Povodom najnovije krize u funkcionisanju preduzeća Sindikalna podružnica KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo uputila je hitan dopis Skupštini, Vladi i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo čiji sadržaj prenosimo u cjelosti:
Poštovani,
Dana 08.4.2021. godine uputili smo Zahtjev za hitno djelovanje Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo u vezi sa nastalom situacijom u KJP “Sarajevo-šume ” d.o.o. Sarajevo , tačnije neimenovanjem Nadzornog odbora, a time i Uprave Društva zbog čega trpe radnici. Do danas nemamo odgovor u vezi sa istim.
Kao što Vam je poznato, 18.3.2021. godine istekao je mandat Nadzornom odboru Društva, a 29.3.2021. godine vršiocu dužnosti generalnog direktora kao i v .d. izvršnim direktorima Društva KJP “Sarajevo-šume ” d.o.o. Sarajevo. Koliko nam je poznato imenovan je samo predstavnik/punomoćnik ispred Ministarstva privrede Kantona Sarajevo koji obnaša funkciju Skupštine Društva i nema ingerencije vođenja upravljačke politike u Društvu.
Sa 01. aprilom 2021. godine počele su dospijevati obaveze Društva za prethodni period, uključujući obaveze prema radnicima, isplata naknade za prevoz za april, koju je trebalo isplatiti do 05.4., dok plaće i druge naknade radnika za obaveze iz marta dospijevaju 15.4.2021. godine.
Kako je direktoru istekao mandat, niko u Društvu nema ovlaštenja za davanje naloga za obračun i isplatu plaća i drugih obaveza. Društvo je solventno i ne postoje finansijske prepreke za isplatu plaća. Za imenovanje novog Nadzornog odbora, te imenovanje nove Uprave Društva potrebno je najmanje još 20 dana. Osim toga nastaju druge obaveze za Društvo, zbog čega će najvjerovatnije Društvo i prekršajno odgovarati zbog kašnjenja sa uplatom i izmirenjem obaveza za redovan rad. A sve ovo će se na kraju prelomiti preko radnika!
UKAZUJEMO da radnici KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo rade izuzetno teške i složene poslove, u šumi na otvorenom po različitim vremenskim prilikama. U martu, kao i sada u aprilu rad se odvija u zimskim uvjetima, još su temperature ispod nule (negdje i do -18 stepeni C.), a većina radilišta je i pod dubokim snijegom.
Svoju plaću radnici zarađuju pošteno i uz velike napore, pod pritiskom iako većina tih radnika radi na ugovorima o radu na određeno vrijeme u trajanju od tri, šest mjeseci ili godinu dana i tako rade već godinama, neki čak i po 10 godina.
Radovi u šumarstvu su radovi visokog rizika i radnicima stalno prijeti opasnost od povrede na radu. Nije nemoguće da se u međuvremenu dese teže povrede radnika na radu ili neke druge nesreće. Postavlja se pitanje ko će biti odgovoran i kako se to može riješiti?
Gospodo, da li radnici koji rade u ovakvim uvjetima zaslužuju da ostanu bez plaće ili da im plaća kasni zbog nečega za što uopšte nisu krivi?
Do danas se rad na svim radilištima odvijao bez zastoja, radnici su radili na vlastitu odgovornost i maksimalnu samodisciplinu. Međutim, kako je isplata plaća neizvjesna, sa današnjim danom prestala je otprema i prodaja drvnih sortimenta što dalje može donijeti novu finansijske namete društvu i ozbiljno ugroziti dalje poslovanje “Sarajevo-šuma”.
Sve ovo dovest će KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo u krizu poslovanja, te preduzeće koje je solventno, sa redovnom dinamikom rada i poslovanja, u potpunu krizu, a 391 radnika ostaviti bez redovnih primanja, te njih i njihove porodice dovesti na rub materijalne izdržljivosti. Osim toga, veliki broj radnika je obolio od corona virusa. U posljednjih nekoliko sedmica imali smo pet smrtnih slučajeva.
Ako sumnjate u navedeno, POZIVAMO VAS DA OBIĐETE BILO KOJE RADILIŠTE KJP “Sarajevo-šume” (na području Bjelašnice, lgmana, Srednjeg…) I SAMI SE UVJERITE U NAVEDENO!
Shodno tome, ZAHTIJEVAMO OD SKUPŠTINE, VLADE I RESORNOG MINISTARSTVA DA HITNO IZNAĐU PRELAZNO RJEŠENJE. Predlažemo da ministar postupi u skladu sa članom 11. alineja 8. Zakona o upravljanju privrednim društvima u Kantonu Sarajevo i u skladu sa ovlaštenjem uvede privremene mjere za sanaciju stanja u društvu postavljanjem privremenog upravitelja, do okončanja postupka imenovanja Nadrzonog odbora i Uprave Društva.
ZAHTIJEVAMO da se naš zahtjev uzme urgentno u razmatranje, jer Sindikat neće moći vladati situacijom i zadržati socijalni mir. Radnici su najavili potpunu obustavu rada ukoliko plaća ne bude isplaćena u zakonskom roku, odnosno na dan 15.4. i dolazak pred zgradu Društva i Kantona Sarajevo.
U vezi sa gore navedenim, ZAHTIJEVAMO hitan sastanak sa predsjedavajućim Skupštine, premijerom Vlade Kantona Sarajevo i ministrom Kantonalnog ministarstva privrede u cilju iznalaženja prelaznog rješenja do imenovanja nove Uprave Društva. Predlažemo da sastanak održimo najkasnije do 14.4.2021. godine jer do tada moramo imati neki odgovor za radnike.
Dvadesetjednogodišnji mladić iz Maglaja preminuo je usljed povreda na radu zadobivenih u tvornici Natron-Hayat u Maglaju.
Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldina Alić je kazala da su dojavu zaprimili oko 9:30 sati te da su na mjesto događaja upućeni policijski službenici.
U nezgodi na radu preminuo je M. A. iz Maglaja, a uviđajem koji još uvijek traje rukovodi dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH je tim povodom uputio je telegram saučešća kolektivu i porodici tragično stradalog radinika “Natro-Hayat” d.o.o. Maglaj.
Predsjednik Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu Zuhdija Mahmutović gostovao je na TV Hayat gdje je govorio o novom i starom Zakonu o zaštiti na radu, te novim izazovima u vezi sa ovom problematikom u svjetlu pandemije izazvane širenjem virusa COVID 19.
U intervjuu je, između ostalog rekao:
Tadašnji zakon o zaštiti na radu je za ono vrijeme bio vrlo napredan, ali govorimo o 1990. godini. Tim zakonom je bilo propisano dosta obaveza za koje se tada nije ni naslućivalo da će biti propisane i u Evropskoj Uniji, kao što je, recimo, akt o procjeni rizika. Tada smo imali na snazi i radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Tako da je i stari zakon tretirao posebne uslove rada, znači ista ona mjesta za koje je utvrđeno da imaju povećane opasnosti i štetnosti. Stari zakon je također obavezivao i na periodične preglede i ispitivanja, kako mašina i uređaja tako i uslova radne sredine. Nije predviđao povjerenika za zaštitu na radu, ali je tada postojala pozicija referent zaštite na radu. Nekad se to zvalo „hatezejac“, lice koje je u organizaciji vodilo brigu o zaštiti na radu.
Ali uslovi su se promijenili. Trideset godina je donijelo niz promjena. U međuvremenu je i taj zakon iz 1990. god. bio na snazi, te je i on primjenjivan, kako-tako. Po starom zakonu su se ispitivale mašine, uređaji, sredstva rada i mikroklimatski uslovi te fizičko-hemijske štetnosti. Međutim, on je sada prevaziđen.
Došla su nova vremena i došlo je do potrebe za donošenjem novog zakona. Procedura donošenja ovog zakona je trajala čak petnaest godina. 2005. godine je izašla prva verzija. Ali evo, konačno smo ga dobili i drago nam je da je došlo do toga. Već dva dana se održava regionalna rasprava o novom zakonu o zaštiti na radu u FBiH. Na njoj učestvuju sve zemlje regije i povodom ovog zakona se svi pohvalno izjašnjavaju.
Očekivati je da primjena ovog zakona zaista doprinese adekvatnijoj zaštiti radnika, pogotovo zato što je u zakon preuzeta Direktiva 391 EU, koja je postala sastavni dio našeg zakonodavstva i zato što je zakon usaglašen sa Konvencijom 155 Međunarodne organizacije rada. To su normativi koji su preneseni u naše zakonodavstvo i koji su jasni i decidni. Primjenom tih normativa u EU došlo je do znatnog smanjenja broja povreda i smrtnih slučaja. Recimo, prema podacima EUROSTAT-a, u EU je broj povreda na radu i oboljenja sa smrtnim ishodom 2,3 na 100.000 zaposlenih, a u FBiH, prema onim podacima kojima se raspolaže, taj broj iznosi 6,7 na 100.000 zaposlenih. Znači tri puta više. A preuzimanjem direktiva, standarda i propisa EU i njihovom implementacijom, realno je očekivati da se taj broj svede na prosjek EU.
U vezi sa primjenom Zakona o zaštiti na radu u svjetlu pandemije COVID-a 19, Mahmutović je naglasio sljedeće:
COVID 19 je proglašen biološkom štetnosti i ušao je u grupu 2, od ukupno četiri grupe bioloških štetnosti. Akt o procjeni rizika sad mora uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost, a dosad to nije bio slučaj. Mnoge zemlje u regiji koje imaju akt o procjeni rizika, sad vrše njegovu reviziju i uvode COVID 19 kao biološku štetnost. U trenutku kad zakon stupi na snagu kod nas, krenut će se sa izradom akta o procjeni rizika, nakon što ministar donese pravila po kojima će se raditi. To je jedna pretpostavka za izradu akta, a druga pretpostavka je da ministar donese odluku o uslovima, opremi i kadrovima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije kako bi mogle vršiti procjenu rizika. Tada će se vršiti procjena kod svakog poslodavca i u sklopu procjene rizika će se uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost. Svi će morati imati akt o procjeni rizika i u njega uvrstiti i COVID 19, te uzeti u obzir na kojim prostorima i na kojim mjestima prijeti opasnost od ovog virusa kao biološke štetnosti.
15. marta 2021. godine federalni ministar rada i socijalne politike, u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva, na osnovu člana 23. stav (4) Zakona o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20), usvojio je sljedeće pravilnike iz oblasti zaštite na radu:
Pravila o procjeni rizika,
Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu,
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu i
Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na poslovima sa povećanim rizikom
Pravilnike možete pročitati na sljedećim linkovima:
U sklopu aktivnosti u sedmici nakon Međunarodnog dana šuma Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH se pridružuje apelu Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI) upućenom članicama Foruma za šume Ujedinjenih nacija (UNFF) u kojem se iste pozivaju da usklade svoje zakone sa međunarodnim standardima o oblasti gospodarenja šumama.
BWI je ovogodišnji Međunarodni dan šuma obilježila učešćem na manifestaciji organizovanoj od strane Foruma za šume Ujedinjenih nacija (UNFF) 19. marta. Forumova manifestacija pod nazivom “Obnavljanje šuma: Put do oporavka i dobrobiti čovjeka” ima za cilj da podigne svijest o činjenici da su šume vitalni faktor za zdravlje i dobrobit ljudi i naše planete, posebno za vrijeme pandemije.
BWI je iskoristila ovu priliku za poziv državama-članicama da budu svjesne svoje odgovornosti i da usklade državne zakone, propise i prakse sa međunarodnim standardima. Pritom je istaknuto da se svi relevantni sporazumi u vezi sa šumskim bogatstvima moraju u potpunosti implementirati kako bi se obezbijedili dostojanstveni poslovi, održivo gospodarenje šumama, te zdravlje i bezbjednost radnika u šumarstvu.
bog trovanja ugljen monoksidom iz bojlera, u Zagrebu je preminula jedna, a povrijeđeno još šest osoba. Riječ je o državljanima BiH koji su u Hrvatsku došli na privremeni rad. Radnici su unajmili kuću u kojoj su isto veče doživjeli nesreću.
Ispred kuće u Resniku sinoć su policajci, vatrogasci i osoblje hitne pomoći pomagali sedmorici radnika iz BiH otrovanih plinom u unajmljenoj kući.
Susjedi su uvjereni da je do ove nesreće došlo zbog lošeg održavanja kuće i nedostatka ulaganja. Mišljenja su da ljudi ne posvećuju pažnju servisiranju i čišćenju. Dok vlasnik kuće tvrdi da je uzrok nemarnost nadležnog majstora za održavanje bojlera.
Povrijeđeni radnici noći prevezeni su u tri zagrebačke bolnice gdje im je pružena pomoć. Pedesetsedmogodišnjak, koji je bio i najstariji među njima, preminuo je od trovanja plinom. Neki od radnika mlađe dobi, već su se i oporavili.
Ovaj događaj upozorenje je svima koji imaju plinske instalacije za grijanje. Tragedija u Resniku mogla je biti i puno veća jer da su radnici iz BiH zaspali uz plin, do jutra bi svi preminuli.
