Predsjednik Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu Zuhdija Mahmutović gostovao je na TV Hayat gdje je govorio o novom i starom Zakonu o zaštiti na radu, te novim izazovima u vezi sa ovom problematikom u svjetlu pandemije izazvane širenjem virusa COVID 19.
U intervjuu je, između ostalog rekao:
Tadašnji zakon o zaštiti na radu je za ono vrijeme bio vrlo napredan, ali govorimo o 1990. godini. Tim zakonom je bilo propisano dosta obaveza za koje se tada nije ni naslućivalo da će biti propisane i u Evropskoj Uniji, kao što je, recimo, akt o procjeni rizika. Tada smo imali na snazi i radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Tako da je i stari zakon tretirao posebne uslove rada, znači ista ona mjesta za koje je utvrđeno da imaju povećane opasnosti i štetnosti. Stari zakon je također obavezivao i na periodične preglede i ispitivanja, kako mašina i uređaja tako i uslova radne sredine. Nije predviđao povjerenika za zaštitu na radu, ali je tada postojala pozicija referent zaštite na radu. Nekad se to zvalo „hatezejac“, lice koje je u organizaciji vodilo brigu o zaštiti na radu.
Ali uslovi su se promijenili. Trideset godina je donijelo niz promjena. U međuvremenu je i taj zakon iz 1990. god. bio na snazi, te je i on primjenjivan, kako-tako. Po starom zakonu su se ispitivale mašine, uređaji, sredstva rada i mikroklimatski uslovi te fizičko-hemijske štetnosti. Međutim, on je sada prevaziđen.
Došla su nova vremena i došlo je do potrebe za donošenjem novog zakona. Procedura donošenja ovog zakona je trajala čak petnaest godina. 2005. godine je izašla prva verzija. Ali evo, konačno smo ga dobili i drago nam je da je došlo do toga. Već dva dana se održava regionalna rasprava o novom zakonu o zaštiti na radu u FBiH. Na njoj učestvuju sve zemlje regije i povodom ovog zakona se svi pohvalno izjašnjavaju.
Očekivati je da primjena ovog zakona zaista doprinese adekvatnijoj zaštiti radnika, pogotovo zato što je u zakon preuzeta Direktiva 391 EU, koja je postala sastavni dio našeg zakonodavstva i zato što je zakon usaglašen sa Konvencijom 155 Međunarodne organizacije rada. To su normativi koji su preneseni u naše zakonodavstvo i koji su jasni i decidni. Primjenom tih normativa u EU došlo je do znatnog smanjenja broja povreda i smrtnih slučaja. Recimo, prema podacima EUROSTAT-a, u EU je broj povreda na radu i oboljenja sa smrtnim ishodom 2,3 na 100.000 zaposlenih, a u FBiH, prema onim podacima kojima se raspolaže, taj broj iznosi 6,7 na 100.000 zaposlenih. Znači tri puta više. A preuzimanjem direktiva, standarda i propisa EU i njihovom implementacijom, realno je očekivati da se taj broj svede na prosjek EU.
U vezi sa primjenom Zakona o zaštiti na radu u svjetlu pandemije COVID-a 19, Mahmutović je naglasio sljedeće:
COVID 19 je proglašen biološkom štetnosti i ušao je u grupu 2, od ukupno četiri grupe bioloških štetnosti. Akt o procjeni rizika sad mora uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost, a dosad to nije bio slučaj. Mnoge zemlje u regiji koje imaju akt o procjeni rizika, sad vrše njegovu reviziju i uvode COVID 19 kao biološku štetnost. U trenutku kad zakon stupi na snagu kod nas, krenut će se sa izradom akta o procjeni rizika, nakon što ministar donese pravila po kojima će se raditi. To je jedna pretpostavka za izradu akta, a druga pretpostavka je da ministar donese odluku o uslovima, opremi i kadrovima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije kako bi mogle vršiti procjenu rizika. Tada će se vršiti procjena kod svakog poslodavca i u sklopu procjene rizika će se uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost. Svi će morati imati akt o procjeni rizika i u njega uvrstiti i COVID 19, te uzeti u obzir na kojim prostorima i na kojim mjestima prijeti opasnost od ovog virusa kao biološke štetnosti.
15. marta 2021. godine federalni ministar rada i socijalne politike, u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva, na osnovu člana 23. stav (4) Zakona o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20), usvojio je sljedeće pravilnike iz oblasti zaštite na radu:
Pravila o procjeni rizika,
Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu,
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu i
Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na poslovima sa povećanim rizikom
Pravilnike možete pročitati na sljedećim linkovima:
U sklopu aktivnosti u sedmici nakon Međunarodnog dana šuma Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH se pridružuje apelu Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) upućenom članicama Foruma za šume Ujedinjenih nacija (UNFF) u kojem se iste pozivaju da usklade svoje zakone sa međunarodnim standardima o oblasti gospodarenja šumama.
BWI je ovogodišnji Međunarodni dan šuma obilježila učešćem na manifestaciji organizovanoj od strane Foruma za šume Ujedinjenih nacija (UNFF) 19. marta. Forumova manifestacija pod nazivom “Obnavljanje šuma: Put do oporavka i dobrobiti čovjeka” ima za cilj da podigne svijest o činjenici da su šume vitalni faktor za zdravlje i dobrobit ljudi i naše planete, posebno za vrijeme pandemije.
BWI je iskoristila ovu priliku za poziv državama-članicama da budu svjesne svoje odgovornosti i da usklade državne zakone, propise i prakse sa međunarodnim standardima. Pritom je istaknuto da se svi relevantni sporazumi u vezi sa šumskim bogatstvima moraju u potpunosti implementirati kako bi se obezbijedili dostojanstveni poslovi, održivo gospodarenje šumama, te zdravlje i bezbjednost radnika u šumarstvu.
bog trovanja ugljen monoksidom iz bojlera, u Zagrebu je preminula jedna, a povrijeđeno još šest osoba. Riječ je o državljanima BiH koji su u Hrvatsku došli na privremeni rad. Radnici su unajmili kuću u kojoj su isto veče doživjeli nesreću.
Ispred kuće u Resniku sinoć su policajci, vatrogasci i osoblje hitne pomoći pomagali sedmorici radnika iz BiH otrovanih plinom u unajmljenoj kući.
Susjedi su uvjereni da je do ove nesreće došlo zbog lošeg održavanja kuće i nedostatka ulaganja. Mišljenja su da ljudi ne posvećuju pažnju servisiranju i čišćenju. Dok vlasnik kuće tvrdi da je uzrok nemarnost nadležnog majstora za održavanje bojlera.
Povrijeđeni radnici noći prevezeni su u tri zagrebačke bolnice gdje im je pružena pomoć. Pedesetsedmogodišnjak, koji je bio i najstariji među njima, preminuo je od trovanja plinom. Neki od radnika mlađe dobi, već su se i oporavili.
Ovaj događaj upozorenje je svima koji imaju plinske instalacije za grijanje. Tragedija u Resniku mogla je biti i puno veća jer da su radnici iz BiH zaspali uz plin, do jutra bi svi preminuli.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH je u sklopu svojih dosadašnjih aktivnosti nastojao što više skrenuti pažnju i ukazati na teške okolnosti u kojima žive i rade radnici u šumarstvu u BiH koji svoje zadatke obavljaju u lošim uvjetima, sa neadekvatnom opremom, vrlo često na niskim temperaturama ili pod drugim nepovoljnim klimatskim uticajima, te na opasnim terenima koji ugrožavaju život i zdravlje.
Dodatni problem predstavlja prekarni rad, odnosno dugogodišnje angažovanje radnika na određeno vrijeme. Na taj način neki radnici rade po 10 ili 15 godina. Većina javnih preduzeća od nadležnih vlada i skupština dobivaju saglasnost za angažovanje radnika samo na kratke periode, od mjesec do godinu dana, što je neadekvatna i neopravdana praksa, kako u odnosu na težinu posla koji se obavlja, tako i u odnosu na stvarne potrebe proizvodnje.
Da se se radnici zaposleni na određeno vrijeme nalaze u izuzetno nezahvalnoj situaciji koja im onemogućava život dostojan čovjeka, pokazala je i nedavna anketa provedena u okviru kampanje „ZAJEDNO U BORBI ZA SIGURAN RAD I BOLJU PRODUKTIVNOST“ sindikalnog odbora JP „ŠPD Zeničko-dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići pokrenute 1. februara 2021. godine.
Cilj kampanje je prikazati stvarno stanje na terenu, položaj radnika uposlenih na određeno vrijeme, izazove sa kojima se nose, te probleme sa kojima se susreću i kakve posljedice na njih ostavlja takav rad.
Od ukupno 200 radnika, popunjeni anketni listić dostavilo je 142 na određeno zaposlena radnika iz svih poslovnih jedinica ovog preduzeća.
Rezultati pokazuju izrazito nezadovoljstvo radnika frustrirajućom višegodišnjom praksom kratkoročnog zapošljavanja koja ostavlja posljedice na cjelokupni život i zdravlje radnika.
Nemogućnost osnivanja i proširenja porodice, rješavanja stambenog pitanja, dizanja kredita, porodični problemi, nemogućnost planiranja budućnosti, život od danas do sutra, stalni dodatni troškovi konkursne procedure, stalna neizvjesnost, neobnavljanje ugovora u slučaju povrede ili bolesti, ponižavanje radnika na određeno, bespotrebna frustrirajuća testiranja, osjećaji krivnje i bezvrijednosti, diskriminacija, siromaštvo i odliv radne snage u inostranstvo, samo su neke od posljedica prekarnog rada koje su radnici naveli u sklopu ankete. Na osnovu ovih podataka Sindikat zaključuje da se pokrenuta kampanja mora nastaviti, a aktivnosti intenzivirati u cilju rješavanja problema zbog kojih radnici nemaju minimalne uslove za normalan život, a preduzeće ne funkcioniše onako kako bi moglo, s obzirom na svoju djelatnost i resurse kojima raspolaže.
Mostar, 10.3.2021 – U organizaciji predsjednika Kantonalnog odbora SSŠPDP-a BiH za HNK upriličena je posjeta rukovodstvu i članstvu sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar pri čemu su predstavnici našeg sindikata izrazili podršku borbi koju uposlenici ove ustanove vode za svoja prava.Istim povodom SSŠPDP BiH uputio je i pismo podrške u kojem se, između ostalog, navodi:
„Upućujemo podršku i izražavamo solidarnost u aktivnostima koje vodite, sa željom i nadom da što prije uspijete u ostvarenju upućenih zahtjeva prema Vladi HNK i potpišete kolektivni ugovor.Izražavamo negodovanje i protest zbog činjenice da u vrijeme kada zdravstveni radnici daju svoj maksimum u jeku najveće krize izazvane pandemijom COVID-19, izostaje razumijevanje i volja nadležnih da ozbiljno razmotre zahtjeve zdravstvenih radnika i sindikata, te pristupe rješavanju istih … Vaša borba postaje primjer svrhe sindikata i sindikalnog djelovanja ne samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Federaciji BiH, već i šire, kojom skrećete pažnju na značaj i potrebu kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora.“
