Sindikalni odbor JP „ŠPD Zeničko-dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići, 1. februara 2021. godine pokrenuo je kampanju „ZAJEDNO U BORBI ZA SIGURAN RAD I BOLJU PRODUKTIVNOST“.
Cilj kampanje je prikazati stvarno stanje na terenu, položaj radnika uposlenih na određeno vrijeme, izazove sa kojima se nose, te probleme sa kojima se susreću i kakve posljedice na njih ostavlja takav rad.
S druge strane, sve to utiče i na rad i poslovanje preduzeća u cjelini.
Radnici su svoja iskustva i probleme mogli navesti u anketnom listiću. Anketni listić bilo je moguće popuniti i anonimmo. Skoro svi radnici su ipak naveli svoje ime i prezime, vrlo odlučni ukazati na izazove, probleme i situacije sa kojima se nose zbog neriješenog statusa, odnosno neizvjesnosti radnog mjesta.
Od ukupno 200 radnika, popunjeni anketni listić dostavilo je 142 radnika iz svih PJ preduzeća i to: PJ Šumarija Olovo, PJ Šumarija Vareš, PJ Šumarije Zenica, PJ Šumarija Kakanj, PJ Šumarija Zavidovići, PJ Šumarija Visoko, Rasadnik Žepće, PJ Šumarija Tešanj i Direkcija JP „ŠPD ZDK“. Na osnovu navoda iz anketnih listića iznosimo sljedeće:
Radni odnos na određeno vrijeme, od 3 do 10 godina, ima 121 radnik;
Radni odnos na određeno vrijeme, duži od 10 godina, ima 11 radnika;
Radni odnos na određeno, kraći od 3 godine, ima 10 radnika;
U anketnim listićima radnici su iznijeli vlastita iskustva i probleme sa kojma se susreću s obzirom na dugogodišnji neriješeni status i to:
Nemogućnost osnivanja porodice, kao i proširenja iste,
Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja,
Nemogućnost dizanja kredita,
Nemogućnost dizanja kredita po povoljnim kamatnim stopama,
Nemogućnost da do svoje 35 godine života iskoristi „povlastice“ koje banke nude kroz programe i akcije za mlade u rješavanju stambenog pitanja,
Porodični problemi zbog neizvjesne egzistencije,
Nemogućnost planiranja budućnosti,
Život od danas do sutra, zbog ugovora na kratak vremenski period,
Odlazak na more, planinu – pusti snovi,
Psihofizički problemi zbog stalnih pritisaka,
„10 godina života u strahu“,
Razmišljanje o napuštanju zemlje,
Ponižavajuća praksa prema radnicima na određeno,
Radnik drugog reda, koji bukvalno “umire” na svaku informaciju i dezinformaciju o bilo kakvim problemima u preduzeću, jer smo mi ti koji su okarakterisani kao višak i teret,
Neravnopravnost na radnom mjestu, od sredstava rada do kategorizacije odjela,
Netrpeljivost između radnika na određeno i na neodređeno; često dolazi do svađa, a za očekivati i do fizičkih obračuna, jer su živci na izmaku,
Proživljavanje trauma pred svaki istek ugovora i potpisivanje novih ugovora,
Koliko besanih noći u iščekivanju rezultata konkursa,
Bespotrebna frustrirajuća testiranja, kao i način prijema radnika,
Troškovi konkursne procedure, stalna ljekarska uvjerenja radnicima na određeno,
Zbog čega sam studirao i završio fakultet? Ispituje me neko sa sumnjivom diplomom i pet godina manje radnog staža,
Radimo na odgovornim radnim mjestima više godina, a odnos prema tebi kao prema početniku,
Zašto preduzeće ne angažuje profesore sa fakulteta i zašto se testiranja ne snimaju? Jer su rezultati testiranja namješteni, unaprijed dogovoreni i režirani za podobne.
Radnik na određeno ne smije se povrijediti, niti razboljeti, jer je upitno da li bi dobio novo produženje ugovora,
„Radnici sa više godina na određeno su potpisali preko 60 ugovora na određeno (Poslati upit na sve adrese od inspekcije rada do …………………………. sa pitanjem: Da li se može potpisati 60 uzastopnih ugovora sa jednim licem?)“
„Radim preko 8 godina, a na prekidima sam proveo 18 mjeseci. Kada ovim tempom sakupiti radni staž?“,
„Mi proizvodni radnici smo došli do zaključka da, ukoliko se nastavi ova praksa „igra živaca“ sa nama, velika većina nas je prinuđena potražiti sigurniju i zdraviju radnu sredinu“,
„Dobivao sam ugovore na 15 dana, na 1 mjesec, a najduže na 6 mjeseci. I tako 8 godina.“;
Sistematizovana radna mjesta upražnjena
„Otac mi je dao život za ovu zemlju, pa ukoliko bi dobio valjan ugovor, želio bih da živim i radim u zemlji za koju je moj otac dao život.“
„Sa ovoliko godina staža na određeno mi zaslužujemo stalne ugovore“. “Čovjek se ogleda u nesreći drugog čovjeka.“ I.B.
„Demobilisani sam borac. Ode mi unutrica, pijem leksilijum, ubi me nepravda.“,
Porodične svađe koje u konačnici dovode do razdora u porodici, a na kraju i razvoda brakova
Slučaj radnika H.M. (suicid), koji više nije mogao trpiti nepravdu i neizvjesnost!
Javna preduzeća bi trebala biti primjer u svakom pogledu, pa tako i po pitanju sigurnosti radnog odnosa. Nažalost su javna preduzeća postala generator krize u angažovanju i statusu radnika i time sigurno doprinose teškim posljedicama i slabom poslovanju. U oblasti šumarstva, gdje postoje jasni planovi šta treba raditi i koji profil radnika treba angažovati, angažovanje radnika je postala čista dnevna politika. Sramota!
Na osnovu ovih podataka Sindikat zaključuje da se pokrenuta kampanja treba intezivno nastaviti u smjeru rješavanja dijela problema zbog kojih preduzeće ne funkcioniše onako kako bi trebalo, s obzirom na djelatnost i resurse s kojim upravljamo. U tome pravcu.
Anketni listići se nalaze u arhivi Sindikata i moguće je predstaviti potpuna iskustva svakog od 142 radnika koji su iznijeli svoje stanje i iskustva kao radnici uposleni u JP „ŠPD ZDK“ na određeno vrijeme i to u trajanju od po više godina.
bog trovanja ugljen monoksidom iz bojlera, u Zagrebu je preminula jedna, a povrijeđeno još šest osoba. Riječ je o državljanima BiH koji su u Hrvatsku došli na privremeni rad. Radnici su unajmili kuću u kojoj su isto veče doživjeli nesreću.
Ispred kuće u Resniku sinoć su policajci, vatrogasci i osoblje hitne pomoći pomagali sedmorici radnika iz BiH otrovanih plinom u unajmljenoj kući.
Susjedi su uvjereni da je do ove nesreće došlo zbog lošeg održavanja kuće i nedostatka ulaganja. Mišljenja su da ljudi ne posvećuju pažnju servisiranju i čišćenju. Dok vlasnik kuće tvrdi da je uzrok nemarnost nadležnog majstora za održavanje bojlera.
Povrijeđeni radnici noći prevezeni su u tri zagrebačke bolnice gdje im je pružena pomoć. Pedesetsedmogodišnjak, koji je bio i najstariji među njima, preminuo je od trovanja plinom. Neki od radnika mlađe dobi, već su se i oporavili.
Ovaj događaj upozorenje je svima koji imaju plinske instalacije za grijanje. Tragedija u Resniku mogla je biti i puno veća jer da su radnici iz BiH zaspali uz plin, do jutra bi svi preminuli.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH je u sklopu svojih dosadašnjih aktivnosti nastojao što više skrenuti pažnju i ukazati na teške okolnosti u kojima žive i rade radnici u šumarstvu u BiH koji svoje zadatke obavljaju u lošim uvjetima, sa neadekvatnom opremom, vrlo često na niskim temperaturama ili pod drugim nepovoljnim klimatskim uticajima, te na opasnim terenima koji ugrožavaju život i zdravlje.
Dodatni problem predstavlja prekarni rad, odnosno dugogodišnje angažovanje radnika na određeno vrijeme. Na taj način neki radnici rade po 10 ili 15 godina. Većina javnih preduzeća od nadležnih vlada i skupština dobivaju saglasnost za angažovanje radnika samo na kratke periode, od mjesec do godinu dana, što je neadekvatna i neopravdana praksa, kako u odnosu na težinu posla koji se obavlja, tako i u odnosu na stvarne potrebe proizvodnje.
Da se se radnici zaposleni na određeno vrijeme nalaze u izuzetno nezahvalnoj situaciji koja im onemogućava život dostojan čovjeka, pokazala je i nedavna anketa provedena u okviru kampanje „ZAJEDNO U BORBI ZA SIGURAN RAD I BOLJU PRODUKTIVNOST“ sindikalnog odbora JP „ŠPD Zeničko-dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići pokrenute 1. februara 2021. godine.
Cilj kampanje je prikazati stvarno stanje na terenu, položaj radnika uposlenih na određeno vrijeme, izazove sa kojima se nose, te probleme sa kojima se susreću i kakve posljedice na njih ostavlja takav rad.
Od ukupno 200 radnika, popunjeni anketni listić dostavilo je 142 na određeno zaposlena radnika iz svih poslovnih jedinica ovog preduzeća.
Rezultati pokazuju izrazito nezadovoljstvo radnika frustrirajućom višegodišnjom praksom kratkoročnog zapošljavanja koja ostavlja posljedice na cjelokupni život i zdravlje radnika.
Nemogućnost osnivanja i proširenja porodice, rješavanja stambenog pitanja, dizanja kredita, porodični problemi, nemogućnost planiranja budućnosti, život od danas do sutra, stalni dodatni troškovi konkursne procedure, stalna neizvjesnost, neobnavljanje ugovora u slučaju povrede ili bolesti, ponižavanje radnika na određeno, bespotrebna frustrirajuća testiranja, osjećaji krivnje i bezvrijednosti, diskriminacija, siromaštvo i odliv radne snage u inostranstvo, samo su neke od posljedica prekarnog rada koje su radnici naveli u sklopu ankete. Na osnovu ovih podataka Sindikat zaključuje da se pokrenuta kampanja mora nastaviti, a aktivnosti intenzivirati u cilju rješavanja problema zbog kojih radnici nemaju minimalne uslove za normalan život, a preduzeće ne funkcioniše onako kako bi moglo, s obzirom na svoju djelatnost i resurse kojima raspolaže.
Mostar, 10.3.2021 – U organizaciji predsjednika Kantonalnog odbora SSŠPDP-a BiH za HNK upriličena je posjeta rukovodstvu i članstvu sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar pri čemu su predstavnici našeg sindikata izrazili podršku borbi koju uposlenici ove ustanove vode za svoja prava.Istim povodom SSŠPDP BiH uputio je i pismo podrške u kojem se, između ostalog, navodi:
„Upućujemo podršku i izražavamo solidarnost u aktivnostima koje vodite, sa željom i nadom da što prije uspijete u ostvarenju upućenih zahtjeva prema Vladi HNK i potpišete kolektivni ugovor.Izražavamo negodovanje i protest zbog činjenice da u vrijeme kada zdravstveni radnici daju svoj maksimum u jeku najveće krize izazvane pandemijom COVID-19, izostaje razumijevanje i volja nadležnih da ozbiljno razmotre zahtjeve zdravstvenih radnika i sindikata, te pristupe rješavanju istih … Vaša borba postaje primjer svrhe sindikata i sindikalnog djelovanja ne samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Federaciji BiH, već i šire, kojom skrećete pažnju na značaj i potrebu kolektivnog pregovaranja i zaključivanja kolektivnih ugovora.“
U srijedu, 10.3.2021. godine predstavnici SSŠPDP BiH, predsjednik Kantonalnog odbora Sindikata za HNK Mirsad Jazvin i predsjednica SSŠPDP BiH Lejla Ćatić posjetili su članove Sindikalne podružnice Šumarstvo „Srednje-neretvansko“ Mostar. Tom prilikom je održan sastanak između predstavnika Sindikata, a potom i sa predstavnicima uprave Društva. Tema razgovora bila je aktuelna situacija u Društvu. Pritom je istaknuto da Sindikat i uprava Društva ulažu napore u očuvanju ovog društva i unaprjeđenju rada. Socijalni dijalog je na najvišem nivou. Osim sa aktuelnim poteškoćama, zaposleni u ovom Društvu se svake godine bore i sa požarima. U nedostatku sredstava i bez pomoći sa strane uspijevaju odgovoriti mnogim izazovima i poteškoćama. Bez obzira na poziciju u Društvu, svi su maksimalno angažovani u očuvanju resursa i zajedničkim snagama pokušavaju očuvati Društvo i unaprijediti njegov rad. Kao i druga preduzeća, Šumarstvo „Srednje-neretvansko“ značajno je osjetilo posljedice pandemije COVID-a 19 u protekloj godini, te se nadaju da će u ovoj godini nastupiti poboljšanje.
Sarajevo, 8.marta 2021. – Povodom Međunarodnog dana žena, Udruženje/udruga BH novinari i Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine uputili su danas Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH zahtjev za ratifikaciju 190.Konvencije o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada, te prateću Preporuku br.206 koju je donijela Međunarodna organizacija rada 2019. godine.
Navedenom aktivnošću želimo skrenuti pažnju na rodno zasnovano nasilje u bh. društvu, osobito u oblastima rada, kao i na obavezu institucija vlasti u BiH na ratifikaciju 190. Konvencije o nasilju i uznemiravanju u oblasti rada, te prateću Preporuku br.206 koja traži sveobuhvatniju zaštitu radnika/ca.
Konvencija, poznata pod nazivom ILO 190, štiti sve radnike/ce i sve druge osobe koje se smatraju zaposlenicima/cama prema nacionalnom pravu i praksi, neovisno o njihovom ugovornom odnosu ili radnom statusu. To podrazumijeva zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i osobe sa statusom pripravnika/ca, radnika/ca kojima je završilo zaposlenje, volontera/ki, tražitelja/ica posla, itd.
Prema statistikama Međunarodne federacije novinara (IFJ), gotovo 65% žena –medijskih radnica doživjele su zastrašivanje, prijetnje ili zlostavljanje u vezi sa svojim radom, podjednako putem interneta ili na radnom mjestu, a preko 48% novinarki tvrdi da su se u svom radu suočavale s rodno zasnovanim nasiljem. Generalna istraživanja pokazuju da 48% žena u BiH je iskusilo neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine.
Konvencija obvezuje državu BiH na ratifikaciju radi kreiranja integriranog i rodno osjetljivog pristupa za prevenciju i eliminaciju nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
U januaru 2020. godine Vijeće Evropske komisije donijelo je Odluku kojom daju ovlaštenja državama članicama da, u interesu Europske unije, ratificiraju Konvenciju ILO 190, koja je Međunarodna organizacije rada proslijedila nadležnim evropskim institucijama i organizacijama.
Ratificiranje Konvencije ILO 190 predstavljala važan iskorak BiH na putu ka EU integracijama kao i unapređenje zaštite ženskih ljudskih prava u domenu rada osobito radnika/ca koje su dodatno izloženi viktimizaciji zbog svoje profesije.
BH novinari i Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira smatraju da ratifikacija ILO 190 konvencije može osigurati dodatnu zaštitu novinara/ki, medijskih djelatnika/ca, sindikalista/kinja, kao i radnika/ca koje zbog profesije mogu biti izložene dodatnoj stigmatizaciji, nasilju i/ili seksualnom uznemiravanju.
