KJP „Sarajevo-šume“, zajedno s Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo u ponedjeljak 09.05.2022. godine, organizuje akciju pošumljavanja u okviru masovne akcije ZASADI ZA ŽIVOT, DOMOVINI NA DAR, a koja se provodi od oktobra 2021. godine.
Akcija se organizuje povodom Dana Evrope i povodom Dana pobjede nad fašizmom koji se obilježavaju 9. maja, a nastavit će se tokom mjeseca maja, u zavisnosti od vremenskih uvjeta.
Okupljanje učesnika je na Velikom Polju na Igmanu, 09.05.2022. godIne u 09:00 sati, odakle će do lokacije pošumljavanja prevoziti vozila KJP „Sarajevo-šume“.
Svi zainteresovani građani su pozvani da se pridruže, poklone nove sadnice i time učine nešto za svoju domovinu.Organizatori poručuju: “Pozovite porodicu, prijatelje i izađite svi na Igman. Očekujemo vas!”
Ova akcija je još jedan u nizu napora naših šumskoprivrednih društava i kantonalnih institucija u cilju obnavljanja šumskog fonda i zaštite šuma kao jednog od najvažnijih prirodnih bogatstava naše zemlje.
Šume štite život na Zemlji i imaju ključnu ulogu u održivom razvoju. Prednosti i koristi od šuma prožimaju brojne ciljeve i smjernice Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. godine koji sadrži čitav dijapazon aktivnosti, od borbe protiv siromaštva do ublažavanja klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Međutim, ovi dragocjeni ekosistemi su izloženi rastućoj opasnosti od deforestacije (nestanka šuma), degradacije šume, neodrživih praksi gospodarenja šumama i efekata klimatskih promjena.
XV Svjetski kongres šumarstva koji je danas okončan u Seulu, pružio je značajnu priliku za globalnu šumarsku zajednicu da omogući da šume postanu sastavni dio diskusija i odluka u sklopu Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. godine, kao i globalnih aktivnosti oporavka od posljedica pandemije COVID-a 19.
Na pomenutom kongresu su učestvovali i predstavnici naše krovne organizacije, Međunarodne federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (BWI).
Kratka istorija Svjetskog kongresa šumarstva
Od kada je održan prvi Svjetski kongres šumarstva, u Rimu 1926. godine, ova manifestacija se realizuje svakih ca. šest godina i u sklopu iste se održavaju forumi za inkluzivnu diskusiju o ključnim izazovima i perspektivama za sektor šumarstva. 1954. godine je priprema i održavanje kongresa povjerena Organizaciji Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) u uskoj saradnji sa zemljom-domaćinom, što je praksa i danas.
Aktivnosti u sklopu Kongresa
Domaćin petnaestog kongresa je Vlada Republike Koreje, a kongres je trajao od 2. do 6. maja 2022. godine. Republika Koreja je zemlja koja visoko cijeni vlastita šumska bogatstva zbog njihovog ključnog utjecaja na ekosisteme, te pozitivne uloge u oblasti zdravlja i rekreacije i spremna je da mnoga stečena znanja podijeli sa globalnom zajednicom.
Pod sloganom „Izgradimo ekološki prihvatljivu, zdravu i postojanu budućnost sa šumama“, Kongres je potcrtao esencijalnu ulogu šuma u globalnom programu za održivi razvoj, obuhvativši između ostalog, Program UN-a za održivi razvoj do 2030. godine (te u sklopu njega i Smjernice za održivi razvoj), Globalne ciljeve u oblasti šumarstva, Pariški sporazum o klimatskim promjenama, UN-ovu deceniju obnove ekosistema i Globalni okvir za bioraznolikost poslije 2020. godine. Učesnici ove manifestacije su utvrdili ključne mjere i preporuke za jačanje uloge šuma. Također je naglašen i napredak u implementaciji preporuka sačinjenih u toku rada XIV. Svjetskog kongresa šumarstva 2015. godine.
Organizatori Kongresa su omogućili šire učešće u ovom globalnom događaju sa ciljem okupljanja hiljada ljudi iz svih dijelova svijeta i različitih sektora, uključujući i javni i privatni sektor, nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, naučna tijela i šumarska društva. Objedinjavanjem tako raznolike grupe ljudi koji dijele zajedničku brigu za šume, Kongres je ohrabrio učesnike na vođenje inkluzivnih diskusija, stvaranje novih partnerstava i uvrštavanje problematike kojom se bavi šumarstvo u globalne programe održivog razvoja i aktivnosti oporavka od posljedica pandemije COVID-a 19.
Učešće predstavnika BWI
Predstavnici BWI-a su u svojim aktivnostima u toku Kongresa naglašavali pitanja socijalnog dijaloga kao osnove za postizanje dostojanstvenih uslova rada. Kako su naglasili predstavnici naše krovne ogranizacije, „socijalni dijalog je važno sredstvo za uspostavljanje osnovnih radničkih prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje“.
„Socijalni dijalog je mehanizam koji treba da poluči rezultatima kao što su kolektivno pregovaranje, pravno obavezujući granski sporazumi, pristup povjerenicima za zdravlje i zaštitu na radu radnim mjestima i funkcionalni odbori za bezbjednost i zaštitu na radu. Posvećenost socijalnih partnera socijalnom dijalogu za rezultat mora imati konkretne akcije na radnim mjestima. U suprotnom, sve je samo prazna priča“, istakao je predstavnik BWI, Apolinar Z. Tolentino.
Svim članovima našeg Sindikata islamske vjeroispovijesti, radnicima i građanima koji slave ovaj dan, Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH čestita Ramazanski bajram sa željom da ga provedu u ljepotama porodične bliskosti, ljubavi, međusobnog potpomaganja i solidarnosti. Neka ovaj praznik koji zbližava ljude i popravlja međuljudske odnose, jača porodicu i društvo bude okrijepljenje dobrih ljudi u njihovoj borbi za svoj boljitak, boljitak svoje porodice, zajednice i naše domovine.
Svakog Prvog maja se radništvo svijeta prisjeća sudbonosnih događaja koji su se odigrali na ovaj dan u Čikagu 1886. godine kada su radnici počeli da se bore protiv izrabljivanja i za bolje uslove rada sa, sada već historijskom parolom, „Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora“.
U decenijama nakon ovog događaja radnička prava su jačala i uslovi rada i plata, materijalni i pravni status su, bar u nekim dijelovima svijeta postajali bolji, radnička udruženja, sindikati i pokreti su rasli, a radnici su se izborili da se njihov glas čuje i počinje uvažavati.
“Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora” je pravo koje je davno izvojevano. Danas su ugrožena čak i ta, davno ostvarena osnovna prava. Opet smo prisiljeni da se borimo za ono što se nekad podrazumijevalo.
Međutim, danas smo svjedoci da vrijeme ide unazad i da su neka osnovna prava koja su se dugo vremena podrazumijevala, sada ukinuta i ugrožena i da umjesto daljnjeg napretka i poboljšanja aktuelnog stanja, imamo situaciju u kojoj se već postojeća, temeljna prava urušavaju, a radnici pretvaraju u robove podložne sve većem i većem izrabljivanju.
U Bosni i Hercegovini, radnici ove godine svoj praznik dočekuju u još težem položaju. Osim teških posljedica koje je pandemija COVID-a 19 ostavila na ekonomiju i radna mjesta, ove godine je uslijedilo i enormno povećanje cijena troškova života koje nije pratilo adekvatno povećanje plata, što je dodatno ugrozilo standard i onemogućilo pokrivanje minimalnih troškova života.
Sa današnjih radničkih prvomajskih protesta u Sarajevu
U Federaciji Bosne i Hercegovine još uvijek nemamo usvojen zakon o minimalnoj plati. U cijeloj državi su uvjeti rada i dalje loši, plate su mizerne, poskupljenja su izmakla kontroli, a u radnim sredinama su i dalje prisutni česti slučajevi mobinga, izrabljivanje uz neplaćene prekovremene sate, rad vikendom, nesigurni ugovori o radu na određeno, otežavanje postupka kolektivnog pregovaranja i nezaključenje kolektivnih ugovora, neadekvatna oprema, prečeste povrede i smrtni slučajevi na radu.
Vlast ne čini ništa ili neizmjerno malo da sanira posljedice inflacije. Iako smo svjedoci neviđenog egzodusa radnika iz BiH, nadležne institucije se ovim problemom uopšte ne bave i ignorišu ga dovodeći nas u opasnost da ostanemo bez kvalifikovane radne snage i bez osnovnog temelja privrede. Iako je donesen novi Zakon o zaštiti na radu, isti se ne primjenjuje u potpunosti i radnici, posebno u sektorima našeg Sindikata i dalje rade u iznimno teškim uslovima, izloženi povredama i nesretnim slučajevima u kojima neki od njih gube i svoje živote.
Na današnji dan koristimo priliku da ponovo izrazimo svoje nezadovoljstvo položajem radnika naše zemlje i da naglasimo urgentnu potrebu za promjenama koje će spriječiti sunovrat radništva u ropstvo i siromaštvo.
RAD I TRUD SE MORA POČETI POŠTOVATI, UVAŽAVATI I ŠTITITI.
TRAŽIMO ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA I SAMO ONO ŠTO SMO MUKOTRPNIM RADOM ZARADILI.
RAST CIJENA MORA PRATITI I RAST PLATA.
TRAŽIMO PODRŠKU ZA SNAŽNIJE KOLEKTIVNO PREGOVARANJE.
ZAŠTITA RADNIKA NA RADU MORA BITI PRIORITET, A NE UVEĆANJE KAPITALA.
Ovog dana moramo još jednom naglasiti da mi radnici moramo učiniti sve da postignemo potpuno jedinstvo u našoj borbi za naš zasluženi status u društvu. U toj borbi ne smijemo zaboraviti solidarnost između radnika, jer zajedno se suočavamo sa istim iskušenjima i nedaćama i samo zajedno ih možemo prevladati.
28. april je Međunarodni dan akcije i sjećanja na smrtno stradale radnike, kao i na invalide i ozlijeđene na radu.
Sindikati širom svijeta povodom ovog dana poduzimaju akcije te organizuju skupove i protestne marševe sa ciljem da pravo na zdrava i bezbjedna radna mjesta bude priznato kao osnovno pravo radnika. Pomenute aktivnosti se održavaju u toku cijele sedmice u kojoj se obilježava ovaj dan.
U današnjem vremenu znamo sve o rizicima na radu kao i svim mjerama i zakonima koji imaju za cilj prevenciju smrtnih slučajeva, povreda i oboljenja u vezi sa radnim mjestom. Uprkos tome, više od sto hiljada radnika godišnje u građevinarstvu, šumarstvu i preradi drveta gube živote u „nezgodama“ koje se u potpunosti mogu spriječiti.
Sindikati svijeta, uključujući i članove BWI su odlučni da nešto poduzmu po tom pitanju. Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH će se također pridružiti ovoj kampanji.
Adekvatni rezultati će biti postignuti kada sindikati i uprave budu sarađivali na zajedničkim pitanjima u oblasti zdravlja i bezbjednosti na radu sa ciljem da imamo radna mjesta bez smrtnih slučajeva i područja rada gdje su rizici od profesionalnih bolesti i nezgoda predmet intezivnih mjera upozoravanja i prevencije.
U sjećanje na naše članove i druge radnike koji su preminuli, mi smo se posvetili našem cilju, a to je da Međunarodna organizacija rada (MOR) prizna pravo na zdrava i bezbjedna radna mjesta kao osnovno pravo radnika. Globalni koncenzus za takvu promjenu će ohrabriti nadležne da primjene odgovarajuće standarde u oblasti zdravlja i bezbjednosti na radu i obeshrabriti one države i kompanije koje žele postići konkurentnost na tržištu baziranu na lošim uslovima i praksama.
To ćemo postići kolektivnim akcijama i drugim inicijativama na ovaj dan, kao i u toku sedmice u kojoj se obilježava Svjetski dan zaštite na radu.
Šta možemo učiniti?
1. Prikupljati potpise za Deklaraciju o zdravim i bezbjednim radnim mjestima. Potpisi se prikupljaju kod poslodavaca, organizacija poslodavaca i vladinih institucija. 2. Održati zajedničke aktivnosti na radnom mjestu na kojem je poslodavac već potpisao Deklaraciju. 3. Distribuirati BWI-jeve postere i pamflete o bezbjednosti i zdravlju na radu (BZR) kao osnovnom pravu radnika. 4. Održavati obuke o korištenju bezbjednosne opreme, te realizovati odgovarajuće treninge i seminare na radnim mjestima. 5. Posjećivati radna mjesta i vršiti inspekcije po pitanju bezbjednosti i zdravlja na radu. 6. Koordinirati masovne skupove i demonstracije ispred kompanija u cilju protesta protiv opasnih uslova na radu i loše statistike bezbjednosti. 7. Održavati komemorativne skupove za one koji su izgubili živote ili su povrijeđeni na radu.
U toku ove sedmice aktivizma aktivnosti će biti dokumentovane fotografijama, videima, saopćenjima za štampu i objavama na socijalnim mrežama uz korištenje hashtag-oznake: #IWMD2022
Foto-galerija: Kampanji su se, između ostalih, pridružili i radnici JP “Bosansko-podrinjske šume” d.o.o. Goražde i Jadrina d.o.o. Gračanica
Dan planete Zemlje je godišnja proslava koja se održava 22. aprila. Više od 193 zemlje organizuje događaje za Dan planete Zemlje, a koordinira ih mreža Dana planete Zemlje. Ciljevi događanja uključuju senzibiliziranje svjetske populacije o pitanjima okoliša i demonstriranje podrške za zaštitu okoliša.
Svake godine 22. aprila svijet prati Dan planete Zemlje. Obilježavanje ovog dana kao Dana planete Zemlje je tradicija od 1970. godine.
Planeta Zemlja je brojnim neprimjerenim aktivnostima čovjeka, kritično ugrožena i treba hitnu pomoć kao i radikalnu promjenu ponašanja svakoga od nas. Kada su u pitanju takva pitanja kao što su ekološki problemi globalnih razmjera, čovjek često pomisli kako on sam tu ne može učiniti ništa. No, nije tako! Moramo postati svjesni činjenice da svako od nas može učiniti jako mnogo po ovom pitanju, i to mnogo više nego mislimo. To ćemo postići prije svega tako što ćemo najprije djelovati samostalno, a zatim postati primjer ponašanja drugima koje ćemo na taj način također potaknuti na djelovanje.
I ove godine, u periodu koji se poklapa sa Danom planete Zemlje, članovi našeg Sindikata uposleni u šumskoprivrednim društvima koja se bave gospodarenjem šumama, glavni fokus svojih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša usmjeravaju ka pošumljavanju, odnosno obnovi šumskog fonda u područjima gdje se vrši eksploatacija drveta za potrebe drvne industrije. U tu svrhu se redovno organizuju intenzivne akcije pošumljavanja, a pri navedenim preduzećima djeluje više rasadnika gdje se uzgaja veliki broj mladih sadnica koje se koriste za obnovu, jačanje i podmlađivanje šumskog fonda.
