Danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava što predstavlja i završetak godišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.
Za datum Međunarodnog dana ljudskih prava određen je 10. decembar, dan kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.
Općom deklaracijom o ljudskim pravima proglašena su neotuđiva prava koja se garantuju svim ljudima, neovisno o rasi, boji kože, polu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom ili drugom opredjeljenju, nacionalnom ili društvenom porijeklu, imovini, rođenju ili drugom statusu.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana ljudskih prava je „JEDNAKOST – smanjivanje nejednakosti i unaprjeđivanje ljudskih prava“ i u uskoj je vezi sa članom 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima:
„Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.“ Danas se održava 109. sjednica Međunarodne konferencije rada, na čijem dnevnom redu je i tema nejednakosti u svijetu rada. Na sjednici će se analizirati dramatični obim i posljedice nejednakosti u svijetu i činjenice da je pandemija COVID-a 19 samo pojačala već postojeće zabrinjavajuće stanje kojim su pogođeni radnici s niskim primanjima i njihove porodice, radnici u neformalnoj ekonomiji, niže plaćena zanimanja u odnosu na više plaćena menadžerska i profesionalna zanimanja, žene, etničke i rasne manjine, migranti i osobe s invaliditetom. Naglašava se da je i prije pandemije postojala svijest o rastućem nivou nejednakosti pri čemu je uočena neophodnost hitnih i odlučnih aktivnosti za smanjenje stope nejednakosti i obezbjeđenje inkluzivnijeg rasta u budućnosti. Okolnosti pandemije su samo intenzivirale potrebu za hitnim djelovanjem.
Kao i prethodnih godina i ovih dana u toku je globalna kampanja pod nazivom „16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“, koja počinje 25. novembra (Međunarodni dan borbe protiv nasilja prema ženama), a završava 10. decembra, upravo na Međunarodni dan ljudskih prava čime se ističe da je nasilje prema ženama grubo kršenje temeljnih ljudskih prava.
1981. godine, na sastanku aktivistica iz Latinske Amerike, 25. novembar je proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama kao znak sjećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je 1960. godine u Dominikanskoj republici brutalno ubio diktator Rafael Trujillo. Ovaj dan se obilježava različitim manifestacijama i kampanjama u toku kojih se osuđuju svi oblici rodno zasnovanog nasilja, od nasilja u porodici, silovanja, seksualnog uznemiravanja, do nasilja počinjenog od strane države, uključujući i torturu i zlostavljanje žena političkih zatvorenica, jer svi ti zločini predstavljaju nedopustiva kršenja osnovnih ljudskih prava.
1999. godine Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
20. decembra 1993. godine na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda usvojena je Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama (Rezolucija 48/104).
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, kao što je to bila praksa i u prethodnom periodu, i ove godine se pridružuje aktivnostima širenja svijesti o problematici nasilja nad ženama putem različitih kampanja i manifestacija.
Svim radnicima i radnicama, građanima i građankama BiH Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine čestita Dan državnosti naše zemlje. Radnici su temelj države i naše pravo i obaveza je da istrajemo u nastojanjima da je učinimo ljepšom, snažnijom i perspektivnijom za sve ljude koji u njoj žive. U uvjerenju da borba za bolje društvo nikad ne prestaje te povodom ovog velikog dana, koristimo priliku da svima nama poželimo puno uspjeha i sreće u našoj borbi za bolju državu i nadamo se da ćemo jednog dana dočekati da živimo u zemlji po mjeri svakog njenog poštenog radnika i građanina.
SSŠPDP BiH je danas uputio pismo podrške radnicima rudnika Federacije BiH sa sljedećim tekstom:
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine iskazuje solidarnost i daje punu podršku radnicima rudnika Federacije BiH i rukovodstvu Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine u njihovim akcijama i naporima koje ulažu u cilju zaštite svojih osnovnih prava.
Žalosno je to što su nerazumijevanje i pasivan odnos nadležnih natjerali rudare koji ionako rade u izuzetno složenim i teškim uvjetima, da noć provedu na hladnoći i u neizvjesnosti čime su vlasti pokazale potpunu nebrigu ne samo za radnike rudnika Federacije BiH nego i za radničku populaciju uopšte. Pasivan odnos vlasti prema zahtjevima radnika u Federaciji BiH i sindikata koji ih zastupaju pokazuje njihovu potpunu nezainteresiranost i pasivnost prema svim radnicima industrijskog sektora u Federaciji BiH.
Rudari, ali i svi mi u iz sektora industrije već godinama ukazujemo na težak život, loše uvjete rada, nedovoljnu plaćenost za rad koji obavljaju radnici industrijskih sektora. Upravo ovi radnici koji svojim radom stvaraju nove vrijednosti i pune budžete u Federaciji BiH danas imaju najmanje plaće i većina njih živi na rubu egzistencije. Na zahtjeve radnika industrije vlast odgovara stalnim ignorisanjem tih zahtjeva i produžavanjem agonije te stagniranjem plaća u stalnom ambijentu povećanja troškova života i cijena osnovnih životnih namirinica.
Članstvo i rukovodstvo Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine spremno je ličnim učešćem pridružiti se i podržati rudare u njihovoj borbi. Borba radnika rudnika Federacije BiH treba da bude vodilja svim radnicima industrijskih sektora u Federaciji BiH da stanu u odbranu svojih prava i javno iskažu nezadovoljstvo zbog stalnog omalovažavanja, ugnjetavanja i neozbiljnog odnosa vlasti prema radnicima koji su temelj ove države.
Poslije dugotrajne procedure usaglašavanja, te nakon što je usvojen na sjednici Doma naroda od 30. septembra i na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od 27. oktobra, novi Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH je prošle sedmice konačno stupio na snagu.
Novine koje ove izmjene donose su ispravljanje diskriminacije prema boračkoj populaciji pri čemu će vrijednost boda za obračun posebnog staža borcima sa sadašnjih 0,5 biti povećan na jedan bod, kao i snižavanje starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju osiguranicima koji imaju navršenih 40 godina penzijskog staža “za ukupni priznati staž u dvostrukom trajanju a ne više od 58 godina života.”
CIjeli zakon možete pročitati na našoj web-stranici pod sljedećim linkom: Zakon o izmjenama PIO
Glavni odbor SSŠPDP BIH je 05.11.2021. godine održao svoju prvu konstituirajuću sjednicu za mandatni period oktobar 2021.-oktobar 2025. god. Donesene su odluke vezane za konstituisanje ovog organa kao i Predsjedništva SSŠPDP BiH za naredni mandatni period, te je usvojen Program rada za 2022. godinu, plan prihoda i rashoda za narednu godinu, a donesene su i druge odluke u vezi s radom Sindikata od 01.01.2022. godine.
Posebno je ukazano na aktivnosti koje je Sindikat obavljao u proteklom periodu, sa posebnim akcentom za zaključene kolektivne ugovore.
Drugom dijelu sjednice prisustvovao je i Ole Kristian Paulsen, predstavnik za međunarodnu saradnju Sindikata industrije i energetike Norveške. Pritom su rezimirane projektne aktivnosti u prethodne dvije godine i postignuti rezultati SSŠPDP BIH kroz projekte koje je podržao Sindikat industrije i energetike Norveške. Predsjednica Lejla Ćatić prezentirala je tok aktivnosti koji obuhvata period od aprila 2019. godine (kada je također održana zajednička sjednica Glavnog odbora i utvrđeni prijedlozi projektnih aktivnosti za naredni period) do završetka projekta u junu 2021. godine. U vezi s tim je prezentiran Izvještaj o dvogodišnjoj saradnji koji je još u augustu upućen Sindikatu industrije i energetike Norveške. Posebno su istaknuti pozitivni rezultati ovog kao i ranijih projekata.
Organizovanje pravne pomoći za članstvo, projekat online-konferencije “Ko se u politici brine za radnike?”, brojni angažmani u vezi sa zaštitom na radu i implementacijom novog Zakona o zaštiti na radu i pravilnika koji su doneseni u ovoj godini, redovno informisanje, seminar za mlade i žene održan u prošloj godini, promoviranje sindikata kroz različite oblike angažovanja i dr. su aktivnosti koje su doprinijele boljem povezivanju članstva, razmjeni informacija među članovima sindikata i zajedničkom radu i djelovanju na terenu, a što je u konačnici polučilo konkretne rezultate. Zaključeno je da svi učesnici u pomenutim projektima trebaju nastaviti sa daljim radom, jer sve urađene aktivnosti traže dalje angažovanje i kontinuirani rad.
Glavni odbor pozitivno je ocijenio realizaciju dosadašnjih aktivnosti i zahvalio Ole Kristianu Paulsenu na angažmanu i dugogodišnjoj podršci. Članovi odbora ukazali su na značaj dosadašnjih projekata i iznijeli prijedloge za budući rad koji su u skladu sa usvojenim Programskim ciljevima djelovanja Sindikata za period 2021. – 2025. i Programom rada za 2022. godinu.
Na sjednici je najavljena i dvodnevna Sindikalna škola 2021. za mlade i žene, koja je održana 5. i 6.11.2021. godine na Ilidži, pri čemu je kao i ranijih godina iskazan veliki interes članstva za učešćem u ovoj manifestaciji.
