Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH je u sklopu svojih dosadašnjih aktivnosti nastojao što više skrenuti pažnju i ukazati na teške okolnosti u kojima žive i rade radnici u šumarstvu u BiH koji svoje zadatke obavljaju u lošim uvjetima, sa neadekvatnom opremom, vrlo često na niskim temperaturama ili pod drugim nepovoljnim klimatskim uticajima, te na opasnim terenima koji ugrožavaju život i zdravlje.
Dodatni problem predstavlja prekarni rad, odnosno dugogodišnje angažovanje radnika na određeno vrijeme. Na taj način neki radnici rade po 10 ili 15 godina. Većina javnih preduzeća od nadležnih vlada i skupština dobivaju saglasnost za angažovanje radnika samo na kratke periode, od mjesec do godinu dana, što je neadekvatna i neopravdana praksa, kako u odnosu na težinu posla koji se obavlja, tako i u odnosu na stvarne potrebe proizvodnje.
Da se se radnici zaposleni na određeno vrijeme nalaze u izuzetno nezahvalnoj situaciji koja im onemogućava život dostojan čovjeka, pokazala je i nedavna anketa provedena u okviru kampanje „ZAJEDNO U BORBI ZA SIGURAN RAD I BOLJU PRODUKTIVNOST“ sindikalnog odbora JP „ŠPD Zeničko-dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići pokrenute 1. februara 2021. godine.
Cilj kampanje je prikazati stvarno stanje na terenu, položaj radnika uposlenih na određeno vrijeme, izazove sa kojima se nose, te probleme sa kojima se susreću i kakve posljedice na njih ostavlja takav rad.
Od ukupno 200 radnika, popunjeni anketni listić dostavilo je 142 na određeno zaposlena radnika iz svih poslovnih jedinica ovog preduzeća.
Rezultati pokazuju izrazito nezadovoljstvo radnika frustrirajućom višegodišnjom praksom kratkoročnog zapošljavanja koja ostavlja posljedice na cjelokupni život i zdravlje radnika.
Nemogućnost osnivanja i proširenja porodice, rješavanja stambenog pitanja, dizanja kredita, porodični problemi, nemogućnost planiranja budućnosti, život od danas do sutra, stalni dodatni troškovi konkursne procedure, stalna neizvjesnost, neobnavljanje ugovora u slučaju povrede ili bolesti, ponižavanje radnika na određeno, bespotrebna frustrirajuća testiranja, osjećaji krivnje i bezvrijednosti, diskriminacija, siromaštvo i odliv radne snage u inostranstvo, samo su neke od posljedica prekarnog rada koje su radnici naveli u sklopu ankete. Na osnovu ovih podataka Sindikat zaključuje da se pokrenuta kampanja mora nastaviti, a aktivnosti intenzivirati u cilju rješavanja problema zbog kojih radnici nemaju minimalne uslove za normalan život, a preduzeće ne funkcioniše onako kako bi moglo, s obzirom na svoju djelatnost i resurse kojima raspolaže.
Mostar, 10.3.2021 – U organizaciji predsjednika Kantonalnog odbora SSŠPDP-a BiH za HNK upriličena je posjeta rukovodstvu i članstvu sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar pri čemu su predstavnici našeg sindikata izrazili podršku borbi koju uposlenici ove ustanove vode za svoja prava.Istim povodom SSŠPDP BiH uputio je i pismo podrške u kojem se, između ostalog, navodi:
„Upućujemo podršku i izražavamo solidarnost u aktivnostima koje vodite, sa željom i nadom da što prije uspijete u ostvarenju upućenih zahtjeva prema Vladi HNK i potpišete kolektivni ugovor.Izražavamo negodovanje i protest zbog činjenice da u vrijeme kada zdravstveni radnici daju svoj maksimum u jeku najveće krize izazvane pandemijom COVID-19, izostaje razumijevanje i volja nadležnih da ozbiljno razmotre zahtjeve zdravstvenih radnika i sindikata, te pristupe rješavanju istih … Vaša borba postaje primjer svrhe sindikata i sindikalnog djelovanja ne samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Federaciji BiH, već i šire, kojom skrećete pažnju na značaj i potrebu kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora.“
U srijedu, 10.3.2021. godine predstavnici SSŠPDP BiH, predsjednik Kantonalnog odbora Sindikata za HNK Mirsad Jazvin i predsjednica SSŠPDP BiH Lejla Ćatić posjetili su članove Sindikalne podružnice Šumarstvo „Srednje-neretvansko“ Mostar. Tom prilikom je održan sastanak između predstavnika Sindikata, a potom i sa predstavnicima uprave Društva. Tema razgovora bila je aktuelna situacija u Društvu. Pritom je istaknuto da Sindikat i uprava Društva ulažu napore u očuvanju ovog društva i unaprjeđenju rada. Socijalni dijalog je na najvišem nivou. Osim sa aktuelnim poteškoćama, zaposleni u ovom Društvu se svake godine bore i sa požarima. U nedostatku sredstava i bez pomoći sa strane uspijevaju odgovoriti mnogim izazovima i poteškoćama. Bez obzira na poziciju u Društvu, svi su maksimalno angažovani u očuvanju resursa i zajedničkim snagama pokušavaju očuvati Društvo i unaprijediti njegov rad. Kao i druga preduzeća, Šumarstvo „Srednje-neretvansko“ značajno je osjetilo posljedice pandemije COVID-a 19 u protekloj godini, te se nadaju da će u ovoj godini nastupiti poboljšanje.
Sarajevo, 8.marta 2021. – Povodom Međunarodnog dana žena, Udruženje/udruga BH novinari i Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine uputili su danas Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH zahtjev za ratifikaciju 190.Konvencije o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada, te prateću Preporuku br.206 koju je donijela Međunarodna organizacija rada 2019. godine.
Navedenom aktivnošću želimo skrenuti pažnju na rodno zasnovano nasilje u bh. društvu, osobito u oblastima rada, kao i na obavezu institucija vlasti u BiH na ratifikaciju 190. Konvencije o nasilju i uznemiravanju u oblasti rada, te prateću Preporuku br.206 koja traži sveobuhvatniju zaštitu radnika/ca.
Konvencija, poznata pod nazivom ILO 190, štiti sve radnike/ce i sve druge osobe koje se smatraju zaposlenicima/cama prema nacionalnom pravu i praksi, neovisno o njihovom ugovornom odnosu ili radnom statusu. To podrazumijeva zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i osobe sa statusom pripravnika/ca, radnika/ca kojima je završilo zaposlenje, volontera/ki, tražitelja/ica posla, itd.
Prema statistikama Međunarodne federacije novinara (IFJ), gotovo 65% žena –medijskih radnica doživjele su zastrašivanje, prijetnje ili zlostavljanje u vezi sa svojim radom, podjednako putem interneta ili na radnom mjestu, a preko 48% novinarki tvrdi da su se u svom radu suočavale s rodno zasnovanim nasiljem. Generalna istraživanja pokazuju da 48% žena u BiH je iskusilo neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine.
Konvencija obvezuje državu BiH na ratifikaciju radi kreiranja integriranog i rodno osjetljivog pristupa za prevenciju i eliminaciju nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
U januaru 2020. godine Vijeće Evropske komisije donijelo je Odluku kojom daju ovlaštenja državama članicama da, u interesu Europske unije, ratificiraju Konvenciju ILO 190, koja je Međunarodna organizacije rada proslijedila nadležnim evropskim institucijama i organizacijama.
Ratificiranje Konvencije ILO 190 predstavljala važan iskorak BiH na putu ka EU integracijama kao i unapređenje zaštite ženskih ljudskih prava u domenu rada osobito radnika/ca koje su dodatno izloženi viktimizaciji zbog svoje profesije.
BH novinari i Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira smatraju da ratifikacija ILO 190 konvencije može osigurati dodatnu zaštitu novinara/ki, medijskih djelatnika/ca, sindikalista/kinja, kao i radnika/ca koje zbog profesije mogu biti izložene dodatnoj stigmatizaciji, nasilju i/ili seksualnom uznemiravanju.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH pridružio se jednosedmičnoj kampanji i Međunarodne organizacije radnika građevinarstva i šumarstva – BWI u obilježavanju Međunarodnog dana žena 8. marta 2021. godine.
Teme ovogodišnje kampanje su „Jednaka i bolja budućnost za sve“ i „Nema oporavka bez ravnopravnosti spolova“. Kampanja je započela 1. marta u okviru koje se promovira strategija oporavka od pandemije COVID-a 19 i prožeta e sadržajima koji se bave rodnom nejednakošću, posebno u uvjetima koji su rezultirali situacijom u kojoj su radnice postale osjetljivije na socijalna opterećenja i ekonomske troškove.
Zbog pandemije i porasta broja oboljelih od COVID-a 19 u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine SSŠPDP BIH nažalost nije u prilici organizovati poseban program za žene u centrali Sindikata, kao ni na terenu, stoga su naše aktivnosti povodom Međunarodnog dana žena usmjerene na inicijativu u saradnji sa Udruženjem „BH novinari – Mreža žena novinarki“ koja se upućuje relevantnim institucijama Bosne i Hercegovine za ratifikaciju Konvencije MOR-a br. 190. o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada, te prateće Preporuke br. 206.
Ratifikacija Konvencije br. 190 izuzetno je važna jer se na taj način određuju sljedeći međunarodni standardi:
– Nasilje i uznemiravanje u svijetu rada definiše se kao svako neprihvatljivo ponašanje, praksa ili prijetnja, bilo da se dogodilo jednom ili više puta, koje ima za cilj ili posljedicu, ili je vjerojatno da će imati za posljedicu, fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu, a uključuje i rodno utemeljeno nasilje i uznemiravanje;
– Utvrđuje se opće pravo svih radnika/radnica na rad bez nasilja i uznemiravanja: zaštita se proširuje na sve radnike i radnice, bez obzira na njihov status;
– Rodno zasnovano nasilje i uznemiravanje označava nasilje i uznemiravanje usmjereno na osobe zbog njihovog spola ili roda, ili nasilje koje nerazmjerno utiče na određeni spol ili rod te uključuje seksualno uznemiravanje.
Konvencija štiti radnike/radnice i druge osobe u svijetu rada, uključujući osobe koje se smatraju zaposlenicima/zaposlenicama prema nacionalnom pravu i praksi, sve druge osobe koje rade neovisno o njihovom ugovornom odnosu ili radnom statusu, osobe na osposobljavanju, uključujući osobe na osposobljavanju i pripravnike, radnike/radnice kojima je završilo zaposlenje, volontere/volonterke, tražitelje/tražiteljice posla i osobe u postupku prijave za posao te pojednice/pojedinke koji imaju autoritet, obaveze odnosno odgovornosti poslodavca/poslodavkinje.
Konvencija se primjenjuje na sve sektore, kako na privatni tako i na javni, u formalnoj i neformalnoj ekonomiji, u gradskim te u ruralnim područjima.
Pojam “svijet rada“ obuhvata: radno mjesto, uključujući privatni i javni prostor koji predstavlja mjesto rada; mjesto gdje je radnik/radnica plaćen/plaćena, koristi odmor ili jede, ili koristi sanitarne, te prostore za ličnu higijenu ili svlačionicu; poslovna putovanja, putovanje, obuku, događaju ili društvene aktivnosti; komunikaciju vezanu za rad, uključujući komunikaciju osiguranu informacionim i komunikacionim tehnologijama; smještaj koji osigurava poslodavac/poslodavkinja i putovanje na i sa posla. Konvencija obvezuje države na usvajanje, u skladu s nacionalnim pravom i okolonostima te savjetujući se s reprezentativnim organizacijama poslodavaca/poslodavkinja i radnika/radnica, uključivog, integriranog i rodno osjetljivog pristupa za prevenciju i eliminaciju naslija i uznemiravanja u svijetu rada.
Iako se godinama nalazi u krizi i posluje u stečaju, privredno društvo „Konjuh“ još uvijek radi, a njegovi se proizvodi potražuju na tržištu i rado kupuju. Napori i borba radnika i Sindikata preduzeća za rezultat imaju očuvanje ovog preduzeća, koje se, istina, još uvijek bori za opstanak, ali i herojski pokušava očuvati kvalitet nekadašnjeg giganta drvne industrije. Fabrika trenutno upošljava 27 radnika, a njihov broj određuju potrebe procesa rada i poslovi za koje se preduzeće uspije izboriti. Bitno je spomenuti da ovo preduzeće još uvijek održava odgovarajući rejting na tržištu, a kvalitet rada i proizvoda i dalje je propoznatljiv i tražen. Fabrika proizvodi stolove, stolice, kancelarijski namještaj i proizvode za školski program.
Predsjednica SSŠPDP BIH Lejla Ćatić, 25.2.2021. godine posjetila je fabriku „Konjuh“ i razgovarala sa Sindikalnim povjereništvom „Konjuh“ d.d. u stečaju. Povjerenik Sindikalne podružnice „Konjuha“ Mujo Gavranović je tom prilikom govorio o aktuelnoj situaciji u društvu i izazovima sa kojima se susreću, te naporima koji se ulažu u cilju opstanka preduzeća. Predsjednica se upoznala i sa radom u proizvodnim pogonima firme i tom prilikom je razgovarala sa radnicima. Kako se iz razgovora moglo zaključiti, radnici se hrabro nose sa svim problemima i nedaćama i nastoje dati svoj maksimum kako bi se očuvala fabrika i proizvodnja. Bilo je riječi i o godišnjim zbrinjavanjima radnika koji stiču uvjete za penziju u okviru programa Vlade Federacije BiH, o položaju radnika koji trenutno nisu radno angažovani kao i o drugim pitanjima. Nakon posjete fabrici, održan je zajednički sastanak predstavnika sindikata i poslodavca, kojem je prisustvovao i stečajni upravnik Hajrudin Kunalić. Na sastanku se razgovaralo o općem stanju u preduzeću, naporima za oživljavanje proizvodnje kao i pokušajima prodaje fabrike u cilju rješavanja njenog statusa i zbrinjavanjima radnika.
Radnici se hrabro nose sa svim problemima i nedaćama i nastoje dati svoj maksimum kako bi se očuvala fabrika i proizvodnjaKvalitet rada i proizvoda ovog preduzeća i dalje je propoznatljiv i traženFabrika proizvodi stolove, stolice, kancelarijski namještaj i proizvode za školski programNapori i borba radnika i Sindikata preduzeća za rezultat imaju očuvanje ovog preduzeća koje herojski pokušava očuvati kvalitet nekadašnjeg giganta drvne industrije
