U organizaciji Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine i Međunarodne konfederacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji BWI, 17. marta je održan skup pod nazivom “FSC-COC sistem gospodarenja šumama i prava radnika”.
Na sastanku su učestvovali predstavnici Privredne komore, Šumarskog fakulteta, poslodavci iz šumsko-privrednih društava i predstavnici firmi iz drvne industrije, Grupacije za drvo i šumarstvo, Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i predstavnici Sindikata.
Gost skupa bio je Coen Van der Veer, evropski regionalni predstavnik BWI i direktor BWI-jevog programa za drvnu industriju i šumarstvo. U svom obraćanju on se osvrnuo na nove zakonske propise u EU, pri čemu je fokus bila diskusija i zaključci sjednice Generalne skupštine FSC-a (Vijeća za nadzor šuma) od oktobra 2022. godine. Naveo je da je usvojen zahtjev sindikata za obezbjeđenje slobodnog pristupa njihovim predstavnicima da mogu obaviti posjetu radilištima i pogonima i obaviti neophodne razgovore sa radnicima angažovanim kod poslodavaca u ovim branšama. Podcrtao je da je od samog osnutka FSC-a sloboda radnika i njihovo pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje činilo osnovu socijalnog programa FSC-a, pri čemu je neophodno da radnici ali i poslodavci budu informisani o aktivnostima sindikata, interesima i pravima radnika. Osim navedenog, Van der Veer je istakao da se jedan od najvažnijih zahtjeva sindikata odnosi na sigurnost na radu i zaštitu zdravlja radnika i u njemu se traži da se radnicima omogući da sami biraju svoje predstavnike, povjerenike zaštite na radu, a što je već sadržano u propisima novog Zakona o zaštiti na radu u FBiH.
Predsjednica SSŠPDP BIH Lejla Ćatić podcrtala je veliki problem radnika koji duži period rade na određeno vrijeme i koji pri povredama na radu ostaju invalidi i ne ostvaruju odgovarajuću zaštitu za invalidna lica i imaju velike teškoće da pronađu posao sa umanjenom radnom sposobnosti. Osim toga u toku izlaganja je naveden i problem upošljavanja radnika kod određenih izvođača radova gdje je upitno da li su ti radnici angažovani u skladu sa normama FSC-a, pri čemu nije definisano kako se to može provjeriti i kako obezbijediti da radnici koji su angažovani kod ugovornog izvođača, radove obavljaju pod istim uslovima, kao i radnici javnog preduzeća koje je naručilo dotični posao. To se prije svega odnosi na uplatu osiguranja i ostvarivanje istih prava.
Na terenu je i dalje prisutan problem prekarnog rada, i u javnim i u privatnim preduzećima. Poslovi u ovim branšama sa sobom nose visoki rizik pri čemu se kontinuirano radi sa radnicima na terenu. U 2020. godini je na federalnom nivou stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu, a još uvijek je u toku donošenje podzakonskih akata. Pravilnici kojima je regulisan rad u šumarstvu i drvnoj industriji su zastarjeli i mnogi od njih još od 70-tih godina nisu mijenjani.
Učestalost rada na crno u ovim branšama uzrokovana je manjkom odgovarajućih zakonskih rješenja ili činjenicom da zakonski propisi nisu usklađeni kao i da nadležni nisu omogućili odgovarajući nadzor. Nasuprot tome, posljednjih godina je evidentan nedostatak radne snage, a posebno radnika u proizvodnji kao što su sjekači, traktoristi i drugi radnici iz neposredne proizvodnje.
Prisutni na sastanku složili su se da je potrebno sistemsko rješavanje ovih pitanja kao i stalna komunikacija između menadžmenta i radnika. Motivacija radne snage preko njihove zaštite, obezbjeđenje zdrave radne sredine i prevencija rizika i povreda na radu te unaprijeđenje radničkih prava, posebno materijalnih, ključni su faktori kako bi radnici ostali u BiH i bili akteri u ukupnim procesima u sklopu šumarstva i drvne industrije.
16.3. i 05.4.2023. godine održani su sastanci predstavnika Međunarodne konfederacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (Building and Wood Workers’ International (BWI)) sa predstavnicima članica ove organizacije u BiH i Fondacije Fridrih Ebert (Friedrich-Ebert-Stiftung (FES)). Sastanak je održan u prostorijama SSŠPDP BiH, a istom su, osim predsjednice Lejle Ćatić, prisustvovali Selma Šehović ispred Fondacije Fridrih Ebert, te predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH (SGIIGM BIH) Murat Škamo i predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS (SŠPDP RS) Vlado Pavlović.
Na sastanku od 16. marta ispred BWI-a učestvovao je Coen van der Veer regionalni predstavnik BWI-a za Evropu, a na drugom sastanku održanom 5. aprila prisustvovale su v.d. regionalna predstavnica BWI-a za Evropu Genevieve Kalina i Aude Moureau, koordinator za organizovanje i tehnička pitanja. Na sastancima se razgovaralo o realizaciji Konferencije BWI-a koja će se održati sredinom septembra 2023. godine u Sarajevu i planiranim sastancima odbora žena i mladih. Sindikati iz BiH biće domaćini Konferencije. Konkretizovani su datumi održavanja skupova i zaduženja predstavnika domaćih sindikata. Očekuje se da će skupu prisustvovati više od 180 predstavnika sindikata članica BWI-a iz cijeloga svijeta. Posebno će se održati sastanci predstavnika mladih i žena.
Svim svojim članovima, radnicima i građanima BiH koji danas obilježavaju Vaskrs, SSŠPDPBIH upućuje čestitke sa željom da im ovaj najveći praznik donese puno zdravlja, spokoja, sreće i zadovoljstva.
Neka ovaj dan bude proslava mira i blagostanja, zajedništva i solidarnosti među ljudima, jačanja porodice, prijateljstva i dobrobiti zajednice koju svi zajedno gradimo sa svim dobronamjernim ljudima.
Svim svojim članovima, građanima BiH katoličke vjeroispovijesti kao i svim ostalima koji slave današnji praznik SSŠPDPBiH upućuje iskrene čestitke povodom Uskrsa sa željom da u današnjem danu pronađu snagu i ljepotu života sa svojim bližnjima i da ga provedu u zdravlju, ljubavi, jačanju sloge i zajedništva sa svim ljudima dobre volje kao i solidarnosti sa onima kojima je pomoć prijeko potrebna.
U posjeti SSŠPDP BIH 14 i 15. marta 2023. godine boravio je međunarodni predstavnik Sindikata industrije i energetike Norveške, Ole Kristan Paulsen.
Razgovaralo se o saradnji dva sindikata u narednom periodu. Predstavnici dva sindikata definisali su ciljeve rada i aktivnosti u tekućoj godini. Konkretiziranjem plana djelovanja dogovoreno je da realizacija istog počinje u junu sastankom predstavnika socijalnih partnera iz sektora šumarstva, drvne i papirne industrije Norveške i BiH. Cilj ovog sastanka svakako predstavlja razvoj saradnje između predstavnika poslodavaca i sindikata, ali uključuje i učešće drugih interesnih grupa koje će biti pozvani na radni sastanak.
Sindikat Norveške i ove godine dat će svoju podršku radu SSŠPDP BIH koji je svoje djelovanje u proteklim godinama značajno unaprijedio uvođenjem nove prakse rada i inovativnog pristupa radu. Planirano je da se dobra praksa iz prethodnih godina nastavi, što naročito važi za nastavak aktivnosti iz 2022. godine. Prioritet će se dati radu sa članstvom na terenu kroz posjete radilištima, fabrikama i dr., kolektivnom pregovaranju i unapređenju prava radnika kroz kolektivne ugovore, obezbjeđenje sigurnog rada i povećano učešće sindikata u sferi zaštite i sigurnosti na radu na svim nivoima.
Posebno pitanje predstavlja animiranje mladih i žena i njihov aktivan rad u sindikatu, pružanje pravne pomoći članstvu kroz formiranje mreže pravne pomoći, te regrutovanje novog članstva. U vezi sa aktivnostima koje počinju u junu dogovoreno je da će SSŠPDP BIH biti domaćin skupa kojem će prisustvovati i direktor Udruženja poslodavaca Norveške za sektor drvnog dizajna i tekstila.
U sedmici u kojoj se obilježava Svjetski dan šuma, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH posebno intenzivira pripreme za aktivnosti koje se na različite načine provode cijele godine sa ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma, ne samo kao privrednog resursa, već i kao izvora zdravlja i dara prirode kojeg moramo sačuvati za buduće generacije.
21. marta obilježava se Međunarodni dan šuma kako bi se skrenula pažnja na njihovu važnost za opstanak života i načine kako je možemo zaštititi. Šume nam osiguravaju kiseonik, lijekove, hranu, vodu i još mnogo toga što nam je potrebno za egzistenciju. Osim što su staništa brojnim biljnim i životinjskim vrstama, također pružaju zaštitu slivova, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju klimatske promjene. Ipak, uprkos našoj ovisnosti o šumama, i dalje dopuštamo njihovu devastaciju.
Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude.
Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosistema na kopnu u kojima živi više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. One pokrivaju 30% Zemljine površine i izvori su čistog zraka i vode te, naravno, ključne u borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje UN-a pokazuje kako šume mogu izvući milijardu ljudi iz siromaštva i stvoriti dodatnih 80 miliona zelenih radnih mjesta. Prekomjerna i neplanska kao i ilegalna sječa šuma te odsustvo akcija pošumljavanja nije samo rizik za biološku raznolikost – to je i klimatski rizik, koji predstavlja izravnu prijetnju ljudskim pravima lokalnih zajednica kojima šume predstavljaju izvor preživljavanja. Početkom prošle godine, UN-ova agencija za klimatske promjene objavila je izvještaj u kojem otkriva smrtonosne posljedice klimatskih promjena za ljude u svim dijelovima svijeta u nadolazećim desetljećima. “Posljedice klimatskih promjena gore su nego ikad, naglašavajući važnost globalnog jedinstva”, piše u saopštenju UN-a.
Prepoznajući hitnost akcija, peti Globalni pregled bioraznolikosti naznačio je da je potrebna duboka transformacija kopnene i šumske povezanosti kako bi se ispunilo obećanje Vizije o biološkoj raznolikosti za 2050. godinu.
Globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. godine, koji će biti usvojen u toku ove godine koji predstavlja novi ambiciozni plan za očuvanje bioraznolikosti planete Zemlje, podupire potrebu da osigura održivo upravljanje područjima koje pokrivaju šume kroz svoje ciljeve i viziju.
Godine 2015. sve države članice Ujedinjenih naroda usvojile su razvojnu politiku o održivosti koja se usredotočuje na 17 ciljeva održivog razvoja (SDG). Tih 17 ciljeva predstavlja globalni plan za mir i prosperitet ljudi i planeta, a trebalo bi ih postići do 2030. godine. Cilj 15 odnosi se na održivo korištenje kopnenih ekosistema, održivo upravljanje šumama i borbu protiv pretvaranja tla u krš i pustinju usljed uništenja vegetacije ljudskim faktorom.
Postizanje globalnih ciljeva zahtjeva našu posvećenost prema održivom korištenju šuma i dobrobiti koje nam one pružaju. Neka ova sedmica u kojoj obilježavamo Svjetski dan šuma, bude podsjetnik da moramo raditi i razvijati naš odnos prema šumskim resursima o kojima ovise dobrobiti našeg opstanka na planeti Zemlji.
Izvor za dijelove članka: https://www.fmoit.gov.ba
