Jedna od najvećih manifestacija u cilju očuvanja svjetskih šumskih bogatstava i obogaćivanja čovjekove okoline sadnjom drveća je Međunarodni dan drveta. Na ovaj dan svake godine brojni gradovi, lokalne zajednice, šumarstva, preduzeća i mnoge asocijacije zajednički učestvuju u sađenju drveća u parkovima, alejama i na zelenim površinama uz saobraćajnice.
Ideja za obilježavanje ovog dana nastala je 1872. godine. Američki novinar Julius Sterling Morton 1872. godine objavio je Rezoluciju o Danu drveta u kojoj je od savezne države Nebraske zahtijevao obilježavanje ovog dana svake godine. 10. aprila iste godine u toj saveznoj državi, koja je inače veoma oskudna šumama, zasađeno je više od milion stabala. U idućih dvadeset godina praksa obilježavanja ovog dana proširila se cijelim Sjedinjenim Američkim Državama.
U Njemačkoj i nekim drugim evropskim državama ovaj dan se počeo obilježavati tek skoro stotinu godina kasnije. 1951. godine Ujedinjene Nacije su donijele odluku o ustanovljenju Međunarodnog dana drveta. U skladu s tim, 25. aprila 1952. godine u Njemačkoj su organizovane prve simbolične akcije sađenja drveća. Danas mnoge zemlje širom svijeta obilježavaju Dan drveta, obično u proljeće, iako sam datum varira, u zavisnosti od klime i početka sezone sadnje drveća.
Cilj manifestacija koje se održavaju na ovaj dan je podizanje svijesti stanovništva, a posebno mladih ljudi o enormnom značaju drveća za svjetsku klimu, našu planetu i za svakog pojedinačnog čovjeka.
U drugom dijelu intervjua za TV Hayat predsjednik Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu Zuhdija Mahmutović je između ostalog rekao:
Sama provedba Zakona o zaštiti na radu je ključni faktor za poboljšanje radnih uslova. Međutim, postavlja se pitanje da li će veće kazne natjerati odgovorne da se pridržavaju mjera koje su propisane zakonom. Tu će biti dosta problema, obzirom da je inspekcija koja vrši nadzor nad primjenom svih zakona i podzakonskih akata brojčano jako slaba.
Recimo, u Kantonu Sarajevo koji zapošljava 170.000 hiljada radnika, imamo 1,5 inspektora, a evropska norma je jedan inspektor na 25.000 zaposlenih. U Zenici su angažovana tri inspektora, u Tuzli dva, u Mostaru jedan itd. Znači, taj broj ne može imati preventivni uticaj.
Sama inspekcija prvenstveno predstavlja preventivnu mjeru, a i kompletan zakon je preventivnog karaktera. Glavna uloga inspekcije prije svega mora biti preventiva, a ne kažnjavanje. Međutim, ovaj broj inspektora nije u mogućnosti preventivno djelovati. Oni će, kao i do sada, uglavnom ići na uviđaje, podnositi kaznene prijave i kažnjavati. Kazne su vrlo rigorozne i iznose do 15.000 KM i predviđene su, kako za firmu kao odgovornu instancu, tako i za odgovorno lice kod poslodavca.
Te mjere bi trebale doprinijeti poboljšanju uslova na radu, pod uslovom da se stvori adekvatan nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa. Mislim da su na tom polju već obavljeni odgovarajući razgovori sa inspektoratom i da će se pomenuti broj inspektora povećati, jer, objektivno gledano, ovakvo stanje ne može zadovoljiti potrebe nadzora tolikog broja privrednih subjekata.
Sindikalna podružnica SSŠPDP BiH u JKP “Sarajevo-šume je danas izdala sljedeće saopštenje:
Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić reagovao je na Urgenciju Sindikata KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, akt br.: 09-4/21 od 12.4.2021. godine upućen Skupštini, Vladi i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo u vezi sa zastojem u radu KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo.
Dana 13.4. u KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo održan je zajednički sastanak kojem su prisustvovali ministar Delić, saradnici Ministarstva privrede KS, predstavnici Društva i Sindikata na kojem su dogovorene dalje aktivnosti u cilju omogućavanja kontinuiranog rada Društva do izbora novog Nadzornog odbora i Uprave KJP “Sarajevo šume” d.o.o. Sarajevo.
Dogovoreno je da se ovlasti dosadašnji direktor Adnan Proha da izda nalog za obračun i ispatu plaće i naknade za prevoz radnicima za mjesec mart o.g., te potpiše naloge za proizvodnju i prodaju drvnih sortimenata, te obavljanje drugih poslova koji ne trpe odlaganje i mogli bi preduzeće dovesti u krizu poslovanja i nanijeti štetu.
Povodom najnovije krize u funkcionisanju preduzeća Sindikalna podružnica KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo uputila je hitan dopis Skupštini, Vladi i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo čiji sadržaj prenosimo u cjelosti:
Poštovani,
Dana 08.4.2021. godine uputili smo Zahtjev za hitno djelovanje Vladi Kantona Sarajevo i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo u vezi sa nastalom situacijom u KJP “Sarajevo-šume ” d.o.o. Sarajevo , tačnije neimenovanjem Nadzornog odbora, a time i Uprave Društva zbog čega trpe radnici. Do danas nemamo odgovor u vezi sa istim.
Kao što Vam je poznato, 18.3.2021. godine istekao je mandat Nadzornom odboru Društva, a 29.3.2021. godine vršiocu dužnosti generalnog direktora kao i v .d. izvršnim direktorima Društva KJP “Sarajevo-šume ” d.o.o. Sarajevo. Koliko nam je poznato imenovan je samo predstavnik/punomoćnik ispred Ministarstva privrede Kantona Sarajevo koji obnaša funkciju Skupštine Društva i nema ingerencije vođenja upravljačke politike u Društvu.
Sa 01. aprilom 2021. godine počele su dospijevati obaveze Društva za prethodni period, uključujući obaveze prema radnicima, isplata naknade za prevoz za april, koju je trebalo isplatiti do 05.4., dok plaće i druge naknade radnika za obaveze iz marta dospijevaju 15.4.2021. godine.
Kako je direktoru istekao mandat, niko u Društvu nema ovlaštenja za davanje naloga za obračun i isplatu plaća i drugih obaveza. Društvo je solventno i ne postoje finansijske prepreke za isplatu plaća. Za imenovanje novog Nadzornog odbora, te imenovanje nove Uprave Društva potrebno je najmanje još 20 dana. Osim toga nastaju druge obaveze za Društvo, zbog čega će najvjerovatnije Društvo i prekršajno odgovarati zbog kašnjenja sa uplatom i izmirenjem obaveza za redovan rad. A sve ovo će se na kraju prelomiti preko radnika!
UKAZUJEMO da radnici KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo rade izuzetno teške i složene poslove, u šumi na otvorenom po različitim vremenskim prilikama. U martu, kao i sada u aprilu rad se odvija u zimskim uvjetima, još su temperature ispod nule (negdje i do -18 stepeni C.), a većina radilišta je i pod dubokim snijegom.
Svoju plaću radnici zarađuju pošteno i uz velike napore, pod pritiskom iako većina tih radnika radi na ugovorima o radu na određeno vrijeme u trajanju od tri, šest mjeseci ili godinu dana i tako rade već godinama, neki čak i po 10 godina.
Radovi u šumarstvu su radovi visokog rizika i radnicima stalno prijeti opasnost od povrede na radu. Nije nemoguće da se u međuvremenu dese teže povrede radnika na radu ili neke druge nesreće. Postavlja se pitanje ko će biti odgovoran i kako se to može riješiti?
Gospodo, da li radnici koji rade u ovakvim uvjetima zaslužuju da ostanu bez plaće ili da im plaća kasni zbog nečega za što uopšte nisu krivi?
Do danas se rad na svim radilištima odvijao bez zastoja, radnici su radili na vlastitu odgovornost i maksimalnu samodisciplinu. Međutim, kako je isplata plaća neizvjesna, sa današnjim danom prestala je otprema i prodaja drvnih sortimenta što dalje može donijeti novu finansijske namete društvu i ozbiljno ugroziti dalje poslovanje “Sarajevo-šuma”.
Sve ovo dovest će KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo u krizu poslovanja, te preduzeće koje je solventno, sa redovnom dinamikom rada i poslovanja, u potpunu krizu, a 391 radnika ostaviti bez redovnih primanja, te njih i njihove porodice dovesti na rub materijalne izdržljivosti. Osim toga, veliki broj radnika je obolio od corona virusa. U posljednjih nekoliko sedmica imali smo pet smrtnih slučajeva.
Ako sumnjate u navedeno, POZIVAMO VAS DA OBIĐETE BILO KOJE RADILIŠTE KJP “Sarajevo-šume” (na području Bjelašnice, lgmana, Srednjeg…) I SAMI SE UVJERITE U NAVEDENO!
Shodno tome, ZAHTIJEVAMO OD SKUPŠTINE, VLADE I RESORNOG MINISTARSTVA DA HITNO IZNAĐU PRELAZNO RJEŠENJE. Predlažemo da ministar postupi u skladu sa članom 11. alineja 8. Zakona o upravljanju privrednim društvima u Kantonu Sarajevo i u skladu sa ovlaštenjem uvede privremene mjere za sanaciju stanja u društvu postavljanjem privremenog upravitelja, do okončanja postupka imenovanja Nadrzonog odbora i Uprave Društva.
ZAHTIJEVAMO da se naš zahtjev uzme urgentno u razmatranje, jer Sindikat neće moći vladati situacijom i zadržati socijalni mir. Radnici su najavili potpunu obustavu rada ukoliko plaća ne bude isplaćena u zakonskom roku, odnosno na dan 15.4. i dolazak pred zgradu Društva i Kantona Sarajevo.
U vezi sa gore navedenim, ZAHTIJEVAMO hitan sastanak sa predsjedavajućim Skupštine, premijerom Vlade Kantona Sarajevo i ministrom Kantonalnog ministarstva privrede u cilju iznalaženja prelaznog rješenja do imenovanja nove Uprave Društva. Predlažemo da sastanak održimo najkasnije do 14.4.2021. godine jer do tada moramo imati neki odgovor za radnike.
Dvadesetjednogodišnji mladić iz Maglaja preminuo je usljed povreda na radu zadobivenih u tvornici Natron-Hayat u Maglaju.
Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldina Alić je kazala da su dojavu zaprimili oko 9:30 sati te da su na mjesto događaja upućeni policijski službenici.
U nezgodi na radu preminuo je M. A. iz Maglaja, a uviđajem koji još uvijek traje rukovodi dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona.
Samostalni sindikat šumarstva, prerade drveta i papira BiH je tim povodom uputio je telegram saučešća kolektivu i porodici tragično stradalog radinika “Natro-Hayat” d.o.o. Maglaj.
Predsjednik Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu Zuhdija Mahmutović gostovao je na TV Hayat gdje je govorio o novom i starom Zakonu o zaštiti na radu, te novim izazovima u vezi sa ovom problematikom u svjetlu pandemije izazvane širenjem virusa COVID 19.
U intervjuu je, između ostalog rekao:
Tadašnji zakon o zaštiti na radu je za ono vrijeme bio vrlo napredan, ali govorimo o 1990. godini. Tim zakonom je bilo propisano dosta obaveza za koje se tada nije ni naslućivalo da će biti propisane i u Evropskoj Uniji, kao što je, recimo, akt o procjeni rizika. Tada smo imali na snazi i radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Tako da je i stari zakon tretirao posebne uslove rada, znači ista ona mjesta za koje je utvrđeno da imaju povećane opasnosti i štetnosti. Stari zakon je također obavezivao i na periodične preglede i ispitivanja, kako mašina i uređaja tako i uslova radne sredine. Nije predviđao povjerenika za zaštitu na radu, ali je tada postojala pozicija referent zaštite na radu. Nekad se to zvalo „hatezejac“, lice koje je u organizaciji vodilo brigu o zaštiti na radu.
Ali uslovi su se promijenili. Trideset godina je donijelo niz promjena. U međuvremenu je i taj zakon iz 1990. god. bio na snazi, te je i on primjenjivan, kako-tako. Po starom zakonu su se ispitivale mašine, uređaji, sredstva rada i mikroklimatski uslovi te fizičko-hemijske štetnosti. Međutim, on je sada prevaziđen.
Došla su nova vremena i došlo je do potrebe za donošenjem novog zakona. Procedura donošenja ovog zakona je trajala čak petnaest godina. 2005. godine je izašla prva verzija. Ali evo, konačno smo ga dobili i drago nam je da je došlo do toga. Već dva dana se održava regionalna rasprava o novom zakonu o zaštiti na radu u FBiH. Na njoj učestvuju sve zemlje regije i povodom ovog zakona se svi pohvalno izjašnjavaju.
Očekivati je da primjena ovog zakona zaista doprinese adekvatnijoj zaštiti radnika, pogotovo zato što je u zakon preuzeta Direktiva 391 EU, koja je postala sastavni dio našeg zakonodavstva i zato što je zakon usaglašen sa Konvencijom 155 Međunarodne organizacije rada. To su normativi koji su preneseni u naše zakonodavstvo i koji su jasni i decidni. Primjenom tih normativa u EU došlo je do znatnog smanjenja broja povreda i smrtnih slučaja. Recimo, prema podacima EUROSTAT-a, u EU je broj povreda na radu i oboljenja sa smrtnim ishodom 2,3 na 100.000 zaposlenih, a u FBiH, prema onim podacima kojima se raspolaže, taj broj iznosi 6,7 na 100.000 zaposlenih. Znači tri puta više. A preuzimanjem direktiva, standarda i propisa EU i njihovom implementacijom, realno je očekivati da se taj broj svede na prosjek EU.
U vezi sa primjenom Zakona o zaštiti na radu u svjetlu pandemije COVID-a 19, Mahmutović je naglasio sljedeće:
COVID 19 je proglašen biološkom štetnosti i ušao je u grupu 2, od ukupno četiri grupe bioloških štetnosti. Akt o procjeni rizika sad mora uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost, a dosad to nije bio slučaj. Mnoge zemlje u regiji koje imaju akt o procjeni rizika, sad vrše njegovu reviziju i uvode COVID 19 kao biološku štetnost. U trenutku kad zakon stupi na snagu kod nas, krenut će se sa izradom akta o procjeni rizika, nakon što ministar donese pravila po kojima će se raditi. To je jedna pretpostavka za izradu akta, a druga pretpostavka je da ministar donese odluku o uslovima, opremi i kadrovima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije kako bi mogle vršiti procjenu rizika. Tada će se vršiti procjena kod svakog poslodavca i u sklopu procjene rizika će se uzeti u obzir i COVID 19 kao štetnost. Svi će morati imati akt o procjeni rizika i u njega uvrstiti i COVID 19, te uzeti u obzir na kojim prostorima i na kojim mjestima prijeti opasnost od ovog virusa kao biološke štetnosti.
