Kako prenosi portal radiosarajevo.ba, na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u utorak, 12. decembra 2023. godine, upriličena je Stručna diskusija “Stanje u sektoru šumarstva Bosne i Hercegovine: Izazovi i prepreke”.
Ovaj događaj, u organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i uz podršku ostalih članica Saveza za šume Bosne i Hercegovine, okupio je 60-ak predstavnika akademske zajednice, resornih ministarstava, inspekcijskih organa, preduzeća šumarstva i aktivističke zajednice.
Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u regionu i cijeloj Evropi, s obzirom na činjenicu da šume i šumska zemljišta obuhvataju više od 50 posto teritorije naše države. To nas obavezuje da se prema ovom uslovno obnovljivom resursu koji nam, pored privredne, nudi i niz opštekorisnih funkcija značajnih za ljude, odnosimo s posebnom pažnjom, vodeći računa o optimalnom zadovoljenju potreba sadašnjih i budućih generacija.
“Borba za spas bosanskohercegovačkih rijeka pokazala je i pokazuje snagu i moć ujedinjenih građana i građanki. Zaista, bez voda i šuma nema života i, svjesni ove činjenice, već decenijama vodimo borbe za zaštitu naših zajedničkih dobara. Naše šume su, baš kao i rijeke, ozbiljno ugrožene i zajednički moramo kreirati rješenja koja će pomoći u njihovoj zaštiti, odnosno trasirati put prema održivom gospodarenju ovim resursom na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prvi korak je što urgentnije usvajanje valjanog Zakona o šumama u FBiH!”, istakla je Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
Kroz sveobuhvatnu diskusiju prisutnih identifikovani su ključni problemi koji prate šumarski sektor u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine i cijeloj državi, od nepostojanja entitetskog zakonskog rješenja, izostanka zvaničnog publikovanja provedene Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini, pa do političkih pritisaka kojima su izložena preduzeća šumarstva te dati prijedlozi rješenja kako je dalje obrazloženo. Prijedlozi će, u formi zaključaka s ove stručne diskusije, biti upućeni na adrese svih donosioca odluka u oblasti šumarstva.
Iako s drugačijim pogledima po pitanju mnogih segmenata funkcionisanja šumarskog sektora, među prisutnim je definitivno postojao konsenzus po pitanju nužnosti usvajanja Zakona o šumama FBiH. Naime, u ovom entitetu temeljni propis za oblast šumarstva ne postoji još od 2009. godine, što velikim dijelom onemogućava unaprjeđenje i razvoj ovog značajnog sektora domaće privrede. Istaknuto je i da Zakon mora dobiti zeleno svjetlo šumarske nauke i struke, odnosno da mora biti moderan i usklađen s međunarodnim strategijama iz oblasti šumarstva.
Po pitanju prijedloga iz zakonodavnog okvira, razgovarano je i o potrebi da se sektor šumarstva uredi i na državnom nivou, što bi dalo osnovne smjernice za gospodarenje šumama koje bi onda bile “razrađene” kroz entitetske i kantonalne zakone. Naglašeno je da se u konkretnom slučaju radi isključivo o stručnom i naučnom pitanju, a nikako političkom.
Prof. dr. Ahmet Lojo, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno bio i uvodničar na ovoj stručnoj diskusiji, ukazao je i na nužnost zvanične objave rezultata Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini koja je završena još 2009. godine, ali rezultati nikada nisu izbačeni. Ovo je značajno zato što jedino sveobuhvatna i pravovremena inventura šuma rezultira prikupljanjem podataka koji služe za praćenje stanja šuma i šumskih zemljišta, odnosno izradu strategije razvoja šumarstva.
“Mi ne znamo kakvo je tačno stanje šuma, jer to možemo znati samo kada izvršimo premjer i utvrdimo stanje. To smo proveli između 2006. i 2009. godine, kada smo uradili inventuru šuma na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Nažalost, rezultati te inventure još uvijek nisu i pitanje je hoće li ikada biti objavljeni”, poručio je Lojo.
Kao jedan od gorućih problema koji onemogućava razvoj šumarskih preduzeća istaknut je nedopustiv pritisak politike na kadrovsku i politiku zapošljavanja, gdje se ova javna preduzeća nerijetko posmatraju kao socijalne ustanove.
Iz Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH, krovnog strukovnog udruženja za oblast šumarstva u ovom entitetu, ukazali su i izostanak konkretnih aktivnosti vlasti u borbi protiv šumskih požara. Napomenuto je da su određene strategije iz ove oblasti usvojene još prije 10-ak godina, ali izostaje implementacija istih.
Upravo zbog činjenice da su institucije zakazale i na ovom planu danas kao posljedicu imamo situaciju da nismo ništa spremniji za suočavanje s razornim šumskim požarima koji su harali 2012. godine, kada su ostavili pustoš na desetinama hiljada hektara šuma i šumskih zemljišta.
“Moramo izraditi jasnu i preciznu nacionalnu strategiju kako bismo znali šta poduzeti u slučaju elementarnih nepogoda, ekstremnih temperatura i klimatskih promjena koje su neminovnost. Na to nas obavezuju i različiti međunarodni dokumenti čiji smo potpisnici”, zaključio je Azer Jamaković, sekretar Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH.
Pozvali su sva pravna i fizička lica da se pridruže Savezu za šume Bosne i Hercegovine i zajednički djeluju pravcu sređivanja u šumarskom sektoru u našoj državi.
Svim svojim članovima, radnicima i radnicama, građanima BiH, prijateljima i partnerima katoličke vjeroispovijesti i drugima koji danas slave, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine želi sretan Božić sa željom da ga provedu u zdravlju, dobrom raspoloženju i porodičnoj harmoniji zajedno sa svojim najbližima.
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu na prijedlog Federalnog ministarstva finansija donijela Uredbu kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca, dinamika isplate i način realizacije.
Pravo na pomoć, usljed inflatornog rasta cijena, ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu. Ovo pravo imaju lica zatečena u radnom odnosu na dan isplate novčanog iznosa.
Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.520 KM. Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja.
Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune zaposlenika. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.
Isplata pomoći može se izvršiti do šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može preći 2.520 KM. Pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom.Isplata pomoći vrši se svim zaposlenicima koji su zatečeni u radnom odnosu na dan isplate pomoći, bez diskriminacije na bilo koji način.
Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uslovi isplate.
Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje prava iz ove uredbe, obavezno se donose u pisanom obliku.
Ova uredba stupa na snagu narednog dana od objave u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje da važi 30.6.2024. godine.
Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, set fisklanih zakona predstavlja prioritetnu aktivnost Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva finansija, kao ovlaštenog predlagača. Ovim propisima planirano je smanjenje troškova poslodavaca, a povećanje plaća zaposlenicima na teret budžeta.
Međutim, isto nije još realizirano usljed kompleksnosti uticaja ova dva zakona na poslodavce, zaposlenike i budžete, zatim uticaja povećanja minimalne plaće, te načina pokrića potencijalnih budžetskih deficita koji će nastati usljed usvajanja ovih propisa. S ciljem prevazilaženja trenutne situacije i stvaranju pretpostavki za usvajanje novog seta fiskalnih zakona, bilo je nužno donijeti ovu uredbu koja je ograničenog perioda važenja.
Ovom uredbom predviđena je mogućnost povećanja prihoda zaposlenika u svrhu zaštite radnih mjesta, te izbjegavanje dodatnog pritiska na poslodavce kroz oslobađanje obaveze plaćanja poreza na dohodak i doprinosa na predviđeno povećanje prihoda. Očekivanja su da će se u što skorije vrijeme izmijeniti zakoni o porezu na dohodak i obavezni doprinosi, a ova privremena mjera data Uredbom dati željeni učinak s ciljem zaštite radnih mjesta.
Povodom sutrašnjeg Dana ljudskih prava objavljujemo sljedeće saopćenje:
„Na ovogodišnji Dan ljudskih prava obilježavamo 75. obljetnicu usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja postoji od 1948. godine. Uprkos svakodnevnim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, ova deklaracija razrađuje principe koji predstavljaju temelj dostojanstvenog društva u sklopu naše globalne zajednice.
Borba za ljudska prava zavisi od jedinstva, kolektivne snage i koordiniranog djelovanja. Kad god i gdje god su ova prava ugrožena, sindikati su tu da ih brane. Ne postoji snažnija transformativna sila u našim društvima od organizovanih radnika. Ravnotežu moći na radnom mjestu i u našim zajednicama možemo promijeniti snagom kolektivne solidarnosti i djelovanja.
Na globalnoj sceni se uzdižu na vlast ideje i prakse krajnje desnice, te nasilni, destruktivni i populistički nacionalizam desničarskih grupa kao i retorika koja podstiče podjele. Gdje god se to dogodi, ograničavaju se ljudska, radnička i sindikalna prava. Kad nisu u vlasti, krajnji desničari napadaju društvene elite, koristeći se bijesom i strahom koji se nagomilao u narodu, međutim, čim budu izabrani, oni služe interesima tih istih elita. Oni donose rat, smrt i razaranje. Nikada nisu bili i nikada neće biti saveznici radničke klase. Oni napadaju jedinstvo radnika jer shvataju, da naši sindikati mogu pokrenuti promjene u društvu ako aktivno afirmišemo sljedeće vrijednosti:
• Odbrana ljudskih prava radnika; • Jačanje i razvoj sistema socijalne zaštite i usluga; • Uključivanje i poštovanje svih kako bi postigli društvo bez diskriminacije bez obzira na pol, rasu, etničku pripadnost, državljanstvo, zemlju porijekla, vjeru, radni status ili druge osobine čovjeka; • Podrška demokratskim institucijama i aktivna pomoć da iste postanu bolje, jače i osjetljivije na probleme u društvu; • Odbrana i promovisanje mira, ne samo na međudržavnom i unutarnjem planu, već i aktivno zalaganje za uvažavanje i poštovanje svakog pojedinca unutar porodice, na radnim mjestima i u lokalnim zajednicama, sa ciljem da svi budu slobodni od nasilja i zastrašivanja; • Uvažavanje istine i borba protiv sila koji ugrožavaju pravo na javnu raspravu.
NA OVOGODIŠNJI 10. DECEMBAR, NA DAN LJUDSKIH PRAVA, MI SINDIKATI OKUPLJENI U MEĐUNARODNU ORGANIZACIJU RADNIKA U GRAĐEVINARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI (BWI), STUPAMO ŠIROM SVIJETA U AKCIJU KAKO BISMO BRANILI MIR, PRAVDU I DOSTOJANSTVO RADA.
Na Dan ljudskih prava, nijedna akcija nije prevelika, niti premala. I diskusija na radnom mjestu, demonstracija, protestno pismo ili neka sasvim druga akcija – sve to može imati pozitivan uticaj. Naša moć leži u učestvovanju i dijalogu. To je kolektivna sila koju ćemo demonstrirati svijetu.
• Koristite resurse kao što su plakati za promociju kampanje. Na ovom linku https://drive.google.com/…/1g3Sb12VRxaH3O16I… možete preuzeti plakate za različite akcije i fotografije na temu promocije solidarnosti. • Podijelite informacije o našim aktivnostima putem društvenih mreža pomoću hashtagova kao što su: # BWIHumanRightsDay, @ BWIglobal (X/Twitter) ili @BWIGlobalUnion (Facebook/Instagram) • Odštampajte plakate i postavite ih na radnim mjestima i drugim lokacijama koje posjećuju sindikalisti i drugi radnici.
Za dodatne informacije i podršku, obratite se našem regionalnom osoblju BWI i/ili direktorici BWI-jevog sektora za Globalne kampanje Paoli Cammilli na adresu paola.cammilli@bwint.org.Recite ne krajnjoj desnici! Recite da ljudskim pravima!“
Jučer, 30. novembra, svjetski lideri su se okupili u Dubaiju na Globalnoj klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda (COP28). U svjetlu njenog slogana “Zagrijte borbu za prava radnika, a ne planetu!”
Kampanja Međunarodne organizacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) će naglasiti hitnu potrebu za zaštitom zdravlja i sigurnosti radnika u globalnoj vanrednoj situaciji u kojoj se nalazimo kada su u pitanju klimatske promjene.
Pravo na zdrava i sigurna radna mjesta je osnovno ljudsko pravo. Vrijeme je da se to pravo temeljito utvrdi za milione radnika u građevinarstvu, industriji građevinskog materijala, prerade drveta i u šumarstvu koji su pogođeni stresom na radnom mjestu uslovljenim ekstremnim vrućinama i drugim ekstremnim vremenskim prilikama.
Usred hitne globalne kampanje za klimatsku pravdu, prepoznajemo da je borba za održivu budućnost suštinski povezana sa borbom za prava migranata i borbom protiv povećanja broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja, izazvanog klimatskim katastrofama.
Tražimo od vlada i drugih aktera da odvoje trenutak i razmisle o tome kako je raditi po ekstremnim vrućinama i drugim teškim vremenskim prilikama za milione građevinskih radnika i da obećaju da će pružiti podršku Manifestu BWI-ja za stvaranje svijeta u kojem je svaki radnik siguran i zaštićen.
Promjena je moguća ako djelujemo zajedno.
Zagrijte borbu za ženska prava i prava radnika, a ne planetu!
ŽENE ŠIROM SVIJETA 25. NOVEMBRA OBILJEŽAVAJU MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA ČIME ZAPOČINJE 16-DNEVNA KAMPANJA AKTIVIZMA PROTIV RODNO ZASNOVANOG NASILJA
U toku je 16-dnevna kampanja protiv rodno zasnovanog nasilja koja će trajati do 10. decembra. SSŠPDP BIH je, kako samostalno, tako i kao članica BWI-ja, intenzivno uključen u aktivnosti u ovoj oblasti i ovu tematiku je intenzivno obrađivao u toku svoje ovogodišnje manifestacije „Sindikalna škola 2023“ u svrhu širenja svijesti o potrebi sistemske borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, kako na radnom mjestu, tako i u porodici.
Povodom ovogodišnje kampanje u sklopu „16 dana aktivizma“ prenosimo saopćenje naše krovne organizacije BWI:„
Kao i svake godine, članice BWI pridružit će se kampanji 16 dana aktivizma i pozvati da se okončaju svi oblici rodno zasnovanog nasilja u kući i na radnom mjestu. Za mnoge žene radnice u građevinarstvu, drvnoj i šumarskoj industriji, mnoga radna mjesta ostaju teška i opasna s velikim brojem slučajeva rodno zasnovanog nasilja. One trpe uticaj stereotipne kulture kojom dominiraju muškarci i koja pogrešno pretpostavlja da radnice „nisu sposobne” da rade poslove u različitim zanatima. Štaviše, mnoga radna mesta se smatraju „prljavim“ zbog opasnih materijala i drugih uslova u okolini. Opšte je poznato da industrijske grane u kojima rade članovi sindikata u sklopu BWI daju značajan doprinos klimatskim promjenama jer emituju u prosjeku više od 40 posto godišnjih emisija stakleničkih plinova (GHG).
Klimatske promjene čine rad u industrijskim granama koje se smatraju povezanim sa djelatnošću BWI opasnijim, a u mnogim slučajevima i nepodnošljivim za zdravlje radnika. Ekstremni toplotni talasi, degradacija životne sredine i druge katastrofe izazvane klimom nisu daleka apstrakcija, već nova normala za organizacije članice BWI. Ekstremne temperature i vremenski događaji ugrožavaju fizičko i mentalno zdravlje radnika, intenziviraju opasnosti po zdravlje i sigurnost radnika na otvorenom, pa čak dovode i do smrtnih slučajeva.
Za radnice BWI-a, globalna klimatska kriza nikada nije rodno neutralna. Ekstremni vremenski događaji povezani sa klimatskom krizom, koji se pojačavaju i uporno utiču na proces rada i borbu za zadržavanje posla, između ostalog, pogoršavaju i rodno zasnovano nasilje. Pojava ekstremnih vremenskih prilika produbljuje rodnu podjelu. To donosi socio-ekonomsku nestabilnost, raseljavanje, manjak sigurnosti i povećane potrebe vezane za zdravstvenu zaštitu, a najveći teret nose radnice. Radnice su prve koje gube posao ili su potisnute u područje neformalnog rada, rad kod kuće ili neuslovna radna mjesta u proizvodnji građevinskih elemenata, što dodatno produbljuje diskriminaciju i izloženost rodno zasnovanom nasilju.
Rodno zasnovano nasilje je jedan od ekstremnih oblika diskriminacije i nejednakosti. Kako klimatske promjene povećavaju ranjivost žena na sve oblike diskriminacije i nasilja, neophodno je u sve strategije za borbu protiv klimatske krize integrirati i borbu za eliminaciju rodno zasnovanog nasilja. Da bi se osigurala pravičnost u pravednoj tranziciji, treba da postoji puno, efektivno i smisleno učešće i vođstvo radnica u industriji. Samo osiguravanjem učešća i liderstva žena možemo im efektivno omogućiti da identifikuju izazove i rješenja za njihove izazove koji se međusobno ukrštaju. Čineći to, mnoga radna mjesta koja su se nekada smatrala teškim, opasnim i prljavim konačno će postati kvalifikovana, sigurna i održiva radna mjesta bez svih oblika rodno zasnovanog nasilja i zlostavljanja.
Pod sloganom „Zagrijte borbu za ženska prava, a ne planetu! Prekinite rodno zasnovano nasilje!“, BWI navodi da je zaštita i promocija bezbjednog i inkluzivnog radnog okruženja bez nasilja i diskriminacije nad ženama ključna za postizanje rodne ravnopravnosti i efikasno ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama. U industrijskim granama u kojima je BWI aktivno prisutan i koje su pod velikim uticajem klimatskih promjena, imperativ je da jednakost i jednakost budu uključeni u programe i prakse u cilju promocije pravedne tranzicije koja koristi svim radnicima.“
