Svim radnicama i radnicima, građankama i građanima pravoslavne vjeroispovijesti Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine čestita Badnji dan i nastupajući Božić sa željom da ih provedu u zdravlju i veselju sa svojim najbližima crpeći okrepu i snagu za našu zajedničku borbu za jačanje zajednice, solidarnosti i bolje sutra.
Svim našim članicama i članovima, radnicama i radnicima, partnerima i prijateljima SSŠPDP BiH želi sretnu i uspješnu 2025. godinu. Neka svima nama predstojeća godina donese nove životne prilike, uspjeh u našoj zajedničkoj borbi za boljitak radnika, razvoj, sreću i dostojanstven život koji zaslužujemo.
SSŠPDP BiH wishes all our members, workers, partners and friends a happy and successful year 2025. May the coming year bring new life opportunities to all of us, success in our joint struggle for the betterment of workers, development, happiness and the dignified life we all deserve.
U povodu nastupanja Badnje večeri i Božića, članovima i članicama SSŠPDP BIH, svim radnicima i radnicama, dragim prijateljima i kolegama katoličke vjeroispovijesti upućujemo najljepše želje.
Čestit Božić!
Dear colleagues and friends, we wish you a warm and wonderful holiday celebration. Merry Christmas!
OSTVARIVANJE LJUDSKIH PRAVA I PRAVA NA ŽIVOT U MIRU
Na Međunarodni dan ljudskih prava, Međunarodna konfederacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) solidariše se s radnicima diljem svijeta koji su zarobljeni u unakrsnoj vatri ratova, militarizacije i represije.
Sukobi često nastaju iz nedostatka zaštite i poštivanja ljudskih prava. Pritom je, bez prava na život u miru, ostvarivanje tih prava teško, ako ne i nemoguće.
Eskalacija oružanih sukoba u svim regijama pogođenim ratom dolazi u vrijeme kada je autoritarizam u porastu, kada je evidentan porast koncentracije i dominacije korporacija, te galopirajuća nejednakost i ekstremna polarizacija, koja se velikim dijelom temelji na rasizmu, mizoginiji i netoleranciji. Ove ekstremne situacije predstavljaju korak koji nas udaljava od socijalne pravde i utiče na stvaranje uvjeta za sukobe koji uglavnom ostavljaju moćne netaknutima, ali zato povećavaju jaz između bogatih siromašnih, kao i između moćnih i ostatka društva.
Kako bi se postigla veća socijalna pravda, jednakost i razvoj potrebno je mirno i uređeno društvo. Radni ljudi ne objavljuju i ne potiču ratove, već u njima ratuju i trpe njihove posljedice na poslu i kod kuće. Radnici i drugi građani Ukrajine nisu htjeli da budu napadnuti, kao što to nije htio ni narod susjedne Rusije. U Mjanmaru su ljudi slobodno odlučili da sprovedu svoju tranziciju u demokratiju. Međutim, jedan čovjek je uz pomoć pušaka i bombi preuzeo vlast, a da za to od naroda nije dobio mandat.
Humanitarne katastrofe, često povezane s ratovima ili drugim oblicima nasilja, također teže pogađaju radnike nego privilegovane slojeve društva. U Gazi, osim što se suočavaju s neselektivnim i brutalnim ubistvima velikih razmjera, milioni ljudi su bore sa nestašicom hrane ili umiru od gladi, a nemaju ni medicinsku njegu niti način da pobjegnu od svoje nevolje. A ako uspiju pobjeći, suočavaju se s opašnošću da neće biti prihvaćeni u drugim zemljama gdje se često tretiraju kao prijetnja. Migrantski radnici, čak i ako imaju legalne papire, često trpe nasilje, diskriminaciju i druge vrste zlostavljanja.
U Sudanu, gdje stanje pothranjenosti, izgladnjivanje i bolesti trajno uskraćuju budućnost jednoj čitavoj generaciji, ogromne količine oružja upućuju se zaraćenim stranama koje ih u velikoj mjeri usmjeravaju na civile. Više od 14.000 ljudi je ubijeno, a 10 miliona je raseljeno. Kao i u mnogim drugim sukobima, rodno zasnovano nasilje je veoma rašireno.
Industrija oružja koja potstiče raspirivanje ovog i drugih ratova donijela je masnu zaradu za 15 vodećih svjetskih kompanija odbrambene industrije, koji imaju toliko novca u rukama, uglavnom iz javnih sredstava, da mogu otkupiti sve prodate dionice i isplatiti ogromne dividende.
Nasilje je široko rasprostranjeno u mnogim zemljama. Izvor nasilja mogu biti države, kriminalne grupe koje su preuzele vlast ili poslodavci koji praktikuju silu i zastrašivanje, kako bi onemogućili ostvarivanje temeljnih prava radnika. U Peruu, Bjelorusiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu, na Filipinima i u Panami, alarmantan je broj sindikalaca koji bivaju brutalno ubijeni, uhapšeni, zatvarani ili su izloženi ugnjetavanju.
Ratovi i sukobi razaraju živote i egzistenciju mnogih radnika, a posebno žena i njihovih porodica. Kao posljedica bombardovanja, ubistava, blokada i nemilosrdnog terorisanja neistomišljenika, pravo na rad, pravo na zaradu za život i kao i pravo na život u sigurnosti i dostojanstvu, narušavaju se u masovnim razmjerama. Kada radna mjesta postanu bojna polja, a temeljna ljudska prava bivaju uskraćena, radnici snose najteže posljedice takvih previranja.
Dok se suočavamo s egzistencijalnom krizom bez presedana, krizom koja nadilazi sve druge i pogađa samu srž naše ljudskosti, BWI poziva radnike i njihove sindikate, civilno društvo, vlade i međunarodne organizacije, da ne podlegnu interesima onih koji održavaju cikluse nasilja i podjela. Umjesto toga, moramo ustati kao ujedinjena međunarodna zajednica radnika kako bismo na ovaj Međunarodni dan ljudskih prava ponovno glasno i nedvosmisleno potvrdili temeljno ljudsko pravo na život u miru, pravo koje je ključno za očuvanje dostojanstva, pravde i opstanka naše kolektivne ljudskosti.
Svake godine, radnici, sindikalisti, aktivisti i međunaroda zajednica obilježavaju MeđunarodnI dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra, pokretanjem godišnjih 16 dana sindikalnog aktivizma protiv nasilja nad ženama. Ove aktivnosti traju sve do 10. decembra.
Kroz stalni aktivizam i kolektivne napore u borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja, 45 zemalja je ratificiralo Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 190 o eliminaciji nasilja i uznemiravanja u svijetu rada (ILO C190). Međutim, ostaje hitna potreba za intenziviranjem lobiranja i nastojanjem da više vlada ratificira ovu vitalnu konvenciju.
U isto vrijeme, nužan je pristup „odozdo prema gore“, gdje značajne promjene za eliminaciju rodno zasnovanog nasilja i uznemiravanja mogu početi na nivou radnog mjesta. Ovo uključuje transformaciju kulture radnog mjesta kako bi se eliminiralo neprijateljstvo, seksizam i mizoginija.
Samo razvijanjem svijesti i stalnom aktivnošću možemo pokrenuti istinske promjene.
Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH upućuje srdačne čestitke.
Radnici su temelj društva i države. Samo međusobnom solidarnošću i zajedničkom borbom za bolje sutra svih nas, jačamo državu i gradimo bolju budućnost. Sa nadom da ćemo u toj borbi istrajati i uspjeti, svim građanima čestitamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine.