27.11.2020. godine održan je sastanak sindikalnog odbora Sindikalne podružnice KJP “Sarajevošume” d.o.o. Sarajevo. Prvom dijelu sastanka prisustvovali su predstavnici uprave Društva, v.d. direktora i rukovodilac za pravne poslove.
Teme sastanka bile su aktuelna situacija u Društvu, realizovane aktivnosti u prethodnom periodu te izvršavanje obaveza prema radnicima kao i planirane aktivnosti za naredni period. Posebno je istaknuto da preduzeće nije u mogućnosti u potpunosti izvršiti plan proizvodnje zbog nedostatka radne snage čije je angažovanje dovedeno u pitanje Zaključkom Skupštine KS od 28.9.2020. godine. Čekaju se odgovori nadležnih institucija u pogledu daljih aktivnosti, a do tada Uprava i radnici zajedničkim snagama pokušavaju prevazići nastale poteškoće i adekvatno odgovoriti potrebama trenutne situacije. Razmatrane su i dogovorene aktivnosti u vezi sa postupkom kolektivnog pregovaranja u sklopu utvrđivanja pojedinačnog kolektivnog ugovora za KJP “Sarajevošume” d.o.o. Sarajevo.
U drugom dijelu radnog sastanka, Sindikat je razmatrao aktuelna pitanja i pojave iz domena rada sindikata, te utvrdio stavove u pogledu daljih aktivnosti. Sastanku je prisustvovala i predsjednica SSŠPDP BIH, Lejla Ćatić.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH pridružuje se globalnoj kampanji Međunarodne organizacije radnika u šumarstvu i građevinarstvu (BWI) u povodu obilježavanja “16 dana sindikalnog aktivizma protiv naslija nad ženama”.
1981. godine, na sastanku aktivistica iz Latinske Amerike, 25. novembar je proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama kao znak sjećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je 1960. godine u Dominikanskoj republici brutalno ubio diktator Rafael Trujillo. Ovaj dan se obilježava različitim manifestacijama i kampanjama u toku kojih se osuđuju svi oblici rodno zasnovanog nasilja, od nasilja u porodici, silovanja, seksualnog uznemiravanja, do nasilja počinjenog od strane države, uključujući i torturu i zlostavljanje žena političkih zatvorenica, jer svi ti zločini predstavljaju nedopustiva kršenja osnovnih ljudskih prava.
1999. godine Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
20. decembra 1993. godine na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda usvojena je Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama (Rezolucija 48/104) čiji tekst možete pročitati ovdje:
Povodom državnog praznika, 25. novembra, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine uputio je čestitku:
Svim građanima Bosne i Hercegovine, a posebno radnicima, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine čestita Dan državnosti BiH sa željom i nadom da ćemo zajedno, poštenim radom i zalaganjem, uljepšati i ojačati našu domovinu i izgraditi svjetliju budućnost za sve ljude dobre volje, našu djecu i pokoljenja koja dolaze.
Mnogi naši radnici koji uprkos pandemiji, ne napuštaju svoja radna mjesta i nastavljaju raditi kako bi očuvali svoja radna mjesta i preduzeća, dolaze u kontakt s virusom COVID-19 i ne mogu izbjeći zarazu koja sve više uzima maha. Nakon što je SSŠPDPBiH putem svojih internetskih glasila prenio informaciju o pravima radnika u izolaciji, potrebno je i dodatno pojasniti propise za sve one koji u FBiH budu poslati u kućnu izolaciju.
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti objavljen je u Službenim novinama Federacije BiH, broj 29/05. (link: Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti) i u njemu se navodi da se kućna izolacija provodi kada postoji sumnja na oboljenje od zaraznih bolesti o čemu odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja i uz konsultacije sa kantonalnim timom eksperata, te da troškove kućne izolacije snosi budžet kantona.
Imajući u vidu navedeni propis, jasno je da zakon radnicima garantuje određena prava u kućnoj izolaciji. Neophodno je da radnici od ljekara ili epidemiologa zatraže rješenje o izolaciji i da na tome insistiraju jer su ovi dužni da im takvo rješenje izdaju, iako uglavnom izbjegavaju da daju rješenje, upravo zbog ovog člana zakona, i umjesto toga radnike dalje upućuju ljekarima koji im otvaraju bolovanje. Stoga se radnicima preporučuje da zahtijevaju rješenje o izolaciji jer prema zakonu na to imaju pravo.
Vrlo je važno da radnici budu obavješteni ovom i drugim propisima i da budu svjesni koja zakonska prava imaju.
BANJALUKA, SARAJEVO – Situacija izazvana virusom korona zadala je snažan udarac i drvnoj industriji u BiH, što pokazuje podatak da joj je izvoz za devet mjeseci ove godine pao za oko 62,5 miliona KM u odnosu na isti period 2019.
Najveći udar, sudeći prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, pretrpjeli su proizvođači parketa i ostalog profilisanog drveta, čiji izvoz je srezan za 17,3 miliona KM (sa 41,4 milion na 24,1 milion).
Opao je i izvoz ploča i furnira, sa 57,7 miliona, na 50,1 milion KM. Jedini porast, kada govorimo o izvozu, zabilježen je u sektoru građevinske stolarije (sa 70,1 miliona na 78 miliona KM) te montažnih drvenih kuća, koji je povećan za više od tri miliona KM (sa 11,4 miliona na 14,5 miliona KM).
Inače, BiH, od svih ovih grupa proizvoda, najviše izvozi namještaj.
“Učešće izvoza namještaja bilo je 43,2 odsto, a ostalih proizvoda drvne industrije 56,8 odsto. Najviše se izvozio namještaj za spavaće sobe, dnevne sobe i trpezarije te ostali drveni namještaj i sjedala”, rekli su iz STK BiH.
Lazo Šinik, sekretar Sektora šumarstva i drvoprerade pri Privrednoj komori RS, potvrdio je za “Nezavisne novine” da je korona smanjila izvoz iz RS, ali isto tako da to nije iznenađujuće s obzirom na novonastalu situaciju.
“Prošle godine, do kraja septembra, iz RS su izvezeni proizvodi od drveta u vrijednosti od 398 miliona KM, dok ove godine, za isti period, iznosi 382 miliona KM, što nam pokazuje pad od 16 miliona KM, odnosno 4,2 odsto”, rekao je Šinik.
Prema njegovim riječima, ovaj sektor je dosta dobro poslovao na početku godine, pa i do kraja marta, dok je najveći udar pretrpio u aprilu i maju.
“U junu je došlo do poboljšanja situacije, što se nastavilo i u narednim mjesecima, pa i do kraja septembra”, izjavio je Šinik, koji dodaje da se najviše proizvoda od drveta izvozi u zemlje Evropske unije.
U zemlje EU, ali i druge države, svoje proizvode izvozi preduzeće “Petroprojekt” iz Bratunca, koje se, između ostalog, bavi proizvodnjom i izvozom namještaja, a nekoliko mjeseci bilo je pogođeno situacijom izazvanom virosom korona.
“Bavimo se proizvodnjom namještaja i masivnih ploča, te 95 odsto proizvoda izvozimo, i to u Evropu, Ameriku i Izrael. Mart je bio dobar zbog narudžbi iz prethodnog perioda, dok je u aprilu i maju opala proizvodnja za 50 do 60 odsto. Kasnije se to počelo vraćati, tako da sad radimo u punom kapacitetu”, rekao je za “Nezavisne” Janko Petrović, direktor ovog bratunačkog preduzeća.
Petrović, koji je i predsjednik Udruženja poslodavaca prerade drveta RS te potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, ističe da su i ostala preduzeća iz ove branše imala problema u poslovanju, ali se kasnije situacija popravila.
Kriza se, kažu sindikalci, nije odrazila samo na kompanije, već i na radnike.
“Pojavom virusa korona, oko 2.500 radnika u BiH u drvnoj industriji ostalo je bez posla, s tim što ne možemo reći da se radi o prekidu ugovora, već o isteku, jer radnici u ovom sektoru većinom rade na određeno vrijeme”, kaže Lejla Ćatić, predsjednik Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH.
Dodala je da se situacija u drvopreradi popravila te je veći broj radnika vraćen na posao, ali da je problem što kod određenih poslodavaca kasne plate.
Inače, osim na izvoz, kriza se još više odrazila na uvoz ovih proizvoda u BiH.
“Za devet mjeseci 2020. godine ukupan uvoz drvnog sektora iznosio je 270.692.780 KM ili 17 odsto manje nego u istom periodu prošle godine”, rekli su iz STK BiH.
Epidemiološka situacija u BiH se pogoršava. Veliki broj je oboljelih građana koji iz dana u dan vrtoglavo raste. Poseban problem čine klasteri virusa u radnim kolektivima, a naročito na lokacijama na kojim je veći broj zaposlenih i na kojim nije moguće organizirati rad u smjenama niti obezbijediti naizmjeničan boravak radnika u radnom prostoru.
Mnogi građani i radnici, ali kako primjećujemo i mnogi poslodavci, su zbunjeni i nisu dovoljno informisani kada je u pitanju regulisanje statusa radnika koji su dobili rješenje o izolaciji, te o ostvarivanju prava takvih lica.
Odredba člana 47. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti /”sl. novine FBiH” br:/ glasi:
“Kućna izolacija provodi se u svim slučajevima kada se na osnovu ocjene epidemiološke ugroženosti izoluju članovi porodice za koje postoji sumnja da su oboljeli od zaraznih bolesti, a koja se mora isključiti kliničkim i dijagnostičkim metodama. O kućnoj izolaciji odlučuje nadležni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadležnog kantonalnog zavoda, uz konsultovanje stručnog ekspertskog tima nadležnog kantona u roku od 24 sata, rješenjem protiv kojeg je dozvoljena žalba koja ne odlaže izvršenje. Kućna izolacija traje dok se zarazna bolest klinički i dijagnostički ne isključi. Troškovi kućne izolacije padaju na teret budžeta kantona.”
Sa tekstom zakona i pratećih pravilnika možete se upoznati na ovoj web-stranici, u rubrici “Propisi”.
