Dom naroda FBiH usvojio novi zakon o zaštiti na radu

Dom naroda FBiH usvojio novi zakon o zaštiti na radu

Nakon višegodišnjeg čekanja jučer je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio novi Zakon o zaštiti na radu, čiji je Prijedlog još prošle godine u aprilu usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Iako ranije nisu prihvaćeni prijedlozi sindikata, niti inicijative za dopunu i potpuno usklađivanje zakona sa europskim direktivama, nadamo se da će zakon omogućiti bolju i efikasniju zaštitu prava radnika od one koja se trenutno praktikuje.

Svakako je neophodno što više raditi na implementaciji zakona i drugih propisa u Federaciji BiH, pojačati inspekcijske kontrole i učiniti djelovanje inspekcija na terenu efikasnijim.

Više o tome na: https://avaz.ba/vijesti/bih/599157/radnici-u-fbih-dobili-novi-zakon-o-zastiti-na-radu?fbclid=IwAR0AcDEbuvqSSb0FygBtqckpG7UtzBr2hBpnGHNF29RnZx7oBf7qScq0kng

Smrtno stradao uposlenik firme “Šumarstvo Prenj”

Smrtno stradao uposlenik firme “Šumarstvo Prenj”

Tokom jučerašnje sječe na radilištu Ljuta, smrtno je stradao M.A., jedan od uposlenika firme “Šumarstvo Prenj” Konjic. Radnik je stradao prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka.

SSŠPDP BIH izražava najdublje suosjećanje porodici i kolektivu “Šumarstva Prenj” Konjic.

Mnogi slučajevi teških povreda koji kao posljedicu ostavljaju teško oboljele radnike, pri čemu nemali broj nezgoda završi i smrtnim ishodom, govore o težini i složenosti uvjeta u kojima rade i svakodnevno svoj život dovode u opasnost radnici u šumarstvu. Nažalost njihov rad nije ni dovoljno cijenjen niti plaćen.

Nadostaje briga i interes nadležnih da se rizici svedu na najmanju moguću mjeru.

Poslovi u šumarstvu spadaju u poslove visokog rizika zbog teškog fizičkog rada, prirode posla, izloženosti opasnostima kao što je pad stabla,
nezgode pri upotrebi mehanizacije, te razni štetni uticaji, loši klimatski uslovi i drugo.

Uposlenici u našim sektorima su heroji koji rade pod najtežim uslovima u kojima trpe teške povrede, pa čak i gube svoje živote.

Održana redovna godišnja izvještajna skupština sindikalne podružnice „Natron-Hayat“ Maglaj

Održana redovna godišnja izvještajna skupština sindikalne podružnice „Natron-Hayat“ Maglaj

U petak, 25.9.2020. god. u prostorijama kompanije „Natron Hayat“ d.d. Maglaj održana je redovna godišnja izvještajna skupština Sindikalne podružnice „Natron-Hayat“ Maglaj.

Skupština je razmatrala izvještaj o radu i poslovanju Sindikalne podružnice, te tijela formiranih u okviru nje za 2019. godinu kao i aktuelno stanje u Društvu, sa posebnim osvrtom na uticaj krize pandemije COVID-a 19.
U ime Povjereništva Sindikalne podružnice, izvještaj je podnio povjerenik Šemsudin Bradarić. Kao i svake godine, organizacija i rad skupštine ove podružnice pripremljeni su i realizovani na najvišem nivou. Skupštinom je predsjedavao Jasmin Insanić. Učesnici su imali priliku postavljati pitanja, diskutovati i predlagati nova rješenja za rad organa i tijela u okviru sindikalne podružnice.

Prvom dijelu Skupštine prisustvovali su izvršni direktori kompanije koji su upoznali prisutne sa stanjem u Društvu.

U ovoj kompaniji, već izvjesno vrijeme je ustaljena praksa socijalnog dijaloga između radnika i poslodavca, što donosi pozitivne rezultate i unapređuje rad Društva, te prava radnika.

Sindikat u kompaniji „Natron-Hayat“ primjer je sindikalne organizacije koja aktivno radi i djeluje, te postiže rezultate.

Skupštini su, kao i svake godine prisustvovali predsjednica SSŠPDPBiH Lejla Ćatić i predsjednik Kantonalnog odbora ZDK, Rešid Plećan, koji su se također kratko obratili prisutnima.

SSŠPDP BiH, UDRUŽENJE ZA UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE NA RADU I PROFESORI ŠUMARSKOG FAKULTETA: Finalizirati izradu priručnika zaštite na radu u šumarstvu

SSŠPDP BiH, UDRUŽENJE ZA UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE NA RADU I PROFESORI ŠUMARSKOG FAKULTETA: Finalizirati izradu priručnika zaštite na radu u šumarstvu

U Samostalnom sindikatu šumarstva, prerade drveta i papira BiH, 16.9.2020. god. je održan sastanak predstavnika Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu, Šumarskog fakulteta i Sindikata.
Na sastanku se razgovaralo o finalizaciji izrade Priručnika zaštite na radu u šumarstvu. Sadržaj priručnika namijenjen je i radnicima i poslodavcima, a cilj mu je unaprjeđenje uvjeta rada, preventivno djelovanje i adekvatna zaštita na radu. Materijal je pripremljen sa aspekta struke i važećih propisa koji tretiraju oblast šumarstva te uvjete rada u ovom sektoru, svarno stanje i iskustva sa terena.
Na sastanku su učestvovali predsjednik Udruženja Zuhdija Mahmutović i profesori na Šumarskom Fakultetu u Sarajevu Jusuf Musić i Velid Halilović, a ispred SSŠPDPBiH, predsjednica Lejla Ćatić.

Nakon što materijal bude završen, bit će utvrđene dalje aktivnosti na njegovoj realizaciji.

Rad po mjeri čovjeka

Rad po mjeri čovjeka

Odnose snaga mogu promijeniti samo organizirani radnici

Piše:
Dijana Šobota
18. septembra/rujna 2020.

U posljednje smo vrijeme navikli da političari, pa čak i poslodavci, sve češće preko usta prevaljuju riječi „solidarnost“ i „pravednost“. Bilo bi to naravno pohvalno i prijeko potrebno kad u praksi to ne bi značilo još jedno ponavljanje obećanja bez konkretnih mjera i još jedan poziv da „svi zajedno moramo solidarno podnijeti teret krize“. A znamo preko čijih leđa se to obično prelama.

Solidarnost i pravednost našle su se i u naslovu godišnjeg izvještaja Europske komisije i njenoj ekonomskoj analizi zapošljavanja i socijalnih trendova te mjera politika u Europskoj uniji, objavljenome u utorak, 15. rujna 2020., naslovljenom „Ne ostaviti nikoga na cjedilu i težiti višem: pravednost i solidarnost u europskom socijalnom tržišnom gospodarstvu“.

U Pregledu se navodi kako pandemija COVID-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne te učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Ekonomski šok u svim državama članicama veći je nego u krizi 2008.-2009. godine, ekonomska proizvodnja naglo je smanjena, nezaposlenost raste, a posebno su pogođene i inače najranjivije kategorije, među kojima su i mladi.

Komisija u analizi među ostalim navodi kako odgovarajuće minimalne plaće i minimalni dohodak mogu imati blagotvoran učinak na socijalnu mobilnost Europljana; naglašava kako su mehanizmi solidarnosti poput instrumenta za privremenu potporu za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u hitnim slučajevima (SURE) odnosno mjere skraćenog radnog vremena učinkovite u zaštiti radnih mjesta; kako se jačanje socijalne pravednosti i općenito ulaganje u ljude isplati, uključujući i otklanjanje rodno uvjetovanih razlika. Socijalna ulaganja su potrebna i u obliku prekvalifikacije i naknada za nezaposlenost u kontekstu strukturnih promjena kao što je zelena tranzicija. Komisija u izvještaju također ističe kako socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje utječu na pravednost i njezinu percepciju na radnome mjestu promicanjem pravednijih plaća, boljih uvjeta rada i inkluzivnijih tržišta rada.

Za prevladavanje krize ključno je jačanje socijalne pravednosti i ugrađivanje solidarnosti i otpornosti u sadržaj svih politika, navodi Komisija u svojoj analizi. „To zahtijeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Kako bi se osigurala otpornost, solidarnost i kohezija, odgovor EU-a mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti. Učinkovita provedba Europskog stupa socijalnih prava služit će nam kao vodič“, kazao je povjerenik za radna mjesta i socijalna prava Nicolas Schmit prilikom objave analize.

Dan nakon objave Pregleda, objavila se i predsjednica Komisije, Ursula von der Layen svojim govorom o stanju Unije pred zastupnicima u Europskom parlamentu. Von der Layen je predstavila je svoju viziju Europe koja je nakon pandemije „snažnija i predvodi na putu u novu vitalnost“. U svom je govoru naglasila kako „dostojanstvo rada u našoj Uniji mora biti sveto“ ali i upozorila na istinu da se „za previše ljudi rad više ne isplati“. Kao „snažna zagovarateljica kolektivnog pregovaranja“, kako sama za sebe kaže, ponovila je obećanje kako će Komisija iznijeti zakonodavni prijedlog za pomoć državama članicama u stvaranju okvira za minimalne plaće:

„Svi moraju imati pristup minimalnim plaćama, putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plaća. (…) U mnogim smo državama članicama vidjeli kako se dobro ispregovaranom minimalnom plaćom osiguravaju radna mjesta i stvara pravednost, i za radnike i za poduzeća koja svoje radnike doista cijene. Vrijeme je da se rad uz minimalnu plaću isplati.“

Predsjednica Komisije tako je – još jednom – odlično opisala problem koji Europa ima s niskim plaćama i dostojanstvom rada, ali je propustila dati jasna obećanja i rješenja za te probleme, a ta rješenja europski sindikalni pokret već godinama nudi: minimalne plaće koje ne smiju biti ispod praga siromaštva i pravo na kolektivno pregovaranje za sve.

Da bi se „svetost dostojanstva rada“ doista i ostvarila, radnici i njihovi sindikati moraju znati koji su to konkretni planovi Komisije za 76 milijuna radnika koji su sada isključeni iz kolektivnog pregovaranja i čije su plaće zbog toga niže, moraju znati što Komisija konkretno planira učiniti kako bi osigurala socijalnu zaštitu za sve, kako se kani boriti protiv prekarnog rada i provesti Europski stup socijalnih prava. To od predsjednice Komisije nismo čuli.

A hoćemo li čuti, i još važnije – hoćemo li vidjeti konkretne prijedloge Europske komisije i nacionalnih vlada, uključujući i Vlade RH, koji će napraviti stvarni pomak prema dostojanstvu rada – prema radu po mjeri čovjeka – očito neće ovisiti (samo) o dobroj volji političara (a još manje poslodavaca). Ostvarenje takvih prijedloga, i progresivnih ideja sindikata, ovisit će upravo o solidarnosti za koju Komisija kaže da je sada važnija no ikad. Ali ta solidarnost je solidarnost radnika, organiziranih u snažne sindikate koji su spremni i sposobni zalagati se za prava, pravednost i dostojanstvo rada.

Budimo realni, odnosi snaga su se promijenili: slabljenjem radničkog i sindikalnog pokreta, koji je sve više u defenzivi, poslodavci nemaju interesa sjediti za pregovaračkim stolom, jer moć – pa i vlasti – su na njihovoj strani.

Samo na primjeru podataka o korelaciji između sindikalne gustoće – dakle, broja radnika organiziranih u sindikate – i visine plaća možemo jasno vidjeti da bez snažnih sindikata nema ni rada po mjeri čovjeka. Promijeniti takve odnose snaga – a time i izboriti rad po mjeri čovjeka i istinsku pravednost – možemo samo organiziranjem radnika i jačanjem sindikata. Zajedno smo jači nije samo slogan – zajedno doista, i jedino zajedno možemo mijenjati stvari. Ima li snažnijeg argumenta i boljeg poziva na učlanjenje u sindikat?

Izvor: www.radpomjeri.eu