Sindikalni odbor JP „Šume Tuzlanskog kantona“ d.d. Kladanj je povodom akcije neformalne grupe građana “Karton revolucija” za proširenje zaštićenog pejzaža na njihovom području rada objavio saopštenje za javnost kojeg prenosimo u cijelosti:
“SAOPĆENJE ZA JAVNOST
(Neosnovane optužbe i inicijativa neformalne grupe mladih za proširenje područja zaštićenog pejzaža planine Konjuh predstavlja direktan udar na egzistenciju radnika šumarstva i drvoprađivačke industrije Tuzlanskog kantona)
Sindikalni odbor JP „Šume Tuzlanskog kantona“ d.d. Kladanj prenosi reakcije radnika koji izražavaju zabrinutost posljednjim aktivnim najavama i objavama na društvenim mrežama neformalne grupe građana koji se nazivaju „Karton revolucija“, a koji, svojim neistinitim i pretencioznim izjavama i objavama na društvenim mrežama dezavuišu javnost Tuzlanskog kantona, ali i šire, o navodnim nelegalnim sječama i „devastaciji“ šume na planini Konjuh. Pod navedenim izgovorom već duže vrijeme, a posljednjih mjesec dana intenzivno, manja neformalna grupa građana provodi aktivnosti na nekoliko općina, uključujući općine na čijoj teritoriji se ne nalazi područje zaštićenog pejzaža, ovog Kantona u nastojanju da prikupe dovoljno potpisa radi upućivanja inicijative za izmjene i dopune Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom, tačnije izmjenu zakona koja bi omogučila da se područje zone „B“ proglasi zonom „A“ zaštićenog područja.
Ukazujemo da se sječa drvnih sortimenata na području Tuzlanog kantona, kao i drugim dijelovima BiH može vršiti isključivo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i da za istu postoji i odgovornost kako odgovornih osoba Javnog preduzeća, tako i odgovornost drugih u više institucija TK, pa i odgovornih osoba Zaštićenog pejzaža „Konjuh“. Sječa drvnih sortimenata na području našeg Kantona vrši se u skladu a Zakonom o šumama TK i Zakonom o zaštićenom području Konjuh, a kontrolu provode nadležne inspekcijske službe. Sječa šume ne vrši se samo radi sticanja profita, kako pojedinci to plasiraju, već je šumarstvo, šumarska struka i djelatnost kojom se bave mnogo više od ovoga, a krajnji cilj im je zaštita šume i šumskog resursa, napominjemo da je svaki vid sječe stabala uzgojna mjera kojom se postiže optimalno stanje u šumama odnosno sastojinama.
Sa akcije pošumljavanja Šumskog gazdinstva “Konjuh”, na lokaciji Gornja Drinjača, Odjel 64., maj 2021. god.
Radnici JP „Šume TK“ i sami su građani općina na području ovog Kantona, te je najveći broj radnika upravo sa općine Kladanj na čijoj teritoriji se nalazi najveći dio površine zaštićenog pejzaža. Zaštita i očuvanje šume kao prirodnog bogatstva je svakako u interesu i nas kao građana, domicilnog stavništva.
Stoga želimo javno ukazati široj javnosti, da su svi izneseni navodi, komentari, slike i video uratci „Karton revolucije“, licemjeran pokušaj diskreditiranja JP „Šume Tuzlanskog kantona“ te predstavljaju direktan atak na radnike JP Šuma TK i radnike u drvnoj industriji i njihovu egzistenciju.
Sama činjenica da je prikupljanje potpisa za peticiju po pripemljenim izmjenama i dopunama Zakona o zaštićenom pejzažu provodena samo u tri općine Tuzlanskog kantona (Banovići, Tuzla i Živinice) gdje je na bezobrazan način isključena općina Kladanj i njeni građani, koji bi trpjeli najteže posljedice eventualne izmjene zakona dovoljno govori o (ne)ozbiljnosti neformalne grupe koja očito ovakvim postupanjem ima instruisane namjere određenih politika koje za krajnji cilj imaju potpuno uništenje preduzeća.
S tim u vezi, apelujemo na nadležne organe Tuzlanskog kantona, kao i načelnike općina u Kantonu i općinska vijeća da ne podliježu neistinitim navodima pojedinaca i da o svemu, prije svega, konsultuju struku i stručne osobe resornih ministarstava i preduzeća, te na bazi tačnih i provjerenih informacija preduzmu određene radnje. Samo na takav način možemo postići željeni rezultat a koji će svakako imati za cilj i očuvanje šume kao prirodnog bogatstva.
Ukazujemo da ukoliko nadležni u TK ishitreno i bez prethodnih provjera usvoje navedenu inicijativu neformalne grupe, to će biti direktan udar na egzistenciju više od 500 radnika JP „Šume TK“ i njihovih porodica pogotovo onih koji su nastanjeni na području Općine Kladanj i općine Banovići.
To će takođe biti udar i na nebrojen broj drugih radnika iz drvoprerađivačke industrije koja se snabdijeva drvetom sa ovog područja, odnosno na kompletnu drvnu industriju koja direktno i indirektno zapošljava veliki broj radnika i koja je vrijedna stotine miliona maraka koje se uplaćuju u budžete kantona i općina, a poznato je da je to javni novac kojim se finansira školstvo, zdravstvo, socijalna davanja pa i ovakve organizacije kao što je „karton revolucija“.
Apelujemo na sve građane da prije nego pristupe potpisivanju peticije i davanju podrške ovakvim i sličnim projektima konsultuju struku i traže tačne informacije o određenim situacijama i stvarnom stanju, te mogućim štetama koje mogu nastati za druge njiovim ishitrenim odlukama. Shodno navedenom, radnici JP „Šume TK“ podržavaju napore odgovornih osoba ovog preduzeća da se neosnovani navodi demantuju, te javnost tačno informiše i zaštiti kolektiv JP „Šume TK“ i radnici ovog preduzeća.
Dana 20.12.2022. godine je u Šumarstvu “Prenj” d.d. Konjic održan je sastanak predstavnika Uprave i Sindikata, kojem je prisustvovala i predsjednica SSŠPDP BIH.Razgovaralo se o povećanju plaća i njihovom usklađivanju u 2023. godini, kao i aktuelnim problemima sa kojima se suočava ovo šumarstvo i radnici. U razgovoru je ukazano na zahtjeve uposlenika, te probleme i izazove sa kojima se suočavaju radnici u svakodnevnom radu, sa akcentom na generalnu potrebu povećanja plaća te obavezno planiranje povećanja od 1. januara naredne godine. Konstatovano je, da je novim Kolektivnim ugovorom u Šumarstvu “Prenj” d.d. Konjic, koji je zaključen sredinom juna ove godine utvrđen okvir povećanja plaća i naknada radnika u toku godine, sa tendencijom povećanja osnovice za obračun plaće svake naredne godine, shodno povećanju prosječne plaće u Federaciji BiH.
Međutim, stalni porast troškova života u toku tekuće godine, uzrokovan galopirajućom inflacijom u BiH, jednostavno je prevazišao povećanje plaća početkom godine. Sindikat je na temelju zaključenog kolektivnog ugovora više puta u toku godine zahtijevao vanredno usklađivanje plaća i isplatu pomoći radnicima zbog stalnog porasta troškova života. U razgovoru su predstavnici Sindikata predstavili Upravi probleme radnika, aktuelna pitanja i istaknute zahtjeve radnika te ukazali na probleme niskih plaća proizvodnih radnika, uvjete rada i dr., o čemu su predstavnici Sindikata (predsjednica SSŠPDP BIH i povjerenik Sindikalne podružnice) razgovarali i sa radnicima prilikom posjete radilištima na Bitovnji i Zelenom Vrhu 20. oktobra ove godine.
Pitanje povećanja plaća i njihovog usklađivanja sa troškovima života prioritetno je pitanje i jasan zahtjev radnika. Rad u šumarstvu je najteži i najrizičniji posao, pun izazova, sa kojima se i radnici ovog šumarstva suočavaju u svakodnevnom radu. Težak rad dodatno usložnjavaju vremenski uvjeti, loš i težak teren, loš kvalitet šume i drugi faktori. Jedan od glavnih problema je i nedostatak radne snage.
Uprava Društva navela je probleme sa kojima suočavaju već godinama te, naglasili da čine sve kako bi se unaprijedilo poslovanje i obezbijedila bolja prava radnika u pogledu povećanja plaća i naknada u narednoj godini. Ukazali su na činjenicu da se opća kriza značajno odražava i na rad svih šumarstava, te samim tim i ovog preduzeća, jer su svi troškovi značajno povećani.
Zaključeno je da se kolektivni ugovor i dalje poštuje i da se plaće i naknade obračunavaju u skladu sa istim, a u narednoj godini očekuje se povećanje osnovice za obračun plaća za sve radnike, te usklađivanje plaća proizvodnih radnika shodno zahtjevima.
Sa sastanka sindikata i uprave u Šumarstvu Prenj, 20.12.2022.
Sa posjete radnicima na radilištima na Bitovnji i Zelenom Vrhu 20. oktobra
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH povodom Božića upućuje čestitke svim građanima Bosne i Hercegovine katoličke vjeroispovijesti kao i svim drugim prijateljima i partnerima koji obilježavaju današnji praznik sa željom da ga proslave u zdravlju i radosti.
Neka današnji dan kao praznik duhovnosti, porodice, ljubavi i sloge bude podsjećanje za sve nas na potrebu solidarnosti, međusobnog potpomaganja i podrške bez čega nema sretne zajednice, niti budućnosti za društvo u kojem zajedno živimo i uprkos svim nedaćama izgrađujemo.
Kao podrška i učešće u kampanjama svoje krovne organizacije, Međunarodne konfederacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI), Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH prenosi sljedeće saopštenje:
ŽENEVA, 14. DECEMBAR 2022. – Međunarodna konfederacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) je šokirana medijskim izvještajima koji otkrivaju aferu velikih dimenzija u vezi sa optužbama za korupciju u sklopu organizacije Svjetskog futbalskog prvenstva u Kataru u koju su uključeni članovi Evropskog parlamenta i drugi.
Optužbe su ozbiljne. BWI osuđuje bilo koji oblik korupcije i tu ne smije biti kompromisa. Kada su zvaničnici koji obavljaju javne funkcije uključeni u korupciju, radi se o veoma ozbiljnoj situaciji. Još više su skandalozni slučajevi u kojima se oni koji su podmićeni nalaze na položajima na kojima bi trebalo da budu na strani radnika. U takvim situacijama korupcija ostavlja još teže posljedice na one već potlačene, ranjive, zloupotrijebljene i nevidljive u našim društvima, a to su, između ostalih, migrantski radnici u Kataru, koji su sve bespomoćniji i koji nemaju adekvatnu zaštitu.
Optužbe za korupciju će biti u dogledno vrijeme procesuirane od strane nezavisnog pravosuđa, bez obzira na to kakve su želje tužitelja, tuženih, vlasti ili političkih partija.
Ako odgovarajuća odluka bude potvrđena od strane suda, to će poslati jasnu i moćnu poruku da bilo ko, ko je prodao ljudska prava migrantskih radnika mora snositi posljedice svojih djela, bez obzira da li se radi o političarima, zvaničnicima sindikata ili predstavnicima civilnog društva.
Već više od deceniju BWI podržava migrantske radnike u Kataru u njihovoj borbi za odbranu svojih radničkih prava i interesa te prava da učestvuju u kreiranju vlastite sudbine.
BWI je priznao napredak koji je učinjen u donošenju zakona i propisa u cilju reforme tzv. „kafala“-sistema. Pritom je uvijek ukazivao na nedostatak održive implementacije istih. Stalne zloupotrebe po pitanju visine i isplate plata i kontinuirana kršenja zakona o radu o kojima nam je izvještavano s terena oslikavaju disbalans koji postoji između moći poslodavaca koji imaju previše i radnika koji imaju premalo. BWI je jasno stavio do znanja da bilo kakva namjera za sprovođenjem zakona ne može biti vjerodostojna bez nezavisnih radničkih organizacija i sindikata.
Počevši od jula 2021. godine, zajedno sa organizacijom futbalera svijeta FIFPRO, BWI apeluje na vladu Katara da poduzme daljnje korake u cilju zaštite ljudskih prava, uključujući i osnovna prava radnika na organizovanje i pregovaranje, te da uspostavi Centar za migrantske radnike koji bi se mogao baviti trenutnim ali i budućim slučajevima nepravednog postupanja prema radnicima.
U maju 2022. god. BWI se pridružio širokoj koaliciji koja se zalaže za finansiranje sveobuhvatnog programa za kompenzaciju povreda ljudskih i radničkih prava koje su pretrpjeli migrantski radnici u sklopu priprema za Prvenstvo. Obje inicijative naišle su na podršku futbalskih organizacija, političkih lidera, sponzora i sportista.
Međutim, u sedmici prije posljednjeg zvižduka na Prvenstvu, na apele za osnivanje Centra za migrantske radnike i fonda za kompenzaciju reaguje se šutnjom, obmanjujućim riječima ili netačnim informacijama te praznim obećanjima.
Dato obećanje o napretku koje treba predstavljati baštinu Svjetskog futbalskog prvenstva neće biti održano dokle god zahtjevi migrantskih radnika ne budu saslušani, dokle god nisu na pravi način predstavljeni i dokle god ne mogu javno govoriti bez straha od nepravednog postupanja i kršenja njihovih prava.
BWI će nastaviti svoj put, dosljedno i koherentno, sve dok njihova osnovna prava ne budu priznata. Ali misija obezbjeđenja dostojanstvenog rada je odgovornost koju svi moramo dijeliti.
Zato apelujemo za podršku migrantskim radnicima te za podršku BWI-jevim zahtjevima prema katarskim vlastima i FIFA-i da se realizuje sljedeće:
• uspostavljanje i priznanje Centra za migrantske radnike kao utočišta gdje isti mogu dobiti pomoć, obrazovanje i govoriti bez straha, te jedni drugima pomoći.
• uspostavljanje kompenzacijskog fonda za radnike koji su pretrpjeli nepravedno postupanje.
To je naš dug prema migrantskim radnicima. Oni su ti koji su učinili Svjetsko prvenstvo mogućim. Njihova borba je i naša borba i borba svih onih koji traže pravdu.
Prošle sedmice je održan sastanak članova Sindikalnog odbora JP „Šume Tuzlanskog kantona“ na kojem je prisustvovala i predsjednica Sindikata Lejla Ćatić i na kojem su raspravljane teme od krucijalnog značaja za lokalno članstvo pomenute podružnice Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH te radnike ovog javnog preduzeća.
Utvrđeno je da prioritet u predstojećem periodu predstavlja izrada novog kolektivnog ugovora kao osnovnog garanta očuvanja i unaprijeđenja materijalnih i nematerijalnih prava radnika.
U tu svrhu su na istom sastanku održane i konsultacije sa predstavnicima uprave JP „Šume Tuzlanskog kantona“ i dogovorene aktivnosti za početak postupka pregovaranja.
Idući zajednički sastanak na kojem će se nastaviti sa pripremama za zaključenje novog kolektivnog ugovora, zakazan je za srijedu, 14. decembar.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH se pridružuje ostatku globalnog sindikalnog pokreta u obilježavanju 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava u atmosferi kontinuiranih napada na prava radnika širom svijeta, procesuiranja neistomišljenika u diktatorskim režimima te urušavanja slobode u postojećim demokratijama koje je većinom uzrokovano djelovanjem ekstremne desnice.
Sindikati su na prvoj liniji u opasnoj i često smrtonosnoj borbi za ljudska prava i demokratiju. Borba za nezavisne sindikate i borba za demokratiju su jedna te ista borba. Sindikati su stub demokratije i bedem slobode, a sindikalne organizacije mogu biti jake i slobodne samo u demokratskom okruženju.
SSŠPDP BiH stoji rame uz rame sa radnicima svijeta u njihovim nastojanjima da izaberu mir kao održiv put za odbranu i jačanje demokratije dok se ponovno posvećujemo demokratskim principima u cilju postizanja naših ideala bolje budućnosti za sve radne ljude i ostvarivanja prava među koje zasigurno spada pravo na dostojanstveni rad i dostojanstvenu plaću koja odgovara uloženom trudu, druga materijalna i nematerijalna prava, dostojni uslovi na radu, zaštita zdravlja radnika te njihova sigurnost i sigurnost njihovih porodica.
Izražavamo našu podršku sindikalcima u ratnim područjima koji brane svoje živote i živote svojih bližnjih od napada agresora, braneći suverenitet svoje zemlje, ali i istovremeno se boreći protiv drakonskih restrikcija upućenih protiv rada sindikalnih organizacija koje su uvedene u ratnom okruženju.
Stojimo uz naše kolege koji žive u režimima koji nastoje da ukinu i i utišaju sindikate zatvarajući njihove lidere, koji su u nekim diktaturama čak i meta ciljanih egzekucija.
Mnoge zemlje krše osnovna prava svojih građana. Mnogi režimi koji tlače svoje stanovništvo, najtežem tretmanu podvrgavaju žene. Stojimo uz sve aktivistkinje i aktiviste u njihovoj borbi za prava žena na slobodu odlučivanja, djelovanja i izbora načina života.
Kao sindikalisti i radnici, izražavamo podršku svima koji se bore za slobodu, demokratiju i pravdu te sa svima koji izabiru mir kako bi se suprotstavili nadirućoj plimi brutalnosti, straha i očaja. Mir bez demokratije je jednostavno tiranija. A bez funkcionirajućih demokratija, volja većine će biti podvrgnuta samovolji nekolicine bogatih i moćnih. Bez jednog i drugog, ljudska prava će i dalje biti ugrožena. Samo u miru radnici mogu stvoriti uslove da osiguraju socijalni napredak i održivu globalnu ekonomiju. A samo u demokratskom okruženju radnici mogu postići socijalnu pravdu i slobodu za sve bez obzira na spol, stalež, porijeklo ili vjeroispovijest i ostvariti društvo u kojem bismo mogli u potpunosti uživati svojim ljudskim pravima.
