Svim svojim članovima, radnicima i građanima katoličke vjeroispovijesti Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita Uskrs, veliki praznik jačanja ljudskih i porodičnih vrijednosti kao i vrijednosti zajednice, sa željom da ga provedu u ozračju ljubavi, zajedno sa najbližima te da u njemu pronađu snagu za borbu za svoj napredak i boljitak kao i boljitak cijelog društva.
Upravno tijelo Međunarodne Organizacije rada (MOR) je u martu izabralo novog generalnog direktora Gilberta F. Houngboa iz Toga. Njegov mandat će zvanično početi 1. oktobra ove godine. Međunarodna federacija radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji BWI, čiji je član i naš sindikat, izrazila je zadovoljstvo izborom novog generalnog direktora kao i nadu da će sa gospodinom Houngbom usko sarađivati na vitalnim radničkim pitanjima i problemima, posebno na aktivnostima u cilju univerzalne ratifikacije konvencije MOR-a br. 190 sa svrhom eliminacije spolno zasnovanog nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu kao i na aktivnostima u vezi globalnog apela upućenog MOR-u za priznavanje zdravlja i bezbjednosti na radu kao osnovnog prava svakog radnika.
Osim navedenog, BWI očekuje da će se postići aktivna saradnja sa gospodinom Houngbom u oblasti globalnih napora za oporavak od pandemije COVID-a 19 putem obezbjeđenja radničkih prava na rad i platu dostojnu čovjeka, ravnopravnosti spolova te tranzicije u ekološki prihvatljivu ekonomiju, jačanja zaštite radnika, njihovih života i ličnih sloboda u modernim autoritarnim društvima.
Međunarodna organizacija rada, skraćeno MOR, (International Labour Organization, odn. ILO), je specijalizovana agencija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava. Osnovana je 1919. godine Poveljom iz Versaillesa i postala je prva specijalizovana agencija UN-a 1946. godine.
MOR formuliše međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava: slobodu udruživanja, pravo na organizovanje, kolektivno pregovaranje, ukidanje prisilnog rada, jednake šanse i jednaki tretman, te druge standarde kojima se regulišu uvjeti u cijelom rasponu pitanja vezanih za rad. Također, MOR pruža tehničku pomoć u sljedećim područjima: stručno obrazovanje i stručna rehabilitacija; politika zapošljavanja; administracija rada; radno pravo i industrijski odnosi; razvijanje menadžmenta; zadruge; socijalna sigurnost; statistika vezana uz rad, te sigurnost i zaštita na radu.
Bosna i Hercegovina je ratifikovala veliki broj konvencija Međunarodne organizacije rada koje možete preuzeti na ovoj web-stranici, na sljedećem linku: https://ssspdp.ba/?page_id=51
Danas se navršava godinu dana od tragične smrti radnika preduzeća Natron-Hayat, Alija Musaefendića koji je 9. aprila 2021. godine preminuo od povreda zadobivenih na radu u tvornici ove firme u Maglaju.
Ovaj mladi izgubljeni život ne smije pasti u zaborav i mora biti opomena svima nama da učinimo sve što je u našoj moći da u budućnosti spriječimo ovakve tragedije i da nam dobrobit radnika, njegovo zdravlje i bezbjednost na radu uvijek budu na prvom mjestu.
Na širem prostoru Bosne i Hercegovine u posljednjih 15 dana, zbog izuzetno pogodnih vremenskih prilika za nastanak i širenje vatrenih stihija, zabilježeno je više šumskih požara, a neki od njih još uvijek su aktivni. Prvi u gašenju požara u šumama bili su radnici šumsko-privrednih društava. Pored obavljanja redovnih radnih obaveza, radnici šumarstva uvijek prvi intervenišu u gašenju požara i saniranju požarišta. U borbi sa vatrenom stihijom dodatni problem predstavlja gašenje požara na miniranim područjima, gdje je nemoguće pristupiti požaru i isti lokalizirati u ranoj fazi nastanka. Radnicima šumarstva u ovim poslovima pomažu vatrogasne jedinice kao i lokalno stanovništvo, tako da je veliki broj požarišta uspješno lokalizovan bez ljudskih gubitaka.
Općina Konjic i ove godine, kao i prethodnih ima veliki problem sa šumskim požarima. Zajedno sa Vatrogasnom jedinicom Konjic, u gašenju požara angažovana je i Vatrogasna jedinica Šumarstva “Prenj” d.d. Konjic. Jedinica broji 12 obučenih članova koji su posljednjih 10 dana svakodnevno raspoređeni na požarima, skoro cijeli dan. Bili su aktivni požari na lokalitetima Spiljani, Vrabač, Obri, Kula, Višnjevice, Čičevo, Argud i dr. Članovi vatrogasne jedinice Šumarstva “Prenj” najviše su bili angažovani na gašenju požara na Vrabču, Višnjevcima, Kuli i Spiljanima koji je uspješno ugašen nakon pet dana borbe sa vatrenom stihijom.
Također, radnici Šumarstva “Srednjeneretvansko” Mostar bili su angažovani na gašenju požara na području Mostara – lokalitet Bahtijevica i području Jablanice – lokalitet Zlate.
U Zeničko-dobojskom kantonu evidentirana su ukupno 83 požara na području općina Vareš, Visoko, Zavidovići, Zenica, Kakanj, Maglaj, Olovo, Žepče i Tešanj. Požari su zahvatili šumu i niže rastinje. Najviše požara evidentirano je na područjima općina Zenica i Kakanj. U protekloj sedmici evidentirana su 44 požara, a od toga na području Šumarije Zenica samo 27. marta evidentirano je čak 10 požara, a vatrena stihija zahvatila je šire područje planine Lisac. Na gašenju požara učestvovali su radnici svih šumarija. JP “ŠPD Zeničko-dobojskog kantona” d.o.o Zavidovići.
Radnici Šumarije Banovići – JP “Šume Tuzlanskog kantona” d.d. Kladanj bili su aktivni na gašenju požara na području Općine Banovići, kao i području Kladnja- lokaliteti Srednja Drinjača i Gostelja. Intervencije su bile i na požarištima na drugim lokacijama u Tuzlanskom kantonu i to općinama Srebrenik, Sapna, Kalesija, Lukavac gdje su gorili trava, nisko rastinje i šuma.
Radnici ŠPD “Srednjobosanskog kantona”/ ŠGD “Kantona Središnja Bosna” d.o.o. D. Vakuf – Šumarija Busovača bili su angažovani na gašenju šume i niskog rastinja na području Općine Busovača. Požari su lokalizovani i na područjima općina Vitez, Kiseljak, Novi Travnik i Travnik gdje je gorila šuma, nisko rastinje i suha trava.
U proteklom periodu požari su bili aktivni i na širem području Unsko-sanskog kantona i to u općinama Bosanska Krupa, Cazin, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac. Radnici ŠPD ”Unsko-sanske šume” d.o.o. B. Krupa bili su uključeni u gašenje požara.
Zenica, 23. mart/ožujak 2022. – Izjava premijera Zeničko-dobojskog kantona Mirnesa Bašića i resornog Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK u pogledu spremnosti da se podrži formiranje pet novih zaštićenih područja na području ovoga Kantona, kao i formiranje javne ustanove za zaštićena područja bez prethodno provedenih konsultacija sa svim interesnim grupama, privrednim subjektima, lokalnim zajednicama i nevladinim sektorom su ishitrene, zaključeno je na radnom sastaku o temi “Inicijativa i opravdanost formiranja zaštićenih područja u ZDK” održanom 22.3.2022. godine u Zenici.
Sastanak su organizirali Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, JP “ŠPD ZDK” Zavidovići i Udruženja drvoprerađivača u Zenici.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Privredne komore FBiH- Udruženja šumarstva i drvoprerade, JP “ŠPD ZDK” Zavidovići, Udruženja poslodavaca FBiH, lokalne samouprave sa područja ZDK, kompanija iz oblasti drvoprerade, predstavnici kompanije “Natron-Hayat” d.o.o. Maglaj, Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH, Saveza lovačkih udruženja ZDK i drugi.
Iako su pozvani, sastanku nisu prisutvovali predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. Ovo je bio pripremni sastanak u oči održavanja Konferencije “(Ne)zaštićena područja Zeničko-dobojskog kantona” u organizaciji Koalicije za zaštitu prirode, a koja je ranije uputila inicijativu kojom se zagovara formiranje pet novih zaštićenih područja u ZDK, kao i formiranje novog pravnog subjekta “JU za zaštićena područja”za što su dobili podršku Vlade ZDK i resornog Ministarstva.
Na jučerašnjem sastanku također je zaključeno da je Zakonom o šumama ZDK tačno propisan način izdvajanja šuma iz šumsko-privrednog područja, a poseban problem predstavlja činjenica da takva područja nisu obuhvaćena trenutnim prostornim planovima ZDK.
Učesnici sastanka upozorili su da se u ovaj proces moraju uključiti sve zainteresirane strane, naročito ako se ima u vidu činjenica da nerezonsko smanjenje površine gazdovanja šumama u ZDK vodi smanjenju proizvodne funkcije šuma što dovodi u pitanje radna mjesta, a time i opstanak privrednih subjekata. U ukupnom privrednom razvoju u ZDK drvna i papirna industrija prema broju zaposlenih, obimu proizvodnje i izvozu finalnih proizvoda od drveta zauzimaju važno mjesto.
Ugrožavanje sirovinske baze koju im u najvećoj mjeri osigurava JP “ŠPD ZDK” izazvalo bi ogromne probleme u nabavci sirovne za potrebe drvne i papirne industrije, ne samo u ZDK već i šire u Bosni i Hercegovini.
Ovakve incijative zahtijevaju ozbiljan pristup i analizu te izradu stručnih elaborata, koji će sadržavati razloge i opravdanost donošenja odluka da se određena područja izdvajaju kao zaštićena područja. Također bi se eventualno trebala formirati nova javna ustanova, čije bi postojanje trebalo argumentirano obrazložiti. Osim toga, predlagači ovakvih odluka trebaju izraziti spremnost da korisniku šuma i šumskog zemljišta nadoknade gubitak prihoda, zbog ograničenog korištenja šuma. U izradu takvih elaborate nužno treba biti uključeno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK te stručnjaci iz oblasti šumarstva i JP “ŠPD ZDK”, zaključili su učesnici sastanka.
Jučer je dogovoreno da JP “ŠPD ZDK” sa drugim interesnim grupama uradi elaborate neopravdanosti inicijative za proglašenje pet novih zaštićenih područja i formiranja javne ustanove.
Naglašeno je da poslovanje JP “ŠPD ZDK”, čiji je osnivač Vlada ZDK, a koje zapošljava veliki broj radnika ne bi smjelo biti ugroženo ni po kojem osnovu, a formiranje novih zaštićenih područja onemogućava održivo upravljanje šumama u skladu sa principima šumarske struke.
Osnovna djelatnost JP “ŠPD ZDK” je uzgoj i zaštita šume kao prirodnog resursa što podrazumijeva monitoring zdravstvenog stanja šuma, zaštitu šuma od požara, sprečavanje gradacije šumskih štetnika, gljivičnih oboljenja, podizanje novih šumskih nasada. JP “ŠPD ZDK” posjeduje FSC standard što je garancija da je ovo preduzeće opredjeljeno za poštovanje upravljanja prirodnim resursom za opću dobrobit.
Upozoreno je na negativna iskustva istih ishitrenih odluka o proglašenju određenih područja “zaštićenim” u drugim kantonima u Federaciji BiH, što danas predstavlja ozbiljan problem i uveliko je na štetu šume kao prirodnog bogadstva.
Učesnici su zaključili da je formiranje zaštićenih područja pozitivna i poželjna inicijativa ekoloških udruženja, ali je za njihovo formiranje nužno ispuniti uslove koji neće ugrožavati ekonomskih interesa javnog i privatnog sektora, što je moguće ukoliko zaštitu okoliša, šumarstvo, drvnu i papirnu industriju posmatramo kao jedinstven sistem.
PREDSJEDNIK
Lejla Ćatić
Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema. Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma. Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava sa temom „Šume i biodiverzitet“.
Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.
Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr.
Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim udjelom šume i najvećom raznolikošću šumskih vrsta na zapadnom Balkanu. Zbog svoje prirodne i raznolike strukture, kao i značajne prirodne regeneracije, one predstavljaju ključni resurs za dalji razvoj privrede i društva. Šume i šumska zemljišta u BiH prostiru se na površini od 3.231.500 ha šume i šumskog zemljišta, od čega je 1.652.400 ha visokih šuma i 1.252.200 ha šuma panjača. Ostali dio obuhvata šiblje, goleti i ostalo šumsko zemljište. Ovi podaci upućuju na činjenicu da je oko 63% teritorija BiH prekriveno šumom i šumskim zemljištem, sa vrijednostima koje su među najvišim u Evropi; od čega je oko 20% šuma u privatnom vlasništvu, odnosno 80% u državnom vlasništvu (vlasništvo i upravljanje šumskim resursima je u nadležnosti entiteta: Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, koja je upravljačke nadležnosti prenijela na kantonalne/županijske vlade, i Brčko distrikta BiH).
Šume se odlikuju velikom raznolikošću tipova, jer je i sama zemlja geografski odlično pozicionirana u smislu različitih klimatskih uticaja, od priobalnih mediteranskih šuma do planinskih šuma u centralnoj BiH i posjeduje preko stotinu vrsta drveća. Glavne vrste drveća su jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).
Šume u planinskim dijelovima BiH odlikuju se relativnom očuvanošću šumskih ekosistema tj. njihovom prirodnošću, što predstavlja komparativnu prednost BiH. Zastupljene su i šumske sastojine prašumskog tipa, koje su izdvojene i zaštićene kao i kategorija zaštite prema IUCN kategorizaciji, među kojima je najveći i najraznovrsniji prašumski rezervat u Perućici.
Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama
Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama.
Izvor: https://mislioprirodi.ba/