV-a.
Na kraju, nameće se zaključak da se Vladi Federacije BIH jako žurilo, pa je odlučila posljednji radni dan u 2023. godini, pod velom tajne, “hitno” donijeti Odluku o iznosu najniže plaće u Federaciji BiH u 2024. godini kako bi ispunila obećanja za 2023. i tim potezom „unaprijedila“ prava radnika u Federaciji BiH, povećanjem najniže plaće za svega 23 KM. Utvrđeni iznos najniže plaće u Federaciji BiH manji je od prosječne plaće u Republici Srpskoj za tekuću godinu za skoro 300 KM.
Postavlja se pitanje šta radnici u Federaciji BIH mogu očekivati i kako da sindikati zaštite prava svojih članova, kada organ izvršne vlasti flagrantno krši Zakon o radu te u Odluci daje netačne navode.
Nakon praznih obećanja da će plaća radnika u FBiH od 01.01.2024. godine biti uvećana i iznositi najmanje 1.000 KM, ishitrenog donošenja Uredbe o pomoći koju može isplatiti poslodavac, a koja je, kako je sada potpuno jasno, donesena isključivo u korist zaposlenih u institucijama u Federaciji BIH (koji plaću primaju iz budžeta), Vlada Federacije BiH ide korak dalje i plaću radnika koji pune budžete u Federaciji BiH povećava, vjerovali ili ne, za svega 23 KM.
Poražavajuće je, da se nakon objavljene vijesti o najnižoj plaći za 2024. godinu pojedini „predsjednici“ sindikata u medijima hvale kako su bili upućeni u namjeru Vlade Federacije BiH o donošenju odluke o najnižoj plaći za 2024. godinu te istu podržavaju, a do jučer su upravo ti isti zagovarali donošenje Zakona o najnižoj plaći od 1.000 KM.
Ako sagledamo sve okolnosti i izjave, sada sa sigurnošću možemo konstatovati, da su pompezne izjave i „zalaganja” prozvanih „sindikalaca” i predstavnika vlasti u Federaciji BiH u 2023. godini bila samo prazna obećanja, bez konkretnog osnova i namjere te zamajavanje radnika da će njihove plaće od 01.01.2024. godine biti povećane i iznositi najmanje 1.000 KM.
Nesporno se nameće zaključak da su im namjere bile sasvim drugačije i prividno unapređenje prava radnika u Federaciji BiH, koje su namjeravali realizirati kroz usvajanje propisa o najnižem primanju radnika do 1.000 KM, a koje sadrži plaću od oko 600 KM, topli obrok u visini 1% prosječne plaće, isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku i naknadu za prevoz.
Propis nije donesen, pa nije ni bilo potrebno jer radnici u Federaciji BiH ostvaruju navedeno primanje! Toliko o borbi i dobroj namjeri da se unaprijede prava radnika u Federaciji BiH od 01.01.2024. godine.
Svim radnicima i radnicama, sretnu novu 2024. godinu želi Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH sa željom da predstojeća godina bude godina napretka i uspjeha u borbi za prava na dostojanstven život od poštenog rada. Neka iduća godina bude godina solidarnosti i jedinstva, istrajnosti i dosljednosti, radničkog i sindikalnog aktivizma i godina istinskog poboljšanja stanja radnika u BiH i u svijetu.
Kako prenosi portal radiosarajevo.ba, na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u utorak, 12. decembra 2023. godine, upriličena je Stručna diskusija “Stanje u sektoru šumarstva Bosne i Hercegovine: Izazovi i prepreke”.
Ovaj događaj, u organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i uz podršku ostalih članica Saveza za šume Bosne i Hercegovine, okupio je 60-ak predstavnika akademske zajednice, resornih ministarstava, inspekcijskih organa, preduzeća šumarstva i aktivističke zajednice.
Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u regionu i cijeloj Evropi, s obzirom na činjenicu da šume i šumska zemljišta obuhvataju više od 50 posto teritorije naše države. To nas obavezuje da se prema ovom uslovno obnovljivom resursu koji nam, pored privredne, nudi i niz opštekorisnih funkcija značajnih za ljude, odnosimo s posebnom pažnjom, vodeći računa o optimalnom zadovoljenju potreba sadašnjih i budućih generacija.
“Borba za spas bosanskohercegovačkih rijeka pokazala je i pokazuje snagu i moć ujedinjenih građana i građanki. Zaista, bez voda i šuma nema života i, svjesni ove činjenice, već decenijama vodimo borbe za zaštitu naših zajedničkih dobara. Naše šume su, baš kao i rijeke, ozbiljno ugrožene i zajednički moramo kreirati rješenja koja će pomoći u njihovoj zaštiti, odnosno trasirati put prema održivom gospodarenju ovim resursom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prvi korak je što urgentnije usvajanje valjanog Zakona o šumama u FBiH!”, istakla je Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
Kroz sveobuhvatnu diskusiju prisutnih identifikovani su ključni problemi koji prate šumarski sektor u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine i cijeloj državi, od nepostojanja entitetskog zakonskog rješenja, izostanka zvaničnog publikovanja provedene Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini, pa do političkih pritisaka kojima su izložena preduzeća šumarstva te dati prijedlozi rješenja kako je dalje obrazloženo. Prijedlozi će, u formi zaključaka s ove stručne diskusije, biti upućeni na adrese svih donosioca odluka u oblasti šumarstva.
Iako s drugačijim pogledima po pitanju mnogih segmenata funkcionisanja šumarskog sektora, među prisutnim je definitivno postojao konsenzus po pitanju nužnosti usvajanja Zakona o šumama FBiH. Naime, u ovom entitetu temeljni propis za oblast šumarstva ne postoji još od 2009. godine, što velikim dijelom onemogućava unaprjeđenje i razvoj ovog značajnog sektora domaće privrede. Istaknuto je i da Zakon mora dobiti zeleno svjetlo šumarske nauke i struke, odnosno da mora biti moderan i usklađen s međunarodnim strategijama iz oblasti šumarstva.
Po pitanju prijedloga iz zakonodavnog okvira, razgovarano je i o potrebi da se sektor šumarstva uredi i na državnom nivou, što bi dalo osnovne smjernice za gospodarenje šumama koje bi onda bile “razrađene” kroz entitetske i kantonalne zakone. Naglašeno je da se u konkretnom slučaju radi isključivo o stručnom i naučnom pitanju, a nikako političkom.
Prof. dr. Ahmet Lojo, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno bio i uvodničar na ovoj stručnoj diskusiji, ukazao je i na nužnost zvanične objave rezultata Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini koja je završena još 2009. godine, ali rezultati nikada nisu izbačeni. Ovo je značajno zato što jedino sveobuhvatna i pravovremena inventura šuma rezultira prikupljanjem podataka koji služe za praćenje stanja šuma i šumskih zemljišta, odnosno izradu strategije razvoja šumarstva.
“Mi ne znamo kakvo je tačno stanje šuma, jer to možemo znati samo kada izvršimo premjer i utvrdimo stanje. To smo proveli između 2006. i 2009. godine, kada smo uradili inventuru šuma na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Nažalost, rezultati te inventure još uvijek nisu i pitanje je hoće li ikada biti objavljeni”, poručio je Lojo.
Kao jedan od gorućih problema koji onemogućava razvoj šumarskih preduzeća istaknut je nedopustiv pritisak politike na kadrovsku i politiku zapošljavanja, gdje se ova javna preduzeća nerijetko posmatraju kao socijalne ustanove.
Iz Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH, krovnog strukovnog udruženja za oblast šumarstva u ovom entitetu, ukazali su i izostanak konkretnih aktivnosti vlasti u borbi protiv šumskih požara. Napomenuto je da su određene strategije iz ove oblasti usvojene još prije 10-ak godina, ali izostaje implementacija istih.
Upravo zbog činjenice da su institucije zakazale i na ovom planu danas kao posljedicu imamo situaciju da nismo ništa spremniji za suočavanje s razornim šumskim požarima koji su harali 2012. godine, kada su ostavili pustoš na desetinama hiljada hektara šuma i šumskih zemljišta.
“Moramo izraditi jasnu i preciznu nacionalnu strategiju kako bismo znali šta poduzeti u slučaju elementarnih nepogoda, ekstremnih temperatura i klimatskih promjena koje su neminovnost. Na to nas obavezuju i različiti međunarodni dokumenti čiji smo potpisnici”, zaključio je Azer Jamaković, sekretar Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH.
Pozvali su sva pravna i fizička lica da se pridruže Savezu za šume Bosne i Hercegovine i zajednički djeluju pravcu sređivanja u šumarskom sektoru u našoj državi.
