22.09.2020. | Aktuelne teme
Odnose snaga mogu promijeniti samo organizirani radnici
Piše:
Dijana Šobota
18. septembra/rujna 2020.
U posljednje smo vrijeme navikli da političari, pa čak i poslodavci, sve češće preko usta prevaljuju riječi „solidarnost“ i „pravednost“. Bilo bi to naravno pohvalno i prijeko potrebno kad u praksi to ne bi značilo još jedno ponavljanje obećanja bez konkretnih mjera i još jedan poziv da „svi zajedno moramo solidarno podnijeti teret krize“. A znamo preko čijih leđa se to obično prelama.
Solidarnost i pravednost našle su se i u naslovu godišnjeg izvještaja Europske komisije i njenoj ekonomskoj analizi zapošljavanja i socijalnih trendova te mjera politika u Europskoj uniji, objavljenome u utorak, 15. rujna 2020., naslovljenom „Ne ostaviti nikoga na cjedilu i težiti višem: pravednost i solidarnost u europskom socijalnom tržišnom gospodarstvu“.
U Pregledu se navodi kako pandemija COVID-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne te učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Ekonomski šok u svim državama članicama veći je nego u krizi 2008.-2009. godine, ekonomska proizvodnja naglo je smanjena, nezaposlenost raste, a posebno su pogođene i inače najranjivije kategorije, među kojima su i mladi.
Komisija u analizi među ostalim navodi kako odgovarajuće minimalne plaće i minimalni dohodak mogu imati blagotvoran učinak na socijalnu mobilnost Europljana; naglašava kako su mehanizmi solidarnosti poput instrumenta za privremenu potporu za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u hitnim slučajevima (SURE) odnosno mjere skraćenog radnog vremena učinkovite u zaštiti radnih mjesta; kako se jačanje socijalne pravednosti i općenito ulaganje u ljude isplati, uključujući i otklanjanje rodno uvjetovanih razlika. Socijalna ulaganja su potrebna i u obliku prekvalifikacije i naknada za nezaposlenost u kontekstu strukturnih promjena kao što je zelena tranzicija. Komisija u izvještaju također ističe kako socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje utječu na pravednost i njezinu percepciju na radnome mjestu promicanjem pravednijih plaća, boljih uvjeta rada i inkluzivnijih tržišta rada.
Za prevladavanje krize ključno je jačanje socijalne pravednosti i ugrađivanje solidarnosti i otpornosti u sadržaj svih politika, navodi Komisija u svojoj analizi. „To zahtijeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Kako bi se osigurala otpornost, solidarnost i kohezija, odgovor EU-a mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti. Učinkovita provedba Europskog stupa socijalnih prava služit će nam kao vodič“, kazao je povjerenik za radna mjesta i socijalna prava Nicolas Schmit prilikom objave analize.
Dan nakon objave Pregleda, objavila se i predsjednica Komisije, Ursula von der Layen svojim govorom o stanju Unije pred zastupnicima u Europskom parlamentu. Von der Layen je predstavila je svoju viziju Europe koja je nakon pandemije „snažnija i predvodi na putu u novu vitalnost“. U svom je govoru naglasila kako „dostojanstvo rada u našoj Uniji mora biti sveto“ ali i upozorila na istinu da se „za previše ljudi rad više ne isplati“. Kao „snažna zagovarateljica kolektivnog pregovaranja“, kako sama za sebe kaže, ponovila je obećanje kako će Komisija iznijeti zakonodavni prijedlog za pomoć državama članicama u stvaranju okvira za minimalne plaće:
„Svi moraju imati pristup minimalnim plaćama, putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plaća. (…) U mnogim smo državama članicama vidjeli kako se dobro ispregovaranom minimalnom plaćom osiguravaju radna mjesta i stvara pravednost, i za radnike i za poduzeća koja svoje radnike doista cijene. Vrijeme je da se rad uz minimalnu plaću isplati.“
Predsjednica Komisije tako je – još jednom – odlično opisala problem koji Europa ima s niskim plaćama i dostojanstvom rada, ali je propustila dati jasna obećanja i rješenja za te probleme, a ta rješenja europski sindikalni pokret već godinama nudi: minimalne plaće koje ne smiju biti ispod praga siromaštva i pravo na kolektivno pregovaranje za sve.
Da bi se „svetost dostojanstva rada“ doista i ostvarila, radnici i njihovi sindikati moraju znati koji su to konkretni planovi Komisije za 76 milijuna radnika koji su sada isključeni iz kolektivnog pregovaranja i čije su plaće zbog toga niže, moraju znati što Komisija konkretno planira učiniti kako bi osigurala socijalnu zaštitu za sve, kako se kani boriti protiv prekarnog rada i provesti Europski stup socijalnih prava. To od predsjednice Komisije nismo čuli.
A hoćemo li čuti, i još važnije – hoćemo li vidjeti konkretne prijedloge Europske komisije i nacionalnih vlada, uključujući i Vlade RH, koji će napraviti stvarni pomak prema dostojanstvu rada – prema radu po mjeri čovjeka – očito neće ovisiti (samo) o dobroj volji političara (a još manje poslodavaca). Ostvarenje takvih prijedloga, i progresivnih ideja sindikata, ovisit će upravo o solidarnosti za koju Komisija kaže da je sada važnija no ikad. Ali ta solidarnost je solidarnost radnika, organiziranih u snažne sindikate koji su spremni i sposobni zalagati se za prava, pravednost i dostojanstvo rada.
Budimo realni, odnosi snaga su se promijenili: slabljenjem radničkog i sindikalnog pokreta, koji je sve više u defenzivi, poslodavci nemaju interesa sjediti za pregovaračkim stolom, jer moć – pa i vlasti – su na njihovoj strani.
Samo na primjeru podataka o korelaciji između sindikalne gustoće – dakle, broja radnika organiziranih u sindikate – i visine plaća možemo jasno vidjeti da bez snažnih sindikata nema ni rada po mjeri čovjeka. Promijeniti takve odnose snaga – a time i izboriti rad po mjeri čovjeka i istinsku pravednost – možemo samo organiziranjem radnika i jačanjem sindikata. Zajedno smo jači nije samo slogan – zajedno doista, i jedino zajedno možemo mijenjati stvari. Ima li snažnijeg argumenta i boljeg poziva na učlanjenje u sindikat?
Izvor: www.radpomjeri.eu
16.09.2020. | Novosti
16.9.2020. god. održan je web-seminar u organizaciji BWI (Međunarodna federacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji) pod nazivom „Sindikati čine rad sigurnijim“ na kojem su učestvovali predstavnici sindikalnih organizacija, članica BWI-ja iz cijelog svijeta. Glavno težište diskusije bila su iskustva u vezi zaštite na radu u stanju globalne krize izazvane pandemijom COVID-a 19 te opasnosti i izazovi u vezi sa zaštitom zdravlja radnika u otežanim uslovima rada u novonastalim okolnostima.
U toku web-seminara obrađene su sljedeće cjeline:
– iskustva radnika u oblasti bezbjednosti i zdravstvene zaštite na radu u uslovima pandemije virusa COVID-19
– panel-diskusija sa ekspertima u oblasti bezbjednosti i zdravstvene zaštite na radu
– prezentacije iskustava predstavnika sindikata o mjerama očuvanja zaštite radnika u uslovima pandemije koje su poduzete u njihovim sektorima
– izdavanje priručnika od strane BWI sa preporukama za sindikalne organizacije u vezi sa mjerama zaštite radnika od koronavirusa
Istaknuto je da je neophodno učiniti značajne napore kako bi se obezbijedila zaštitna oprema i realizovalo poštivanje mjera zaštite, sprovele izmjene radnih propisa u cilju što veće bezbjednosti za radnike te unaprijedila zakonska i druga regulativa u toj oblasti. Brojni izlagači su također iznijeli inicijativu da se bolest uzrokovana virusom COVID-19 u cijelom svijetu proglasi profesionalnom bolešću.
Predsjednica SSŠPDP BiH Lejla Ćatić je učestvovala kao izlagač sa prezentacijom situacije u BiH izazvane globalnom pandemijom i iskustava radnika i sindikata pri mjerama prevencije i zaštite zdravlja na radnom mjestu, pri čemu je istakla da su sindikalni povjerenici bili aktivni na terenu u vezi sa objezbjeđenjem zaštitne opreme, intenziviranjem socijalnog dijaloga po pitanju novih uvjeta rada, te aktivnostima borbe protiv posljedica koje su sa sobom donijele pomenute izmjene u vanrednim okolnostima, kao što su otpuštanje radnika sa ugovorima na određeno ili rad od kuće sa nedefinisanim radnim vremenom, znatno dužim od propisanog.
Ova situacija pokazala je da Sindikat igra izuzetno važnu ulogu u reakcijama na vanredne okolnosti koje ugrožavaju egzistenciju i zdravlje radnika, a da bi sindikat imao dovoljnu snagu da se nosi s takvim izazovima treba imati što više članova i angažovanih radnika – predstavnika na terenu.
14.09.2020. | Novosti
Prošle sedmice u Donjem Vakufu održan je prvi konsultativni sastanak Pregovaračkog tima Sindikalnog odbora ŠPD/ŠGD “Srednjobosanske šume / Šume Središnje Bosne” d.o.o. Donji Vakuf koji ima zadatak da sa Poslodavcem pregovara u cilju sklapanja pojedinačnog kolektivnog ugovora na nivou tog preduzeća. Sastanku je prisustvovala i predsjednica SSŠPDBiH Lejla Ćatić kao pravni konsultant.
Sindikalni odbor Društva u augustu je donio odluku o upućivanju inicijative Poslodavcu za zaključivanje pojedinačnog kolektivnog ugovora na nivou Društva. Tom prilikom izabrani su članovi Pregovaračkog tima, koji je dobio ovlaštenje da razmotri nacrt teksta kolektivnog ugovora, te utvrdi prijedloge koji će od strane Centrale SSŠPDP BiH biti proslijeđeni Poslodavcu u cilju otpočinjanja kolektivnog pregovaranja.
13.09.2020. | Novosti
U nedjelju, 13. septembra 2020. godine u 18.00 sati, održan je virtuelni sastanak predstavnica sindikata, članica BWI-a iz Evrope, Afrike i zemalja Bliskog Istoka. Sastanak je održan u organizaciji BWI (Međunarodna federacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji) i TBB (Tradeswoman Building Bridges), sjevernoamaričke mreže žena koje rade na radnim mjestima u građevinarstvu. Prisustvovalo je 29 žena iz različitih zemalja i sektora.
Učesnice su na sastanku govorile o ženama i njihovom radu u industrijskim sektorima. Razmjenjene su informacije i iskustva žena iz različitih zemalja i sektora (građevinarstvo, šumarstvo, metalna industrija, rudarstvo, te iskustva žena u molerskim sektorima, preradi papira i dr.) Razgovaralo se i o ulozi žene i njenoj zaštiti u sektorima gdje se pretežno obavljaju fizički, teški i vrlo često po zdravlje štetni poslovi, a na kojima se većinom angažuju muški radnici. Posebno je istaknuto da su žene slabije zastupljene u industrijskim sektorima, a nerijetko je ženama zabranjen pristup tzv. “muškim poslovima” ili se različito tretiraju. Prava žena nisu dovoljno zastupljena u domaćoj legislativi, zbog čega je teško tražiti bolju zaštitu žena. Učesnice su naročito istakle da je neophodno organizirati odgovarajuće kampanje i pobrinuti se za zaštitu i unaprjeđenje žena na radu, čime bi se obezbijedili neophodni uvjeti rada koji odgovaraju ženama kao radnicama. Naglašeno je da nedostaje posebna zaštitna oprema za žene koje rade na teškim i po zdravlje štetnim i opasnim poslovima, posebne kabine za presvlačenje žena koje rade npr. u građevinarstvu, rudarstvu, šumarstvu, djelatnostima molerskih radova i sl. Mišljenje je da žene trebaju biti više zastupljene u kolektivnom pregovaranju kako bi se kroz kolektivne ugovore osigurala veća prava žena u odnosu na postojeća zakonska rješenja. Učesnice su govorile i o aktivnostima koje žene vrše u različitim zemljama i sindikatima, članicama BWI-a, te o djelatnostima posebnih aktiva, sekcija i mreža žena u različitim sektorima i zemljama.
Posebno je ukazano na ulogu žene i teška iskušenja s kojima se one suočavaju u vrijeme pandemije COVID-a 19 kada veliki broj žena radi od kuće. Žene koje rade od kuće kao i one koje odlaze na posao imaju i dodatne aktivnosti kao što je pomaganje djeci na online nastavi. U vrijeme pandemije zabilježen je i povećan broj nasilja nad ženama u skoro svim zemljama.
Neke od učesnica istakle su i dobre primjere unaprjeđenja prava žena kao što je npr. donošenje zakona o laktaciji.
Na sastanku su učestvovale i predstavnice Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH.
Predsjednica Lejla Ćatić je govorila o zastupljenosti, ulozi i pravima žena-radnica u sektorima šumarstva, prerade drveta, proizvodnji namještaja, preradi papira i proizvodnji papirne galanterije. Naročito je ukazala na nedostatak zakonske regulative koja štiti prava žena, naročito prava žene-majke. Propisi iz oblasti zaštite na radu nisu se mijenjali već više od 30 godina, što otežava adekvatno obezbjeđenje i unaprjeđenje uvjeta rada žena u pojedinačnim sektorima. Ukazala je i na težak položaj i ulogu žene u vrijeme pandemije COVID-a 19. Kriza izazvana pandemijom koronavirusa uzrokovala je i povećanje broja slučajeva nasilja nad ženama u BiH. Veliki broj žena je u vrijeme pandemije ostao bez posla, a sada se teže i zapošljavaju. Nije tajna da su mnoge mlađe žene i prije pandemije zapošljavane isključivo na određeno vrijeme i na taj način diskriminirane u odnosu na muške radnike.
12.09.2020. | Novosti
Sindikat JP “ŠPD ZDK“ d.o.o. Zavidovići održao je juče sastanak na kojem su razmatrani stavovi i mišljenja svih baza – sindikalnih podružnica u sastavu Sindikalnog odbora tog Društva vezano za Prijedlog programa konsolidacije koji je uputila Uprava Društva pri čemu je zauzet jedinstven stav. U vezi s tim Sindikat je pripremio zajedničko očitovanje prema Upravi koje je dostavljeno do kraja dana.
Sindikat je odlučan u odbacivanju ponuđenog Prijedloga, te smanjenja plaća radnika. Radnici i Sindikat Društva shvaćaju nastalu situaciju i probleme koje je pandemija COVID-a 19 izazvala kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu. Međutim, ponuđeni program Uprave ne nudi niti jednu drugu mjeru osim mjere umanjenja plaće radnicima Društva, a da pri tome nisu izneseni nikakvi čvrsti argumenti. Cijeli program bazira se isključivo na uštedi koja će nastati smanjenjem broja izvršilaca (radnika zaposlenih na određeno vrijeme) i smanjenjem plaća radnika, a ne spominje se ni obim ni dostizanje plana proizvodnje, niti je navedeno da je u proteklom vremenu bilo nesrazmjernog upošljavanja neprozvodnih u odnosu na proizvodne radnike. Također je istaknuto da se radnici koji su temelj ovog preduzeća bez kojih ono ne može opstati, i dalje, po deset pa čak i petnaest godina radno angažuju povremeno na osnovu ugovora na određeno vrijeme.
Uzevši u obzir sve aspekte trentutne situacije, sindikalni odbor JP „ŠPD Zeničko-dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići ne prihvata Prijedlog programa konsolidacije i smatra da isti ne može biti osnova za bilo kakvo umanjenje plaća.
Osim navedenog je istaknuto da je neophodno sačiniti program konsolidacije koji garantira izlaz iz krize gdje se sve aktivnosti trebaju usmjeriti da preduzeće posluje pozitivno.
10.09.2020. | Novosti
Sindikalna podružnica KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, 7.9.2020. godine održala je sastanak sa Upravom Društva na kojem se razgovaralo o aktuelnoj situaciji u Društvu te zahtjevima Sindikata i radnika za prijem proizvodnih radnika koji su neophodni za oporavak proizvodnje u Društvu i isplatu regresa.
Sindikat je ukazao na činjenicu da je još 17.6.2020. godine uputio Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu privrede KS pisani zahtjev za održavanje zajedničkog sastanka predstavnika tih institucija, Uprave i Sindikata u cilju rješavanja nastale situacije i pomoći Društvu, a naročito zbog činjenice da je Vlada KS sredstva koja su ranije namijenjena za šume KS, preusmjerila za rješavanje stanja u KJKP GRAS Sarajevo.
Sindikat naročito zahtijeva da Vlada KS hitno primi potreban broj proizvodnih radnika kako bi se podigla proizvodnja u Društvu i adekvatno odgovorilo na zahtjeve kupaca i tržišta.
Učesnici sastanka su istakli da su iznenađeni činjenicom da Vlada KS i Ministarstvo nemaju sluha za sektor šumarstva, odnosno za radnike i preduzeće koje vlastitim radom stvara nove vrijednosti i ostvaruje značajna finansijska sredstva kojima se puni budžet Kantona.
Pasivnim odnosom prema Društvu ugrožena je egzistencija 420 radnika i njihovih porodica.
Sindikat i radnici više nemaju strpljenja i traže urgentan odgovor Vlade i Ministarstva. U protivnom, preduzet će sve zakonom potrebne mjere u cilju zaštite prava i interesa radnika te očuvanja Društva.
