U povodu obilježavanja 28. aprila – Svjetskog dana zaštite na radu i Međunarodnog praznika rada, Glavni odbor Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine je u četvrtak, 27. aprila 2023. godine održao sjednicu na kojoj je razmatrao aktuelno stanje, probleme i izazove sa kojima se suočavaju radnici i radnice iz sektora šumarstva, drvne industrije, proizvodnje namještaja i industrije papira. Analizirane su aktivnosti i akcije koje je Sindikat, na svim nivoima organizovanja vodio u prethodnom periodu kroz kampanje za suzbijanje i eliminaciju nesigurnog rada (prekarnog rada) i sive ekonomije, povećanje primanja radnika, obezbjeđenja boljeg i sigurnog radnog okruženja.
Zaključeno je, da je Sindikat u prethodnom periodu obezbijedio potpunu pokrivenost članstva u sektorima šumarstva, prerade drveta i papira kolektivnim ugovorima. Kolektivnim ugovorima, granskim i pojedinačnim, osigurana su dodatna prava radnika, naročito materijalna prava, a ugrađen je mehanizam vanrednog usklađivanja plaće shodno porastu troškova života. Vođene su kampanje za eliminaciju „prekarnog rada“ koji je karakterističan i za javni i privatni sektor, a rezultat je povećan broj zaposlenih radnika po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme. Značajni rezultati ostvareni su na polju unapređenja zaštite i sigurnosti na radu, kroz edukativne programe članstva o pravima i obavezama po novom Zakonu o zaštiti na radu i pratećim pravilnicima. Na bazi postignutih rezultata, opredijeljene su dalje aktivnosti i djelovanje Sindikata, prije svega rad sa radnicima i radnicama na terenu i edukaciji članstva.
Sa sjednice je poručeno da živimo u zahtjevnim i izazovnim vremenima, svakodnevno suočeni sa nizom problema, koji nažalost ne ostavljaju prostora, da slavimo već samo obilježavamo važne datume, koji su nam podsjetnik za neprestanu borbu i djelovanje.
Svjetski dan zaštite na radu je dan kada se sjećamo radnika koji su izgubili svoje živote na radu i u vezi sa radom. Poseban naglasak treba staviti na prevenciju bolesti i povreda na radu. Praznik rada trebali bi slaviti, ali nažalost, živimo u okruženju i uvjetima u kojima je neophodna neprestana i svakodnevna borba za radnička prava i svaki korak, koji napravimo u zaštiti i ostvarivanju prava radnika znači pobjedu. Neprestana je borba za osiguranje prava na rad i pravičnu zaradu, koja omogućava dostojan život radnika i radnica, normalan razvoj pojedinca i njihovih porodica za život dostojan čovjeka i bolju egzistenciju. U tom pravcu, neophodno je dalje raditi na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, rasterećenju privrede, smanjenju stopa doprinosa i poreza, kako bi se osigurala značajnija povećanja neto plaća. Radnici i radnice, koji nisu sindikalno organizovani i nisu zaštićeni kolektivnim ugovorima imaju samo zagarantovano pravo na najnižu plaću utvrđenu u Federaciji BiH, a koja, nažalost, ne može pokriti ni trećinu troškova jedne četveročlane porodice.
Glavni odbor Sindikata osvrnuo se na probleme većine radnika realnog sektora te je konstatovano, da su najčešća kršenja prava radnika nepoštivanje radnog vremena (prekovremni rad i rad na dane praznika), bez evidencije radnih sati i prava na dodatke na plaću za taj rad, rad na crno, isplate najniže plaće sa isplatom ostatka plaće u „koverti”, neadekvatni uvjeti rada, nizak stepen zaštite na radu, neadekvatna zaštitna oprema, mobing i diskriminacija, otkaz ugovora o radu bez pravnog osnova i dr. Značajan problem čini nesiguran rad, koji se ogleda u višegodišnjem radu radnika po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme uz određene zakonske prekide, kako radnik ne bi ostvario kontinuitet rada. Ovakav rad uz niske plaće u većini djelatnosti realnog sektora razlog su sve većeg broja oboljelih radnika i radnica, koji žive i rade u stresnim i napornim uvjetima. Zbog toga, sve je više radnika sa smanjenom radnom sposobnošu i utvrđenim invaliditetom, što dalje predstavlja problem njihovog zbrinjavanja, odnosno prekvalifikacije i dokvalifikacije i daljeg upošljavanja u nedostatku adekvatne socijalne podrške.
Glavni odbor Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine poručuje, da je jedini način da promijenimo stanje i poboljšamo radnička prava da pokažemo solidarnost i ozbiljan interes za promjene. Značaj i snaga Sindikata ogleda se u broju, snazi i odlučnosti njegovih članova, da istraju u promjenama za bolje sutra.
RADNICI I RADNICE NEKA OVI PRAZNICI BUDU PODSJETNIK, DA SE TREBAMO POKRENUTI I ADEKVATNO DJELOVATI. SVAKI DAN TREBA BITI BORBA ZA BOLJA PRAVA!
Radnici “Natron-Hayat” d.o.o. Maglaj koji su ujedno i članovi našeg sindikata učestvovali su u Internacionalnim radničkim sportskim igrama papirničara koje su održane od 17.3. do 19.3.2023. godine u Belišću u Hrvatskoj.
Ispred ove kompanije takmičilo se 30 učesnika (muškarci i žene) u sljedećim disciplinama: fudbal, pikado, stoni tenis i kuglanje.
“Natron-Hayatovi” radnici su osvojili 6 medalja od kojih su 3 zlatne, a 3 srebrne.
Dan planete Zemlje je godišnja proslava koja se održava 22. aprila. Više od 193 zemlje organizuje događaje za Dan planete Zemlje, a koordinira ih mreža Dana planeta Zemlje. Ciljevi događanja uključuju senzibiliziranje svjetske populacije o pitanjima okoliša i demonstriranje podrške za zaštitu okoliša sa posebnim naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena koje ugrožavaju čitav svijet. Dan planete Zemlje se tradicionalno obilježava širom svijeta od 1970. godine.
Očekuje se da se hiljade ljudi okupe danas u Londonu kako bi održali četverodnevnu manifestaciju poznatu kao “Big One”, koju organizira aktivistička grupa Extinction Rebellion. U Washingtonu je najavljen skup na kome bi predsjednik Joe Biden trebao pozvati na prestanak korištenja fosilnih goriva. U subotu će volonteri također započeti velike kampanje čišćenja jezera Dal u indijskom Srinigaru i Cape Corala pogođenog uraganom na Floridi.
U BiH u ovom periodu radnici šumsko-privrednih društava kao i zainteresovani građani sklopu borbe za zaštitu okoliša sprovode aktivnosti pošumljavanja koje se intenziviraju na Dan šuma i protežu se sve do Dana planete zemlje kao i na ostatak proljetnog perioda. Primjerice, u Kantonu Sarajevo u toku je projekt sadnje više od 18.500 sadnica koje će biti sastavni dio Memorijalne šume, projekta koji će KJP Sarajevo-šume raditi u saradnji s Fondom memorijala Kantona Sarajevo.
Inače, akcija masovnog pošumljavanja u Kantonu Sarajevo pokrenuta je u proljeće 2021. godine, s ciljem da postane tradicionalna aktivnost koja će se ponavljati svakog proljeća i jeseni. Tokom prethodne dvije sezone pošumljena je površina od 42 hektara šumske goleti.
Svim svojim članovima, radnicima i građanima BiH islamske vjeroispovijesti SSŠPDPBIH upućuje čestitke povodom ramazanskog bajrama, sa željom da ovaj praznik njihove domove ispuni srećom, blagistanjem i porodičnom toplinom, te da ovaj dan provedu u porodičnom i prijateljskom okruženju, u ozračju mira, zajedništva i ljubavi. Neka ova prilika bude izvor volje i pouzdanja, čovjekoljublja i optimizma koji će uliti snagu za izazove koji su pred nama u gradnji bolje i svjetlije budućnosti.
U organizaciji Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine i Međunarodne konfederacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji BWI, 17. marta je održan skup pod nazivom “FSC-COC sistem gospodarenja šumama i prava radnika”.
Na sastanku su učestvovali predstavnici Privredne komore, Šumarskog fakulteta, poslodavci iz šumsko-privrednih društava i predstavnici firmi iz drvne industrije, Grupacije za drvo i šumarstvo, Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i predstavnici Sindikata.
Gost skupa bio je Coen Van der Veer, evropski regionalni predstavnik BWI i direktor BWI-jevog programa za drvnu industriju i šumarstvo. U svom obraćanju on se osvrnuo na nove zakonske propise u EU, pri čemu je fokus bila diskusija i zaključci sjednice Generalne skupštine FSC-a (Vijeća za nadzor šuma) od oktobra 2022. godine. Naveo je da je usvojen zahtjev sindikata za obezbjeđenje slobodnog pristupa njihovim predstavnicima da mogu obaviti posjetu radilištima i pogonima i obaviti neophodne razgovore sa radnicima angažovanim kod poslodavaca u ovim branšama. Podcrtao je da je od samog osnutka FSC-a sloboda radnika i njihovo pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje činilo osnovu socijalnog programa FSC-a, pri čemu je neophodno da radnici ali i poslodavci budu informisani o aktivnostima sindikata, interesima i pravima radnika. Osim navedenog, Van der Veer je istakao da se jedan od najvažnijih zahtjeva sindikata odnosi na sigurnost na radu i zaštitu zdravlja radnika i u njemu se traži da se radnicima omogući da sami biraju svoje predstavnike, povjerenike zaštite na radu, a što je već sadržano u propisima novog Zakona o zaštiti na radu u FBiH.
Predsjednica SSŠPDP BIH Lejla Ćatić podcrtala je veliki problem radnika koji duži period rade na određeno vrijeme i koji pri povredama na radu ostaju invalidi i ne ostvaruju odgovarajuću zaštitu za invalidna lica i imaju velike teškoće da pronađu posao sa umanjenom radnom sposobnosti. Osim toga u toku izlaganja je naveden i problem upošljavanja radnika kod određenih izvođača radova gdje je upitno da li su ti radnici angažovani u skladu sa normama FSC-a, pri čemu nije definisano kako se to može provjeriti i kako obezbijediti da radnici koji su angažovani kod ugovornog izvođača, radove obavljaju pod istim uslovima, kao i radnici javnog preduzeća koje je naručilo dotični posao. To se prije svega odnosi na uplatu osiguranja i ostvarivanje istih prava.
Na terenu je i dalje prisutan problem prekarnog rada, i u javnim i u privatnim preduzećima. Poslovi u ovim branšama sa sobom nose visoki rizik pri čemu se kontinuirano radi sa radnicima na terenu. U 2020. godini je na federalnom nivou stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu, a još uvijek je u toku donošenje podzakonskih akata. Pravilnici kojima je regulisan rad u šumarstvu i drvnoj industriji su zastarjeli i mnogi od njih još od 70-tih godina nisu mijenjani.
Učestalost rada na crno u ovim branšama uzrokovana je manjkom odgovarajućih zakonskih rješenja ili činjenicom da zakonski propisi nisu usklađeni kao i da nadležni nisu omogućili odgovarajući nadzor. Nasuprot tome, posljednjih godina je evidentan nedostatak radne snage, a posebno radnika u proizvodnji kao što su sjekači, traktoristi i drugi radnici iz neposredne proizvodnje.
Prisutni na sastanku složili su se da je potrebno sistemsko rješavanje ovih pitanja kao i stalna komunikacija između menadžmenta i radnika. Motivacija radne snage preko njihove zaštite, obezbjeđenje zdrave radne sredine i prevencija rizika i povreda na radu te unaprijeđenje radničkih prava, posebno materijalnih, ključni su faktori kako bi radnici ostali u BiH i bili akteri u ukupnim procesima u sklopu šumarstva i drvne industrije.
16.3. i 05.4.2023. godine održani su sastanci predstavnika Međunarodne konfederacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (Building and Wood Workers’ International (BWI)) sa predstavnicima članica ove organizacije u BiH i Fondacije Fridrih Ebert (Friedrich-Ebert-Stiftung (FES)). Sastanak je održan u prostorijama SSŠPDP BiH, a istom su, osim predsjednice Lejle Ćatić, prisustvovali Selma Šehović ispred Fondacije Fridrih Ebert, te predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH (SGIIGM BIH) Murat Škamo i predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS (SŠPDP RS) Vlado Pavlović.
Na sastanku od 16. marta ispred BWI-a učestvovao je Coen van der Veer regionalni predstavnik BWI-a za Evropu, a na drugom sastanku održanom 5. aprila prisustvovale su v.d. regionalna predstavnica BWI-a za Evropu Genevieve Kalina i Aude Moureau, koordinator za organizovanje i tehnička pitanja. Na sastancima se razgovaralo o realizaciji Konferencije BWI-a koja će se održati sredinom septembra 2023. godine u Sarajevu i planiranim sastancima odbora žena i mladih. Sindikati iz BiH biće domaćini Konferencije. Konkretizovani su datumi održavanja skupova i zaduženja predstavnika domaćih sindikata. Očekuje se da će skupu prisustvovati više od 180 predstavnika sindikata članica BWI-a iz cijeloga svijeta. Posebno će se održati sastanci predstavnika mladih i žena.
