10.09.2020. | Novosti
Sindikalna podružnica KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, 7.9.2020. godine održala je sastanak sa Upravom Društva na kojem se razgovaralo o aktuelnoj situaciji u Društvu te zahtjevima Sindikata i radnika za prijem proizvodnih radnika koji su neophodni za oporavak proizvodnje u Društvu i isplatu regresa.
Sindikat je ukazao na činjenicu da je još 17.6.2020. godine uputio Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu privrede KS pisani zahtjev za održavanje zajedničkog sastanka predstavnika tih institucija, Uprave i Sindikata u cilju rješavanja nastale situacije i pomoći Društvu, a naročito zbog činjenice da je Vlada KS sredstva koja su ranije namijenjena za šume KS, preusmjerila za rješavanje stanja u KJKP GRAS Sarajevo.
Sindikat naročito zahtijeva da Vlada KS hitno primi potreban broj proizvodnih radnika kako bi se podigla proizvodnja u Društvu i adekvatno odgovorilo na zahtjeve kupaca i tržišta.
Učesnici sastanka su istakli da su iznenađeni činjenicom da Vlada KS i Ministarstvo nemaju sluha za sektor šumarstva, odnosno za radnike i preduzeće koje vlastitim radom stvara nove vrijednosti i ostvaruje značajna finansijska sredstva kojima se puni budžet Kantona.
Pasivnim odnosom prema Društvu ugrožena je egzistencija 420 radnika i njihovih porodica.
Sindikat i radnici više nemaju strpljenja i traže urgentan odgovor Vlade i Ministarstva. U protivnom, preduzet će sve zakonom potrebne mjere u cilju zaštite prava i interesa radnika te očuvanja Društva.
08.09.2020. | Novosti
Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, učesnica je regionalnog seminara pod nazivom “Podizanje ekološke svesti o očuvanju prirodnih resursa za zaposlene u šumarstvu i drvnoj industriji” koji je prošle sedmice održan u Beogradu u organizaciji Sindikata šumarstva i prerade drveta Srbije uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert” (Friedrich Ebert).
Milan Jevtić iz Fondacije Fridrih Ebert predstavio je zanimljivu prezentaciju “Zaštita šuma u svijetu i Evropskoj uniji” koju smo objavili i na našoj stranici, pod linkom: http://ssspdp.ba/…/Milan-Jevti%C4%87-Za%C5%A1tita-%C5%A1uma…).
Razgovaralo se i o zaštiti šuma, ali i o zaštiti, uvjetima rada radnika u šumarstvu, rizicima i izazovima s kojima se oni svakodnevno susreću, te okolnostima u kojima rade.
Učesnici su razmijenili i iskustva o stanju radništva i radnika u sektorima šumarstva, drvne i papirne industrije u regiji, te ukazali na značajno kršenje propisa i potrebu za efikasnijim djelovanjem države u smislu bolje implementacije pozitivnih zakonskih propisa te u smislu djelovanja inspecijskih organa i to u dva pravca:
– aktivnosti u cilju zaštite šume kao prirodnog bogatstva uspostavom adekvatne kontrole sječe šume
i
– sprovođenje kontrole radi osiguravanja adekvatnih uvjeta rada u navedenim sektorima i zaštite radničkih prava i interesa.
Učesnici su poslali jasnu poruku da je borba za zdravu životnu sredinu i očuvanje prirodnih resursa osnovni zadatak i prioritet, a da se tako čuvaju i radna mjesta.
29.08.2020. | Novosti
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine godinama sarađuje sa Centrom za građansku suradnju Livno, koji kontinuirano radi na osnaživanju, edukaciji i unaprjeđenju sindikata i sindikalnog pokreta na području Bosne i Hercegovine, kao i na zaštiti radnika i radničkih prava.
Predsjednica SSŠPDP BiH i predsjednici kantonalnih odbora ovog Sindikata Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona imali su priliku više puta sudjelovati na sastancima Koalicije za bolju zaštitu radničkih prava, na kojima su aktivno radili na zajedničkim projektima sindikata i aktivnostima CGS-a, te imali priliku predstaviti rad SSŠPDP BIH te razmijeniti informacije i iskustva sa drugim sindikatima.
Predsjednica SSŠPDP BiH, Lejla Ćatić, sa predstavnicima bh. sindikata i članovima Koalicije za bolju zaštitu radničkih prava je 25.8.2020. god. sudjelovala na sastanku Centra za građansku suradnju Livno na temu: „Iskustva sindikata – bolja zaštita prava radnika“. Na održanom sastanku predsjednica je govorila o pitanjima, problemima i izazovima sa kojima se susreću radnici javnom i privatnom sektoru, sa posebnim osvrtom na situaciju i položaj radnika u vrijeme stanja nesreće izazvane pandemijom COVID-a 19. Predsjednica je također upoznala prisutne sa aktivnostima i stavom ovog sindikata u pogledu predloženih izmjena i dopuna zakona o radu i zakona o vijeću zaposlenika te ukazala na važnost angažovanja radnika i sindikata u javnoj raspravi vezano za predložene izmjene navedenih zakona.
Diskutovalo se i o trenutnoj situaciji u sindikalnom pokretu i potrebi međusobnog povezivanja sindikata radi zajedničkog djelovanja.
Samo zajednička borba i aktivnosti članova i njihovih predstavnika mogu dati željene i dobre rezultate za članstvo i radnike.
Predsjednica je istakla da „Postojeći sindikati ali i nevladin sektor u Bosni i Hercegovini trebaju konstantno raditi na masovnosti članstva, otvaranju podružnica ali i stvaranju novih sindikata tamo gdje ne postoje, vođeni pozitivnim primjerima sindikalne borbe koja za rezultat ima bolja prava radnika.“
Zulka Baljak, izvršna direktorica Centra za građansku suradnju Livno ukazala je na važnost i prednosti postojanja sindikata kroz primjere partnerskog sindikata ‘IF Metall’ iz Švedske, te dodala: „Sindikati su u ovom vremenu izvanrednih okolnosti, ali i u normalnim okolnostima, jako bitna spona između radnika i poslodavaca, ali nažalost upravo u ovoj situaciji su tiši nego ikada. Ovo je izazovno vrijeme za sve segmente društva, ali su radnička prava trenutno najugroženija i potrebno je raditi na promociji sindikata i motivaciji radnika da se bore za svoja prava!“.
Zaključeno je da treba raditi na omasovljavanju sindikata, poboljšanju međusobne komunikacije i koordinacije među članstvom i sindikatima s ciljem povećanja broja članova. Omasovljavanje sindikata znači snažnije i bolje djelovanje radnika kroz njihovu organizaciju. Na takav način može se dati veći otpor svim retrogradnim silama koje, urušavajući radnička prava, nastoje minimizirati ulogu radnika i njihovih predstavnika. Neophodno je raditi na osnaživanju pravne pomoći članstvu i radnicima, omogućiti im da budu informisani i adekvatno blagovremeno zbrinuti.
Lejla Ćatić predsjednica SSŠPDP BiH i Ivona Mišković, saradnica CGS-a Livno, bile su gošće Radija Livno, gdje su također govorile o izazovima i pitanjima radnika i radnica, njihovom položaju u vrijeme pandemije COVID-a 19 i predloženim izmjenama zakona.
Link: https://www.cgs-livno.net/index.php…
21.08.2020. | Aktuelne teme
ZAŠTO SINDIKATI POSTOJE?
ZAŠTO POSTATI ČLANOM SINDIKATA?
Radnici u Bosni i Hercegovini nalaze se u izuzetno teškom položaju. U ovoj zemlji radnici rade bez skoro ikakvih prava, uz mizerne naknade, sa loše ili nikako riješenim zdravstvenim i penzijskim osiguranjem, u vrlo često lošim uvjetima i bez adekvatne zaštite na radu. Nastupanjem krize koronavirusa situacija i položaj radnika u BiH je još više usložnjen. Da li se nešto može promijeniti, da li možemo nešto više učiniti za radnike? Zašto uopšte pristupiti sindikatu ako imamo takvo stanje?
Veliki broj radnika u Bosni i Hercegovini, a naročito u Federaciji BiH nije sindikalno organizovan. Radnici zaposleni u privatnom sektoru često izbjegavaju govoriti o sindikatu i sindikalnom organizovanju. Nerijetko čujemo kritike na račun sindikata i sindikalnog djelovanja, a da upravo najveći kritičari sindikata nisu nikada bili članovi sindikata, niti su pokušali uraditi nešto za unapređenje radničkih prava u vlastitim sredinama.
Imamo i onih koji gube nadu i pitaju se, zašto da učestvuju u radu sindikata, ako je stanje takvo kakvo jeste.
Logičan odgovor bio bi: Upravo zbog toga što je stanje takvo kakvo jeste. Sindikat postoji i njegova osnovna uloga i zadatak je da da se bori za bolje stanje.
U sistemu višepartijske demokratije sindikat nije ništa drugo do udruženje radnika, osnovano od samih radnika sa ciljem jačanja njihovog položaja prema poslodavcima i državi u pregovorima o uslovima rada, odnosno radnim i socijalnim pravima.
Ko može zastupati interese radnika? Da li su to poslodavci, koji ih upošljavaju?
Poslodavci, ma kako moralni ljudi bili, posluju kako bi ostvarili profit, zbog čega su svoj posao i pokrenuli. Pošto im je to glavni cilj, oni ne mogu biti zastupnici interesa radnika, i prava koji im oni sami od sebe obezbijede nisu rješenje, jer će ih uskratiti čim zarada opadne ili kada imaju nova ulaganja.
Da li država mora biti zastupnik radničkih interesa?
Iako u državnim organima postoje ministarstva i službe za radnička pitanja, postavlja se pitanje da li neki službenik u kancelariji zaista može znati kakve su konkretne potrebe radnika na terenu, kakvi su uslovi rada, da li postoji odgovarajuća oprema i da li je neki posao nagrađen platom koja odgovara uloženom trudu?
Ozbiljnost u donošenju propisa, vremenskom trajanju a naročito sadržaju propisa kojima se reguliše radno-pravni status radnika, odnosno njihova prava iz radnog odnosa i po osnovu radnog odnosa dovoljno nam govore o ozbiljnosti i zanimanju vlasti za radnike.
Odgovor koji se sam po sebi nameće je da samo radnici mogu zastupati svoje interese i efektivno se boriti za svoja prava.
Pojedinačna obraćanja radnika ili njihovo obraćanje u neformalim grupama poslodavcu ne mogu imati mnogo uspjeha, jer vrlo često od poslodavca nisu ozbiljno shvaćeni, a ponekad su i neupućeni kako da nastupaju prema poslodavcu u isticanju svojih zahtjeva. Nerijetko se dešava da ti radnici, koji se obraćaju poslodavcu tražeći određena prava, budu otpušteni i zamijenjeni ljudima koji prihvataju da šute. Ali ako svi radnici u kolektivu nastupaju zajednički, poslodavac je prisiljen da ih sasluša i udovolji nekim njihovim zahtjevima jer će u suprotnom njegov posao propasti.
U okolnostima kojima radimo i živimo jedini način da se radnici izbore za svoja prava je njihovo međusobno povezivanje i udruživanje u interesu zaštite i unapređenja vlastitih prava i interesa. Sindikat upravo predstavlja radničko udruživanje od najnižih nivoa pa sve do globalnog radničkog udruživanja, na nivou određene grane ili više njih. Sindikati su ti koji su jedini reprezentativni predstavnici radnika i članstva i kao takvi jedini mogu biti socijalni partneri poslodavcima i vladama u socijalnom dijalogu. Sindikati pregovaraju sa socijalnim partnrerima, zaključuju kolektivne ugovore i jedini su koji mogu pozvati na štrajk.
Međutim u BiH postoji problem nedostatka povjerenja u bilo kakve nosioce funkcija zbog brojnih slučajeva korupcije i kriminala kojima smo svjedočili posljednjih decenija.
Opće nezadovoljstvo reflektira se i na nezadovoljstvo i nepovjerenje prema Sindikatu i sindikalnim predstavnicima.
Imati jak i stabilan sindikat nije interes države, ali ni većeg broja poslodavaca, jer to znači imati ozbiljnog partnera koji se može suprostaviti i ozbiljno djelovati. Zbog toga se nastoji svim silama obezvrijediti sindikalni rad, a sindikat potpuno ugušiti i obezvrijediti.
Zbog toga svjedočimo međusobnim optužbama sindikalnih predstavnika, ali nerijetko i optužbama i prozivkama sindikalnih predstavnika od strane predstavnika socijalnih partnera, a da za to niko ne snosi posljedice.
Sindikati moraju biti neovisni od poslodavaca, od vlasti i od političkih partija, sa definisanim ciljevima i sindikalnim zadacima!
Istina je da svjedočimo i različitim pojavama pristrasnosti sindikalnih predstavnika, njihovim odnosima sa političkim partijama i njihovim predstavnicima ili poslodavcima. Treba razlikovati dijalog od djelovanja u okviru određenih struktura. Samo neovisni sindikati i njihovi predstavnici mogu biti ozbiljni socijalni partneri!
Da li treba osuditi sindikat i sindikalno djelovanje odnosno odustati od sindikata ako je sindikalni predstavnik neaktivan i nesposoban? Šta ako sindikalni predstavnik radi u funkciji političke stranke čiji je član? Šta ako je sindikalni predstavnik podmićen i u dosluhu sa poslodavcem, te štiti prvenstveno njegove interese za neku protuuslugu?
Rezultat ne bi trebao biti odustajanje od sindikata. Sindikalno članstvo treba da bude aktivnije i informisanije, u vlastitom interesu. Radnici se moraju više sastajati, družiti, međusobno dogovarati, razmjenjivati iskustva, informacije i dogovarati. Samo tako se mogu spriječiti sve negativne posljedice i otkloniti negativnosti. Očuvati sindikat i spriječiti bilo kakvo političko djelovanje!
U principu, sve se svodi na volju i jedinstvo radnika da se sami izbore za bolje sutra, udruženi u radnički pokret, udruženi u sindikat. Sve je do nas. Šta ćemo učiniti?
Ne očekujmo da će neko drugi uraditi i učiniti nešto za nas radnike!
Snaga radničkog pokreta i Sindikata je u zajedničkom djelovanju radnika i njihovoj masovnosti!
